Luka Korlaet: „Zagreb može biti prostraniji, čišći, tiši, zeleniji i dostupniji. Radimo u svrhu ostvarivanja takvog cilja.“

Potrebno je mijenjati navike građana, a to ne ide preko noći. No, mora li baš svaki zakutak grada biti dostupan automobilom?

Tijekom ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti (16.-22. rujna) u Masarykovoj ulici testirat će se proširenje donjogradske pješačke zone, kao dijela dugo očekivane promenade od HNK Zagreb do Zrinjevca. O tome, kao i o drugim aktivnostima i rješenjima kojima se u Zagrebu nastoje promicati aktivni oblici kretanja, poput biciklizma i pješačenja, smanjiti onečišćenje zraka i poboljšati kvaliteta života građana, razgovarali smo s Lukom Korlaetom, zamjenikom gradonačelnika Grada Zagreba.

  • Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba / © Grad Zagreb

Ove godine u Zagrebu je napravljen važan korak ka širenju pješačkih zona i provedbi nove prometne politike kojom će se prednost davati pješacima, biciklistima i javnom prijevozu. Otvaranjem nove pješačke zone u Staroj Vlaškoj počeli ste s ispunjavanjem predizbornih obećanja koja se odnose na smirivanje prometa, uređenje javnog prostora i širenje pješačkih zona u samom središtu grada, čime – kako ste više puta naglasili u medijima, želite postići odmak od „autocentričnog“ grada. Za trajni izgled pješačke zone Stara Vlaška planira se raspisati javni urbanističko-hortikulturni natječaj, no privremeno rješenje izazvalo je podijeljena mišljenja struke i građana. Čini se da u ulici u kojoj prije uopće nije bilo zelenila kritičarima ovog privremenog rješenja najviše smetaju betonske žardinjere s drvećem i trajnicama, dok drugima smetaju oslikane podne plohe. Kako to komentirate?

- Ne mislim da je stav građana dominantno negativan, naprotiv - mislim da je ovaj privremeni dizajn unio prijeko potrebni simbolični duh promjene u nekada potpuno negostoljubivu kolnu ulicu, zakrčenu parkiranim i zaustavljenim automobilima, kao i dostavnim vozilima, za što je dovoljno pogledati fotografije ulice prije i poslije intervencije. Žardinjere i uzorci predstavljaju oznaku te promjene, a svojom robusnošću metaforički štite prostor od automobila koji i dalje povremeno nastoje prodrijeti u nj. Mislim da se ovdje radi o fenomenu „glasne manjine i tihe zadovoljne većine“, kako je to duhovito sažeo zamjenik gradonačelnika Ghenta, Filip Watteeuw - fenomenu koji prati svaku promjenu.

- Zatvaranje Stare Vlaške za kolni promet jedan je od prvih poteza kojim je nova gradska uprava željela naznačiti odmak od autocentričnog grada, uz uzimanje u obzir svih makro- i mikroprometnih pokazatelja. Zatvaranje smo htjeli izvesti čim prije, uza sve proceduralne korake (ishođenje mišljenja Vijeća gradske četvrti, Policije, nadležnih gradskih ureda, izrada prometnog elaborata, ishođenje svih potrebnih dozvola itd.).

- Dobiveni dizajn rezultat je poziva za idejno rješenje privremenog uređenja koji je bio odaslan na adrese triju arhitektonskih timova. Od zaprimljenih ponuda odabrana je najpovoljnija i odabran je tim koji čini zajednica arhitektonskih biroa Healthysystems (Kopenhagen) i Studio ii (Zagreb). Rješenje s kružnim žardinjerama različitih promjera i visina te vrsta drveća razradili su u dogovoru s gradskim tijelima, kao i grafiterskim kolektivom Grafiti na gradele, odnosno uličnim umjetnikom Chez 186, koji su izradili uzorke koji su aplicirani na parter odnosno žardinjere.

  • Dana 5. lipnja 2022., na Svjetski dan zaštite okoliša, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević u društvu zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta svečano je otvorio pješačku zonu u Staroj Vlaškoj ulici. © Grad Zagreb

Brojni europski i svjetski gradovi posljednjih se godina fokusiraju se na širenje pješačkih zona te razvoj biciklizma i drugih oblika održive urbane mobilnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života svojih građana, ali i podizanja atraktivnosti za turiste i posjetitelje. U tome posebno prednjače najbogatije i najuređenije zemlje zapadne Europe u kojima je pandemija COVIDa-19 ubrzala transformaciju prometa i javnog prostora pa je velik broj europskih metropola svoja središta prilagodio potrebama pješaka, biciklista i javnog prijevoza. Zagreb je istovremeno bio pogođen i katastrofalnim potresom, no za razliku od drugih europskih metropola u to vrijeme nije proveo mjere prilagodbe i prenamjene prometnih traka za sigurno kretanje pješaka i biciklista, dodatno ugroženih padom žbuke i crjepova ili dijelova fasada u potresu oštećenih zgrada. Smatrate li da je tada propuštena prilika za privremeno ili trajno proširenje nogostupa i prenamjenu prometnih traka u pješačke površine kao, primjerice, u Beču i drugim gradovima, čemu bivša gradska uprava nije pridavala nimalo pozornosti. Je li Zagreb u tom području sada mogao manje zaostajati za drugim europskim metropolama?

- Mogao je, točno je to o čemu govorite, ali prethodna uprava nije adekvatno odreagirala. Želimo obrnuti taj trend. Ne bih rekao da su prilike trajno propuštene. Imamo brojne planove temeljene na Prometnom masterplanu, kao i nizu prometnih studija za pojedine dijelove grada. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana koje smo upravo pokrenuli kao i Program cjelovite obnove povijesne cjeline Grada Zagreba uključuju teme „petnaestominutnog grada“ koji predmnijeva dostupnost društvenih sadržaja unutar petnaest minuta hoda, vožnje javnim prijevozom ili biciklom. U tom smislu nam je veliki uzor pariška gradonačelnica Anne Hidalgo koja spomenuti koncept nastoji provesti u tom gradu, ali i nama puno geografski bliža Ljubljana čija tranzicija nabolje je očigledna i predstavlja veliki podstrek.

   

  • Pariz u kojem je građanima sve na dohvat ruke u svega 15 minuta hoda ili vožnje biciklom: Svijet se promijenio, a promijenio se i način života u gradovima. Klimatska kriza nam nameće potrebu za prilagodbom urbanog načina življenja i pronalaženjem novih rješenja kretanja, smještaja, prehrane, rada i opuštanja. Nastupilo je vrijeme za pronalaženje novih rješenja za suživot i ugodno življenje u lokalnoj zajednici. / Izvor: Paris en commun

Godinu dana nakon uvođenja ograničenja brzine od 30 km/h na području cijelog Bruxellesa, sredinom kolovoza ove godine u središtu tog grada znatno je proširena zona smirenog prometa. Dok se slične mjere provode u većini europskih metropola, posebno fascinira brzina kojom se mijenja Pariz, koji ste i sami naveli kao uzor, a čija je gradska uprava od 2024. godine najavila uvođenje zone bez automobila u većem dijelu središnjih pariških arondismana. Otpor prema navedenim promjenama je postojao ili još postoji kod određenog dijela građana, no promjene se diljem Europe ubrzano odvijaju. Zagreb je desetljećima potpuno podređen automobilskom prometu, a trenutna situacija s prometnim zagušenjima postaje neizdrživa. Smatrate li da su stavovi i navike Zagrepčana i Zagrepčanki po pitanju mobilnosti jedan od glavnih izazova s ​​kojima ćete se morati suočiti pri širenju pješačkih zona u središtu grada te planiranom povećanju modalnog udjela biciklističkog i pješačkog prometa?

- Napiknuli ste pravu temu: navike. Upravo o tome se radi, o promjeni navika. Postoji navika odlaska autom svugdje i stalno koju prati predodžba da svaki zakutak grada mora biti dostupan automobilom. E, pa ne mora! Kad se riješimo te predodžbe i te navike, grad će postati zdraviji, mirniji, tiši, čišći i time ugodniji za život. Povremeno znam pokazati prijateljima fotku Trga bana Jelačića (tada Trga Republike) prekrivenog automobilima s pitanjem „Možete li zamisliti da se danas na Trgu parkira ovoliko automobila..?“ i odgovor je, naravno, negativan i popraćen čuđenjem da je Trg doista nekada tako izgledao.

- Lani smo imali gostovanje pariškog dogradonačelnika Christophea Najdovskog koji je održao predavanje na Arhitektonskom fakultetu koje je apostrofiralo promjenu navika, pokazujući uistinu radikalne primjere prometne tranzicije u Parizu. Na primjer - Rue de Rivoli, do jučer trotračna tangenta Louvrea, izgubila je dvije kolne trake u korist biciklista. Naravno da je Pariz opremljeniji garažnom infrastrukturom i boljim javnim prijevozom od Zagreba, ali to nije nužan preduvjet ograničavanja pristupa automobilom u centar grada. Nekima je automobil doista nužan, ali jednom dijelu sugrađana je komocija. Opet se vraćamo na promjene navika.

  • Bivšu gradsku upravu smo u rujnu 2019. pitali koliko stoji sat parkinga na Zrinjevcu. Odgovor nikad nismo dobili. © Ekovjesnik

Jeste li proveli ili planirate provesti ispitivanje javnog mnijenja o širenju zagrebačkih pješačkih zona te namjeravate li veću pozornost posvetiti educiranju i promociji biciklizma i pješačenja, kao i podizanju razine prometne kulture svih sudionika u prometu?

- Provedeno je više takvih studija, i od strane Grada i od strane Sindikata biciklista, udruge koja je napravila izuzetno puno za promociju biciklističke infrastrukture. Moram pohvaliti našu djelatnicu Darinku Jug koja je provela brojna tematska istraživanja navika i aspiracija biciklista, poput Biciklom na posao (2008.), Biciklom u školu (2013.) ili Biciklom na autobus (2020.). Darinka je vrlo aktivna u promociji biciklističke infrastrukture i lifestylea, pogotovo kroz rad u radnoj skupini koja se zove Zagreb Cycle Unit, koju čine stručnjaci iz gradske uprave, ali i vanjski stručnjaci. U sklopu međunarodnog projekta Održiva sigurnost nemotoriziranog prometa u urbanim sredinama, koji je financiran od strane Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, Sindikat biciklista izradio je studiju Istraživanje karakteristika i ponašanja nemotoriziranih sudionika u prometu (2020.). Sva ova istraživanja pokazuju da postoji uzlazni trend korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, čak i u lošim vremenskim uvjetima.

  • Proširenjem donjogradske pješačke zone na Masarykovu ulicu uz, naravno, „pravu” pješačku Teslinu ulicu, Zagreb ima šansu dobiti novu gradsku promenadu od HNK Zagreb do Zrinjevca. © 1postozagrad

Masarykova ulica je po svemu bitno značajnija od Stare Vlaške, a njeno pretvaranje u pješačku zonu predstavlja izvrsnu mogućnost za uređenje nove, dugo očekivane promenade od HNK Zagreb do Zrinjevca. Kako ste nedavno najavili, tijekom Europskog tjedna mobilnosti koji će se od 16. do 22. rujna 2022. održati na temu „Bolja povezanost“, u Masarykovoj ulici će se testirati proširenje donjogradske pješačke zone. Zašto ste se odlučili na testiranje pješačke zone samo u istočnom dijelu Masarykove, od križanja s Gundulićevom do Preradovićeve? Je li se testiranjem ipak mogla obuhvatiti cijela ulica?

- U razgovoru s prometnim stručnjacima kako iz Grada, tako i s Prometnog fakulteta, ustanovili smo da je ispravnije ući u promjene postupno, tako da ćemo privremeno zatvoriti istočni dio ulice. Potrebno je mijenjati navike, a to ne ide preko noći. Podsjetit ću vas - zatvorili smo Staru Vlašku uza sve potrebne pripreme, studije, suglasnost Vijeća gradske četvrti, brojanje prometa, prometni elaborat koji je odobrila Policija itd. i radi se o malom komadu prometne infrastrukture, a ipak je izazvao reakcije dijela vozača koji su taj potez koristili za putovanje prema Vlaškoj ulici. Zatvorit ćemo, dakle, istočni dio Masarykove na probnih tjedan dana u sklopu manifestacije Europski tjedan mobilnosti koji se održava 16-22. rujna, a na koji će se nastaviti Dan Gradske četvrti Donji Grad, koja je zdušno sudjelovala u organizaciji Tjedna.

  • Na raskrižju Masarykove i Gundulićeve ulice postavljaju se prvi podzemni spremnici u središtu Zagreba © Ekovjesnik

Hoće li se prilikom testiranja nove pješačke zone eventualno postavljati privremeni urbani namještaj? Planirate li ponovno koristiti betonske žardinjere ili primjerenije materijale poput drva?

- Hoće. Postavit ćemo desetak žardinjera s bambusima, kao i desetak klupa izdjelanih od paleta. Što se žardinjera u Staroj Vlaškoj tiče, htio bih podsjetiti da je namjera arhitekata autora privremenog rješenja bila upotrijebiti materijal od rušenja zgrada kao agregat za novi beton. Radilo se o ispravnoj, etičnoj i ekološkoj konceptualnoj postavci: ponovnoj upotrebi materijala dakle pokaznoj vježbi tzv. kružnog gospodarstva. A to sviđaju li se te žardinjere nekome je stvar ukusa. Osobno, žardinjere su mi estetski prihvatljive, iako su ispale robusnije nego što smo očekivali. Ovome je, pak, uzrok cijena izrade: od velikih 'igrača' dobili smo višestruko skuplje ponude od ove koju smo prihvatili. Low tech estetika mi je osobno bliska; ne mislim da sve mora biti savršeno i 'u crtu'.

 

  • „Pješačka“ Ulica Nikole Tesle © Ekovjesnik

Donjogradska pješačka zona u velikom dijelu uopće ne funkcionira kao takva, a javne površine su uzurpirane ugostiteljskim terasama. Najbolji, odnosno najgori primjer je Bogovićeva ulica. Što planirate učiniti po pitanju uređenja ugostiteljskih terasa, posebice u Teslinoj u kojoj je neprikladnim i glomaznim ostakljenim terasama zauzeta polovica ulice? Može li se Zagreb po tome ugledati na Ljubljanu?

- Po tom pitanju su već donesene brojne odluke i provedene radnje smanjivanja površina terasa, kao i uniformiranja njihovog dizajna. Prvo i osnovno pravilo jest provoznost vatrogasnog vozila. Dakle, udaljenost stolova i stolica od pročelja ne smije biti manja od tri metra, a udaljenost solidnih (uzdignutih) dijelova terasa ne smije biti manja od pet metara, kako bi vatrogasno vozilo moglo neometano proći odnosno stacionirati se. Sljedeće pravilo tiče se ograničenja površine: ograničenje je 25 m2 odnosno dva parkirna mjesta (ukoliko se terase nalaze u zoni parkirališta). Pravilnik definira i izgled ograda i namjera mu je da se postigne što veća transparentnost terasa, odnosno dokine vizualna barijera prema okolnom prostoru. Bavimo se ovom temom predano, kao i drugim segmentima vizualne kontaminacije Grada, da je tako nazovem, od reklamnih panoa nadalje. Moj veliki uzor, ugledni danski urbanist Jan Gehl, autor utjecajne knjige Gradovi za ljude, postavio je obrise grada kakav bi mogao biti: prostraniji, čišći, tiši, zeleniji i dostupniji. Radimo u svrhu ostvarivanja takvog cilja.

 

  • U Masarykovoj ulici nedostaje jedno stablo gledičije © Ekovjesnik

Što planirate poduzeti po pitanju obveze ponovne sadnje stabla gledičije, posječenog radi postavljanja terase svima poznatog ugostiteljskog objekta u Masarykovoj ulici? Podsjetimo da je odlukom tadašnjeg Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz 2016. godine trebala biti izvršena sadnja zamjenskog stabla identičnog drugim stablima u tom dijelu ulice, no ta obveza nije izvršena ni nakon osam godina.

- Radi se, doista, o nasilnom činu i po mojim saznanjima terasa je dvostruko veća od one regulirane dozvolom. Rješenje o uklanjanju je izdano, vlasnik se žalio, ali uvjeren sam da žalba nije osnovana. Čak postoji nalog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode da se nadomjesti srušeno stablo. Radimo na rasplitanju ove situacije i nadam se da će ovakva, 'kaubojska' postupanja, postati dijelom nekih prošlih vremena.

 

  • Biciklistička staza u Prilazu Gjure Deželića © Ekovjesnik

Osim širenja pješačke zone na Masarykovu ulicu, najavili ste promjene i u dijelu Martićeve ulice, a ranije ove godine spominjali ste i prostor ispred ulaza u Glavni kolodvor. Možete li nam otkriti o kojim se još prostorima i ulicama razmišlja pri širenju pješačkih zona?

- Naveli ste sve poteze koje mislimo pretvoriti u pješačku zonu u ovom mandatu, ali voljeli bismo učiniti i kvalitativni pomak u trajnom (pre)uređenju tih prostora, kao i onih postojećih. Teslina ulica, na primjer, već je više godina pješačka zona, a nitko je tako ne doživljava niti koristi - terase su 'zabunkerirane', nekorektni vozači tuda prolaze svakodnevno, a o uređenju nalik pravoj pješačkoj zoni dosada nije bilo ni govora. U najskorije vrijeme mislimo provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj za preuređenje svih ovih prostora, počevši sa Starom Vlaškom.

- Istovremeno, radimo i na širenju biciklističke infrastrukture. Svjedoci ste promjena na Deželićevoj ulici, započeli smo radove na tzv. Greenwayu / zelenoj magistrali (uređenje krune savskog nasipa), a do kraja godine ambicija nam je realizirati prvi dio tzv. Istočne magistrale, biciklističke staze podno vijadukta željezničke pruge, na potezu od Zavrtnice do ulice Svetice. Ovaj Grad i naši sugrađani zaslužuju bolje.

 

  • Europski tjedan mobilnosti u središte Zagreba privremeno donosi regulaciju prometa kakva je uobičajena u središtima europskih metropola i njihovim pješačkim zonama. Svim vozačima preporučuje se da tijekom njegovog održavanja (16.-22. rujna), a posebice Europskog dana bez automobila (22. rujna), izbjegavaju dolazak vozilima u uži centar grada te da umjesto osobnih vozila koriste javni gradski prijevoz i druge alternativne oblike prijevoza. Više o privremenoj regulaciji prometa tijekom Europskog tjedna mobilnosti 2022. doznajte putem sljedeće poveznice.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Grad Velikih Promjena ne prestaje iznenađivati!

Pariška gradska uprava najavila je uvođenje zone bez automobila u središnjem dijelu grada. Od 2024. godine automobilski promet bit će zabranjen u većem dijelu središnjih pariških arondismana, čime će taj prostor biti rezerviran isključivo za pješake, bicikliste, javni prijevoz, osobe s invaliditetom i lokalno stanovništvo. Za prekršitelje zabrane predviđaju se velike novčane kazne.

Zagreb: Privremena regulacija prometa tijekom Europskog tjedna mobilnosti 2022.

Svim vozačima preporučuje se da tijekom održavanja Europskog tjedna mobilnosti (16.-22. rujna), a posebice Europskog dana bez automobila (22. rujna), izbjegavaju dolazak vozilima u uži centar grada te da umjesto osobnih vozila koriste javni gradski prijevoz i druge alternativne oblike prijevoza, navodi se u priopćenju Grada Zagreba.

Uži centar Zagreba barem na jedan dan bez automobila

Europski dan bez automobila tradicionalno se održava 22. rujna i predstavlja središnji događaj svakog Europskog tjedna mobilnosti. Tim povodom, u četvrtak se na ulicama zagrebačkog središta održava tradicionalna 22. „Zagrebačka žbica“ kojom se promiču tolerancija i prometna kultura među svim sudionicima u prometu.

Stara Vlaška: Svečano otvorena nova, dugo očekivana pješačka zona u Zagrebu

U nedjelju 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević u društvu zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta  svečano je otvorio pješačku zonu u Staroj Vlaškoj ulici. Iako je pješačka zona u funkciji od proteklog vikenda, danas se održao i planirani program koji je prije sedam dana bio odgođen zbog loših vremenskih prilika.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER