Toplinski valovi doprinijeli najtoplijem lipnju u zapadnoj Europi otkad postoje mjerenja

Velik dio europskog stanovništva u lipnju je bio izložen toplinskom stresu, dok je u zapadnom Sredozemnom moru zabilježen neuobičajeno rani morski toplinski val.

Velik dio Europe zahvatila su dva snažna toplinska vala – sredinom lipnja i ponovno krajem lipnja do početka srpnja 2025. Prvi je svoj vrhunac dosegao između 17. i 22. lipnja, zahvativši velike dijelove zapadne i južne Europe. Drugi je uslijedio krajem mjeseca, od 30. lipnja do 2. srpnja, s još ekstremnijim temperaturama na istom području.

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) objavila je najnoviji mjesečni klimatski bilten, usmjeren na ključne klimatske trendove u lipnju 2025. Lipanj 2025. bio je treći najtopliji lipanj na globalnoj razini, s prosječnom temperaturom zraka na površini od 16,46 °C, što je +0,47 °C više od prosjeka za lipanj u razdoblju 1991.–2020. Prosječna temperatura u Europi iznosila je 18,46 °C, što je +1,10 °C više od istog prosjeka, čime je lipanj postao peti najtopliji zabilježeni lipanj na europskom kontinentu. Međutim, zbog toplinskih valova koji su tijekom mjeseca pogodili velik dio Europe, zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj otkad postoje mjerenja, s prosječnom temperaturom od 20,49 °C, što je +2,81 °C više od prosjeka za razdoblje 1991.–2020.

  • Anomalije i ekstremi površinske temperature zraka (17. lipnja – 2. srpnja 2025.): Ekstremne kategorije („najhladnije“ i „najtoplije“) temelje se na rangiranju prosječnih temperatura za istih 16 dana u razdoblju 1979.–2024. Ostale kategorije uspoređuju se s distribucijom temperatura iz referentnog razdoblja 1991.–2020.: „znatno toplije/hladnije od prosjeka“ = toplije/hladnije od 90 % vrijednosti, „toplije/hladnije od prosjeka“ = od 66 % te „blizu prosjeka“ = unutar srednjih 33 %. Iscrtana isprekidana linija prikazuje područje zapadne Europe (11°Z – 15°I, 37° – 55°N) korišteno u analizi. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Površinske temperature zraka do 46 °C u Španjolskoj i Portugalu

Oba toplinska vala bila su povezana s dugotrajnim područjima visokog tlaka, poznatim kao „toplinske kupole“, koje su zadržavale topli zrak i rezultirale dugotrajnim, vrućim, sunčanim i suhim vremenom. Ova situacija pridonijela je i porastu onečišćenja ozonom i povećanom riziku od požara.

Tijekom drugog toplinskog vala, od 30. lipnja do 2. srpnja, površinske temperature zraka premašile su 40 °C u više zemalja, a u Španjolskoj i Portugalu dosegle čak 46 °C.

  • Dnevna prosječna površinska temperatura zraka (°C) za zapadnoeuropsko kopneno područje, ovdje definirano kao 11°Z–15°I, 37–55°N, za sve godine od 1950. do 2025. Godina 2025. prikazana je tamnocrvenom linijom. Sve ostale godine prikazane su sivim linijama. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Rekordna dnevna temperatura: 24,9 °C – 30. lipnja i 1. srpnja

Dana 30. lipnja, prosječna dnevna temperatura u zapadnoj Europi dosegnula je 24,9 °C, čime je postavljen novi lipanjski rekord. Ista je temperatura zabilježena i 1. srpnja.

To su neke od najviših dnevnih temperatura ikad zabilježenih u regiji tijekom ljeta – više su bile samo u samom vrhuncu sezone, između sredine srpnja i sredine kolovoza, tijekom toplinskih valova 2003., 2018., 2019., 2022. i 2023.

Za veći dio zapadne Europe – uključujući većinu Španjolske, Portugala, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva – prosječna temperatura zabilježena između početka prvog i kraja drugog toplinskog vala (17. lipnja – 2. srpnja) bila je najviša za to doba godine još od 1979. godine.

  • Prosječne anomalije površinske temperature zraka za zapadnu Europu u odnosu na prosjek od 1991. do 2020. za svaki lipanj od 1979. do 2025. Zapadnoeuropska regija ovdje je definirana kao kopneno područje unutar 11°Z–15I, 37–55°N. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Lipanj 2025. – najtopliji u povijesti mjerenja

Lipanj 2025. bio je najtopliji lipanj u povijesti mjerenja u zapadnoj Europi, s prosječnom mjesečnom temperaturom od 20,49 °C, što je +2,81 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020.

Novi je rekord za samo +0,06 °C nadmašio prethodni iz 2003. godine.

Oba lipnja – i 2003. i 2025. – ističu se kao iznimno topli jer je treći najtopliji lipanj (2017.) bio 0,7 do 0,8 °C hladniji.

Većina Europe pod snažnim ili vrlo snažnim toplinskim stresom

Osim visokih temperatura zraka, u velikom dijelu Europe zabilježen je i iznadprosječan osjet topline te više dana s izraženim toplinskim stresom.

U mnogim dijelovima južne i zapadne Europe, osobito u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i na Balkanu, zabilježen je osjet topline iznad 38 °C, što odgovara kategoriji „vrlo jakog toplinskog stresa”.

Sjeveroistočno od Lisabona, maksimalni osjet topline dosegao je 48 °C, što se klasificira kao „ekstremni toplinski stres”, čak 7 °C iznad prosjeka za lipanj.

  • Maksimalna kategorija toplinskog stresa („umjereno“, „jako“, „vrlo jako“ ili „ekstremno“) zabilježena u lipnju 2025. Ove kategorije definirane su osjećajem temperature na temelju Univerzalnog toplinskog klimatskog indeksa (UTCI). Izvor podataka: ERA5-HEAT. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Tropske noći pojačale zdravstvene rizike

Veliki dijelovi južne Europe zabilježili su i iznadprosječan broj tropskih noći – noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 °C.

U dijelovima Španjolske zabilježeno je i do 24 tropskih noći, što je 18 više od lipanjskog prosjeka. Obalna područja oko Sredozemnog mora zabilježila su 10 do 15 tropskih noći, iako ih u lipnju inače uglavnom nema.

Tropske noći otežavaju oporavak tijela nakon dnevne vrućine i povećavaju rizik od zdravstvenih problema povezanih s toplinom.

Morski toplinski val u zapadnom Sredozemlju

Površinske temperature mora (Sea surface temperaturesSSTs) u zapadnom Sredozemlju bile su iznimno visoke u lipnju 2025., što je dodatno pojačalo intenzitet toplinskih valova.

Uz obale Katalonije u Španjolskoj te francuskih regija Languedoc-Roussillon i Provanse, kao i u Ligurskom moru, zabilježene su temperature iznad 28 °C, što je više od 5 °C iznad prosjeka.

Prosječna površinska temperatura mora počela je naglo rasti početkom lipnja te 30. lipnja dostigla vrhunac od 27,0 °C. Riječ je o najvišoj lipanjskoj vrijednosti dosad zabilježenoj u ovom dijelu mora.

Pripadajuća anomalija iznosila je +3,7 °C, što je ujedno najveće dnevno odstupanje dosad zabilježeno za bilo koji mjesec.

  • Dnevna anomalija temperature površine mora (°C) 30. lipnja 2025. u odnosu na prosjek za referentno razdoblje 1991. – 2020., koja ističe toplinski val u zapadnom Sredozemnom moru. Isprekidani okvir prikazuje domenu korištenu za izračun vremenskog niza prikazanog na slici ispod. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Učinak na obalu i morske ekosustave

Ove iznimne temperature mora smanjile su noćno hlađenje zraka uz obalu, povećale vlagu – što je dodatno pogoršalo toplinski stres, uzrokovale stres u morskim ekosustavima te ugrozile ribarstvo i akvakulturu smanjenjem razine kisika u vodi.

  • Dnevne anomalije temperature površine mora (°C) prosječne za zapadnosredozemni bazen od 1979. do 30. lipnja 2025. Godina 2025. označena je tamnocrvenom, a 2023. svijetlocrvenom bojom. Sve ostale godine prikazane su sivo. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Reggia di Caserta zatvorena zbog „električnog kvara“

U četvrtak 3. srpnja središnji dijelovi Caserte ostali su bez električne energije, prisilivši burbonsku Kraljevsku palaču Reggia di Caserta – zaštićenu UNESCO-ovu svjetsku baštinu – kao i gradsku upravu, na ranije zatvaranje.

Novi val visokih temperatura u Sredozemnom moru

Ljetna sezona tek je započela, a Sredozemno more već bilježi neuobičajeno visoke površinske temperature. U velikom dijelu mediteranskog bazena, posebice na zapadu – uz obale Italije, Francuske i Španjolske – zabilježene su ekstremne vrijednosti, čak i do +5 °C iznad prosjeka.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER