Zašto je Ljubljana uzor čak i daleko većem Parizu?

Od 2007. godine glavni grad Slovenije u potpunosti je preoblikovao svoje središte i namijenio ga isključivo pješacima i biciklistima. Rezultati su već itekako vidljivi.

U usporedbi s drugim europskim glavnim gradovima Ljubljana je sa svojih 280.000 stanovnika relativno mali grad, ali je svakako jedan od najzelenijih i najtiših! Tijekom višegodišnjeg postupnog uvođenja zabrane automobilskog prometa, središte Europske zelene prijestolnice za 2016. godinu uspješno je pretvoreno u ugodnu pješačko-biciklističku oazu kojoj se danas divi cijeli svijet.

Automobilski promet je u nekim dijelovima ljubljanskog gradskog središta sada već daleka prošlost. Ideja o središtu grada bez automobila počela se razvijati 2007. godine kada se počelo s obnovom ulica i trgova s ciljem osiguranja više prostora za pješake i bicikliste te postupnog uvođenja zabrane prometa za motorna vozila. Preoblikovanje središta grada krenulo je s obnovom Wolfove ulice i Prešernovog trga te se nastavilo postupnim zatvaranjem središta grada za sva motorna vozila. Sada je u tim dijelovima gradskog središta prometovanje dopušteno isključivo dostavnim vozilima s posebnim dozvolama i to tijekom jutarnjih sati - između 6 i 10 sati.

Plečnikova Ljubljana: Tromostovje © Dunja Wedam / Grad Ljubljana

Prometni problemi nisu nestali preko noći

Nekadašnja parkirališta preuređena su u javne površine koje služe za okupljanje građana i organizaciju raznih događanja, primjerice, Kongresni trg (u srpnju 2011. godine otvorena je javna garaža s pet podzemnih razina), Trg Republike, Novi trg i Ulica Breg. Zahvaljujući tome, više od 10 hektara središnjeg dijela grada danas je namijenjeno isključivo pješacima i biciklistima, a kako se ponosno ističe na mrežnim stranicama Grada Ljubljane, to je rezultiralo i smanjenjem emisije i buke uzrokovanih prometom.

Tijekom postupnog uvođenja zabrane automobilskog prometa u središtu grada, ljubljanska gradska uprava je uredila velika parkirališta na njegovom rubnom dijelu kako bi građanima olakšala pristup, a preispitalo se i urbanističko planiranje središta. Gradska uprava posebno potiče bicikliranje kad god je to moguće, uključujući i putem vlastitog javnog sustava za dijeljenje bicikala. Također, izgrađeno je i prenamijenjeno ukupno 13 mostova preko rijeke Ljubljanice s ciljem smanjenja udaljenosti, lakšeg kretanja i boljeg povezivanja dijelova grada. Osim toga, za projekt obnove riječne obale Ljubljana je 2012. godine dobila Europsku nagradu za urbani javni prostor među 347 prijavljenih projekata iz 36 europskih zemalja.

U pješačkoj zoni u središtu grada stanovnici i posjetitelji tijekom cijele godine mogu koristiti besplatnu uslugu malih električnih vozila nazvanih „Kavalir“, kojima se mogu voziti do željene lokacije. Komunalna tvrtka „Ljubljanski potniški promet“ uvela je ovu uslugu s dva vozila još 2009. godine, kada je Ljubljana sudjelovala u europskoj inicijativi CIVITAS ELAN, čime je ova usluga prijevoza na zahtjev uspješno implementirana. Besplatnu vožnju istovremeno može koristiti najviše pet putnika, a „kavaliri“ ne slijede unaprijed definirane rute i stajališta, već vožnju prilagođavaju potrebama putnika. Do kraja 2017. godine, kada je njihov broj povećan na šest, „kavaliri“ su prevezli više od 1,2 milijuna putnika.

Pješački most Rija brv © Nik Rovan / Grad Ljubljana

Pobjednički primjer urbane ekologije

Jedna od najvidljivijih mjera za uvođenje visokokvalitetnog javnog prostora u središtu grada bilo je preuređenje Slovenske ulice u prostor namijenjen pješacima, biciklistima i korisnicima javnog prijevoza (autobusa). Zabranom prometovanja osobnih motornih vozila središnjim dijelom ulice 2015. godine, smanjena je emisija CO2 za više od 70 %, što dokazuje da prave mjere mogu snažno utjecati na lokalno poboljšanje kvalitete zraka. Nadalje, buka koju su prethodno stvarala motorna vozila smanjena je za oko šest decibela, dok pariška gradska uprava svojim mjerama sada pokušava postići smanjenje od tri decibela (dB). Osim provedenih arheoloških istraživanja i obnove cjelokupne podzemne infrastrukture, ulica je popločena zanimljivim geometrijskim uzorkom, posađen je novi drvored te sada uspješno funkcionira kao dijeljeni prostor za pješake i bicikliste.

Petnaest godina nakon početka provedbe navedenih mjera, stanovnici Ljubljane, kao i njeni posjetitelji, očito su zadovoljni 'zelenom' transformacijom grada. Kako ističu pojedini svjetski mediji, primjerice Forbes, a nedavno i više francuskih magazina, „Ljubljančani mogu jasno čuti pjev ptica i šum lišća na vjetru što je luksuz koji poznaje vrlo mali broj stanovnika europskih i svjetskih gradova.“

Razvoj grada Ljubljane pravi je primjer pobjedničke urbane ekologije, a pored poboljšane kvalitete zraka i smanjenja buke u središtu grada, zabrana automobilskog prometa i širenje pješačke zone svakako je koristilo i poslovanju trgovina.

Pješački most Gruberjeva brv © Nik Rovan / Grad Ljubljana

Europska zelena prijestolnica

Osim toga, Ljubljana je i prva europska Zero Waste prijestolnica koja je Zero Waste strategiju usvojila još 8. rujna 2014. godine, kada se zajedno s još tri općine - Vrhnikom, Borovnicom i Log Dragomerom, pridružila mreži Zero Waste Europe. Glavni grad Slovenije može se pohvaliti najvećom stopom odvajanja kućnog otpada u Europskoj uniji, a nastajanje otpada značajno je smanjeno poticanjem edukacije, recikliranja i ponovne upotrebe.  

Europska zelena prijestolnica za 2016. godinu postigla je visoke standarde u odvajanju otpada i sprječavanju njegovog nastanka. U prvih 10 godina provođenja Zero Waste strategije količina odvojeno prikupljenog otpada povećala se sa 16 na 145 kg po stanovniku, a danas se odvaja više od 69 % prikupljenog otpada. Kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada u središtu grada nalaze se pod zemljom. Pored toga, Ljubljana do 2025. godine namjerava povećati stopu odvojenog prikupljanja otpada na 78 % te smanjiti količinu komunalnog otpada na 60 kg po osobi godišnje.

Stanovništvo Ljubljane potiče se na očuvanje okoliša, odvajanje otpada i njegovo odlaganje na predviđenim lokacijama, ali i izbjegavanje uporabe plastike za jednokratnu upotrebu, korištenje platnenih vrećica i višekratnih boca za vodu zahvaljujući mreži s više od 40 punktova s besplatnom pitkom vodom.

Sve u svemu, Ljubljana postaje grad sa sve većom kvalitetom života, čijim se uspjesima divi čitav svijet.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Grad Velikih Promjena ne prestaje iznenađivati!

Pariška gradska uprava najavila je uvođenje zone bez automobila u središnjem dijelu grada. Od 2024. godine automobilski promet bit će zabranjen u većem dijelu središnjih pariških arondismana, čime će taj prostor biti rezerviran isključivo za pješake, bicikliste, javni prijevoz, osobe s invaliditetom i lokalno stanovništvo. Za prekršitelje zabrane predviđaju se velike novčane kazne.

Središte Beča dobiva novi prometni koncept

Bečka povijesna jezgra, odnosno njegov prvi okrug Innenstadt, uskoro će svojim velikim dijelom postati zona bez automobila. Dogradonačelnica Beča Birgit Hebein (Zeleni) i predsjednik prvog okruga Markus Figl (ÖVP) u srijedu su predstavili novi prometni koncept središta austrijske metropole. Tako će pristup prvom bečkom okrugu biti zabranjen za sva motorna vozila, a na prilazima središtu bit će postavljeni odgovarajući prometni znakovi.

Središte Beča uskoro postaje zona bez automobila

Prema pisanju austrijskih medija, središte Beča, odnosno njegov prvi okrug, uskoro bi velikim dijelom trebao ostati bez automobila. Čini se kako su bečka dogradonačelnica Birgit Hebein (Zeleni) i predsjednik prvog okruga Innenstadt Markus Figl (ÖVP) vrlo blizu postizanju konačnog dogovora.

Ljubljana: Sigurnost pješaka je na prvom mjestu!

Prometovanje motornih vozila u ljubljanskoj pješačkoj zoni dopušteno je isključivo u vrijeme dostave, odnosno između 6 i 10 sati, a od sada vrijedi i potpuna zabrana vožnje motociklima.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER