Dronovi vs. vatromet: Ekološka revolucija ili (samo) kozmetika?
Povodom proslave najvećeg francuskog državnog blagdana 14. srpnja, na Martovom polju (Champ-de-Mars) očekuje se oko 60 000 gledatelja glazbenog spektakla i vatrometa
Povodom proslave najvećeg francuskog državnog blagdana 14. srpnja (Fête Nationale du 14 juillet), pariško nebo iznad Eiffelovog tornja večeras će – uz spektakularan vatromet – osvijetliti čak 1100 dronova. I mnogi drugi francuski gradovi, poput Toursa, Strasbourga, Toulona i Voirona, klasične vatromete u potpunosti su zamijenili dronovima. No, jesu li dronovi zaista bolji za okoliš?
Grad Svjetla priprema jedinstven program za proslavu najvećeg nacionalnog blagdana u Francuskoj. Ove godine, 14. srpnja u Parizu bit će u znaku francusko-brazilskog prijateljstva, uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP30 u brazilskom Belému, uz nevjerojatan show s 1100 dronova, tradicionalni vatromet te glazbeni spektakl s međunarodnim izvođačima.
Glavne teme večerašnje proslave su Pariški klimatski sporazum, rijeka Seine i njezina revitalizacija te solidarnost. Glazbeni program počet će u 21 sat u suradnji s Radio France, a vatromet i show s dronovima iznad Champ-de-Marsa, s veličanstvenom kulisom Eiffelovog tornja, na programu su 23 sata. Svečanost će se prenositi uživo putem France Télévisions (France 2), dok će se naknadno emitirati i snimka.
Ovom proslavom ne slave se samo pad Bastille (14. srpnja 1789.) i povijesni trenutak Francuske Republike (La Fête de la Fédération 14. srpnja 1790. u čast jedinstva i solidarnosti svih Francuza), već se otvara i pogled prema budućnosti – s porukom zajedništva, ekološke osviještenosti i međunarodne suradnje.
Dronovi su se u Parizu koristili i ranijih godina, kao i tijekom svečane ceremonije otvaranja Ljetnih olimpijskih igara u Parizu 2024. – i to upravo zbog sve veće ekološke osviještenosti. I drugi francuski gradovi večeras pripremaju raskošne spektakle s dronovima, a mnogi ih koriste kako zbog straha od požara, tako i zbog uvođenja noviteta i ekološke osviještenosti – posebice zbog zaštite faune i sprječavanja onečišćenja zraka koje uzrokuju klasični vatrometi. No, trebamo se zapitati jesu li dronovi zaista bolji za okoliš?
Tradicionalni vatrometi sadrže sulfate, klor, metale, plastiku i ugljen, a njihovi ostaci završavaju u morima i rijekama, ali i plućima i perju ptica. Neke lokalne vlasti zato već inzistiraju na „zelenijim” verzijama bez perklorata, olova i plastike – iako to značajno poskupljuje cijenu.
Dronovi, iako tihi, višekratni i bez emisija tijekom izvedbe, nisu bez mana. Za njihovu proizvodnju koriste se rijetki minerali (kobalt, nikal, mangan), baterije imaju visok ugljični otisak ako se slabo recikliraju i također uzrokuju stres kod životinja jer nisko lete i intenzivno svijetle.
Naravno, nisu ni jeftini. Spektakl s dronovima stoji i do 50 posto više od klasičnog vatrometa, uz dodatne komplikacije kod dobivanja dozvola i koordinacije letova.
Ukratko: dronovi jesu korak prema održivosti – ali ne zamjena za sustavno promišljanje o ekološkoj odgovornosti. I kao i sve u ekologiji – stvarna promjena ne dolazi tako jednostavno.
U očekivanju snimke još spektakularnije ovogodišnje proslave, pogledajte kako su izgledali vatromet i show s dronovima 14. srpnja 2024. godine.
Stjepan Felber | Ekovjesnik