Broj svjetskih vrsta uglavnom ostaje isti, no pitanje je do kada

Istraživači tvrde kako se uz šesto masovno izumiranje bogatstvo vrsta na lokalnoj razini ipak ne mijenja u velikoj mjeri

Život na Zemlji se posvuda mijenja. Broj i raznolikost vrsta diljem svijeta uglavnom ostaju isti, no pitanje je koliko dugo će to tako ostati?

Bioraznolikost – to bogatstvo prirodnog svijeta i važna raznolikost svjetskih vrsta, kukaca, ptica, sisavaca, riba, vodozemaca, mikroorganizama, biljaka i gljivica koji čine ekosustav, ipak se reorganizira. Promjene se događaju gotovo svugdje na kopnu te još brže u morima koja pokrivaju sedam desetina ukupne površine našeg planeta.

Kada je međunarodni tim istraživača proučio 239 istraživanja koja su navela 50.000 promjena u živom svijetu tijekom više desetljeća, otkrivena je paradoksalna zagonetka. Sastav ekosustava se ubrzano mijenja kao posljedica sve većih temperatura kojima je uzrok ljudski utjecaj i pretjerano korištenje fosilnih goriva, uništavanje travnjaka, šuma i močvarnih područja na kopnu te koraljnih grebena, morskih livada i drugih podvodnih staništa.

No, u prosjeku je bogatstvo i raznolikost vrsta u detaljnije proučavanim svjetskim ekosustavima uglavnom ostalo jednako. Naime, iako pojedine vrste nestaju, primjerice iz oblačnih šuma ili estuarija, prostore koje su one ranije nastanjivale koloniziraju nove vrste kojima odgovara nastala promjena.

Situacija je znatno kompleksnija

„Naše istraživanje ukazuje na to da se bioraznolikost posvuda mijenja, ali i na to da se ne gubi posvuda. Pojedina se područja obnavljaju i prilagođavaju“, navodi Maria Dornelas sa Sveučilišta St. Andrews u Ujedinjenom Kraljevstvu. „Kada se danas u vijestima spominje bioraznolikost, najčešće je to zbog požara u Amazoniji ili zbog masovnog izumiranja koraljnih grebena, budući da su to uistinu zastrašujuće vijesti.“

Međutim, u pozadini potiho dolazi do velikog oporavka, iako postoje i područja u kojima se ne događa mnogo toga. Dornelas navodi kako je tijekom istraživanja izrađena karta tih događaja, koja pokazuje kako oni nisu kontradiktorni.

„Čini se da otkrića dobivena ovim istraživanjem dovode u pitanje dva desetljeća istraživačke doktrine koja navodi kako zbog ljudskog djelovanja vrste izumiru sve većom brzinom. Izumiranje je dio evolucije, ali biolozi navode kako se ono sada odvija barem tisuću puta brže nego što je to bio slučaj tijekom posljednjih 500 milijuna godina“, tvrdi Maria Dornelas.

Ljudsko djelovanje uzrok je šestog masovnog izumiranja koje najvjerojatnije prijeti milijunima vrsta i koje će vjerojatno postati još gore zbog globalnog zatopljenja i klimatske krize. Vrste nestaju iz ekosustava na lokalnoj i svjetskoj razini.

Posljednje istraživanje koje je objavljeno u časopisu Science navodi kako je cjelokupna slika znatno kompliciranija budući da se promjenom okoliša mijenja i sastav vrsta na lokalnoj razini. Pojedine vrste migriraju, pojedine se prilagođavaju, a neke okupiraju određena područja. U konačnici, zaključak je da se bogatstvo vrsta lokalne populacije možda uvelike i ne mijenja.

Ovo istraživanje ne proturječi svjetskom strahu od masovnog gubitka vrsta koje je posljedica sve većeg broja ljudi i sve veće razine stakleničkih plinova u atmosferi. Promjena se događa znatno većom brzinom u tropima i na području gdje postoji veća raznolikost vrsta, što potvrđuje da je opasnost postojana.

Philip Martin sa Sveučilišta Cambridge, koji nije sudjelovao u ovom istraživanju, tvrdi kako su zabrinjavajuća sva otkrića koja navode da se na nekom području u prosjeku promijenilo 28 % vrsta.

Prijeti nam dramatična promjena bioraznolikosti

Moguće je da se lokalne vrste s uskim rasponom uvjeta pogodnih za život zamjenjuju s otpornijim biljkama i životinjama koje su u mogućnosti preživjeti znatno širi spektar uvjeta. Ako je to točno, broj vrsta u bilo kojem lokalnom ekosustavu mogao bi ostati jednak, ali raznolikost ukupnog života mogla bi se smanjivati.

„Na osnovu toga, moguće je da se uz šesto masovno izumiranje bogatstvo vrsta na lokalnoj razini ne mijenja u velikoj mjeri“, upozorava Philip Martin.

Autori istraživanja povukli su paralelu s njegovim tvrdnjama zaključivši da to nije nešto čime bismo se trebali zadovoljiti.

„Ako se ovi trendovi nastave, to bi moglo rezultirati dramatičnom promjenom bioraznolikosti s potencijalno velikim posljedicama na funkcioniranje ekosustava“, navodi Shane Blowes s njemačkog istraživačkog instituta Centre for Integrative Biodiversity Research u Leipzigu.

„Zemlja prolazi kroz veliku geografsku promjenu bioraznolikosti koja je odgovor na ljudsku aktivnost i klimatske promjene. Na osnovu onoga što znamo, taj će se proces vrlo vjerojatno nastaviti događati kroz nadolazeća desetljeća“, rekao je Andrew Gonzalez s kanadskog Sveučilišta McGill.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zeleni oporavak i klimatska kriza nisu dovoljno zastupljeni u predizbornoj kampanji

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea su u utorak navečer pored Medvedgrada u Zagrebu organizirali projekciju poruka i vizuala na šumu kako bi ukazali na važnost zelenog oporavka, odnosno dovođenja zaštite klime i okoliša u središte planiranja oporavka od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Prijeti nam nezamisliv gubitak prirodnog života na Zemlji

Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER