22. svibnja 2020. - Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode

„Naša rješenja su u prirodi“ - Ovogodišnji se Međunarodni dan bioraznolikosti zbog pandemije CoViD-19 proslavlja virtualno

2020. je godina za razmišljanje, nove prilike i rješenja. Ovo je godina u kojoj, više nego ikad, svijet može izraziti snažnu volju za globalnim okvirom koji će „saviti krivulju“ gubitka biološke raznolikosti za dobrobit ljudi i cjelokupnog života na Zemlji.

Dok se globalna zajednica poziva na preispitivanje svog odnosa prema prirodnom svijetu, jedno je sigurno: unatoč svom tehnološkom napretku potpuno ovisimo o zdravim ekosustavima koji nam osiguravaju sve što nam je potrebno za život. Upravo zbog toga, ovogodišnja tema „Naša rješenja su u prirodi“ naglašava toliko potrebnu nadu, solidarnost i važnost suradnje na svim razinama s ciljem izgradnje održive budućnosti i života u skladu s prirodom.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti (International Day for Biological Diversity - IDB) s ciljem poboljšanja razumijevanja i jačanja svijesti o pitanjima bioraznolikosti kao globalnoj vrijednosti od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije.

Istog se dana obilježava i usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

Međunarodni dan bioraznolikosti se svake godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost, a ove se godine obilježava pod sloganom „Naša rješenja su u prirodi“. Time se stavlja naglasak na važnost ljudskog zdravlja i na to koliko ono ovisi o bioraznolikosti, s obzirom da velik broj svjetskih znanstvenika potvrđuje teoriju kako je trenutna pandemija CoViD-19, uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s poremećajem ravnoteže u okolišu i sa svime što se u njemu događa.

Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, u našoj se zemlji 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske. Taj dan se svake godine uobičajeno obilježava raznim odgojnim, obrazovnim, rekreativnim, stručnim te drugim aktivnostima koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

 

U nastavku u cijelosti prenosimo današnje priopćenje Zelene akcije koje potpisuje Hrvoje Radovanović, asistent na Programu zaštite prirodnih resursa:

Jedino pritisak građana na institucije može zaustaviti globalni kolaps prirode

„Ovogodišnji Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježavamo u ozračju hitnosti odgovora na krizu gubitka biološke raznolikosti, ali i rastuće svijesti o njenoj povezanosti s drugim krizama, poput globalne pandemije izazvane širenjem virusa SARS-Cov-2.

Nastavak degradacije prirodnih staništa i s njom povezane sve češće i bliže interakcije čovjeka i divljih vrsta sigurno će pogodovati širenju novih zaraznih bolesti među ljudima, sa svim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama koje to vuče za sobom.

U situaciji u kojoj biološke vrste gubimo i do nekoliko stotina puta brže u odnosu na prosjek tijekom zadnjih 10 milijuna godina, a unatoč svim do sada poduzetim mjerama brzina gubitka i dalje raste, čak i srednjestrujaške organizacije poput IPBES-a (Međunarodna znanstvena platforma za bioraznolikost, pandan IPCC-ju na području klimatskih promjena) pozivaju na korjenite društveno-ekonomske promjene kao jedini način da se ovaj trend zaustavi i obrne.

To, naravno, neće biti nimalo lak zadatak, ne samo zbog njegove veličine i tehničke kompleksnosti, već i zbog moćnih interesa koji profitiraju od trenutnog sustava te su zainteresirani za održavanje statusa quo. Dobru ilustraciju za to pružaju dvije strategije, strategija „Od polja do stola“ i strategija Bioraznolikost do 2030., koje je prije nekoliko dana objavila Europska komisija kao dio Europskog zelenog plana (Green Deal). Iako sadrže mnoge pozitivne odredbe te predstavljaju korak u pravom smjeru, industrijsko lobiranje uspjelo je razvodniti neke ključne dijelove ovih dokumenata te osigurati da oni ne odu onoliko daleko koliko nam znanost govori da je potrebno kako bi se zaustavio globalni kolaps ekosustava.

U kontekstu moderne industrijske poljoprivrede kao jednog od glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti, strategija postavlja cilj smanjenja upotrebe pesticida od 50% do 2030. (nasuprot cilju od 80% koliko su zahtijevali međunarodne okolišne organizacije i 300.000 građana_ki koji su potpisali njihovu peticiju). Dodatno, ne postavlja jasne ciljeve za smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i drugih životinjskih proizvoda, a kao rezultat lobiranja biotehnološke industrije, organizme dobivene novim metodama genetskog inženjeringa (poput editiranja gena) navodi kao jednu od opcija za povećanje održivosti proizvodnje hrane. Što se tiče strategije bioraznolikosti, ukoliko ne dođe do usklađivanja s drugim sektorskim strategijama i politikama (prvenstveno sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU - CAP), postoji opasnost da njene pozitivne odredbe ostanu samo popis lijepih želja.

Što se tiče Hrvatske, ona po bioraznolikosti spada među najbogatije zemlje Europe, no to je prvenstveno posljedica zakašnjele industrijalizacije u odnosu na razvijene zemlje zapada i deindustrijalizacije koja je uslijedila 90-ih godina 20. stoljeća, a ne visoke razine ekološke svijesti ili velike političke volje da se prirodu zaštiti. Mnogobrojni domaći primjeri, od planova za eksploataciju ugljikovodika na kopnu i moru, izgradnje LNG terminala na Krku, do izgrađenih i planiranih hidroelektrana u prirodno vrijednim područjima, jasno pokazuju da i kod nas u slučaju sukoba interesa između profita i zaštite prirode još uvijek u pravilu pobjeđuju ovi prvi. Sve to upućuje na jasan zaključak da znanstveni dokazi i dizanje svijesti sami po sebi neće biti dovoljni da bi se spriječio globalni ekološki kolaps koji je na vidiku, već kako će i ovdje biti presudan pritisak koji građani i građanke uspiju izvršiti na institucije. Jedino tako možemo osigurati da interesi prirode i društva prevagnu nad privatnim (ekonomskim) interesima.“

Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Uspješno završena kampanja „Zraka sunca - svjetlo nade“

Kao što smo već ranije izvijestili, kampanja „Zraka sunca – svjetlo nade“ premašila je zadani cilj te je zahvaljujući donacijama oko 500 građana i građanki čak šest kućanstava u Sisačko-moslavačkoj županiji konačno dobilo solarnu struju.

Extinction Rebellion Zagreb: „NE fosilnoj industriji u planiranju budućnosti!“

Danas je Extinction Rebellion Zagreb, pokret klimatskih i okolišnih aktivista/kinja, povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj održao performans ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, mjesta odakle Hrvatska predsjedava Vijećem Europske unije do kraja lipnja 2020. godine.

Zajedno za hrvatski zeleni oporavak i razvoj!

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki, uputilo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER