Je li Zagreb konačno na putu da postane pravi biciklistički grad?

Jedan od glavnih ciljeva zagrebačke gradske uprave je poticanje građana na svakodnevno korištenje bicikla i povećanje modalnog udjela biciklističkog prometa na osam posto do 2025. godine

Na današnjoj redovnoj konferenciji za medije, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet najavio je radove na izgradnji biciklističke infrastrukture u Zagrebu te posebno istaknuo skori početak realizacije tri projekta kojima će se povećati broj biciklističkih ruta i staza.

Stanje, aktivnosti i planove na izgradnji zagrebačke biciklističke infrastrukture na današnjoj konferenciji za novinare predstavio je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

„Ova gradska uprava je i u svom predizbornom programu, a i dalje često komunicirala kako želi odmak od autocentričnog grada te kako želi razvijati i stimulirati i druge oblike prijevoza i prometa, prije svega biciklistički i pješački, kao i javni prijevoz“, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet na samom početku prezentacije projekata od kojih su neki već u provedbi ili će se uskoro početi provoditi u području izgradnje biciklističke infrastrukture u Zagrebu.

Uspoređujući podatke o porastu broja prolaza biciklista Ulicom grada Vukovara u svibnju 2021. (39.520) i 2022. godine (57.441), zamjenik gradonačelnika Korlaet istaknuo je kako „postoji snažna tendencija rasta biciklističkog prometa, a razvojem biciklističke infrastrukture taj se trend želi podržati i pospješiti.“

Grad Zagreb trenutno raspolaže s „238 km pješačko-biciklističkih staza, 15 km biciklističkih traka koje se nalaze u koridoru kolnog dijela ulica, zatim 55 km cesta za mješoviti promet motornih vozila i bicikala te 187 km biciklističkih puteva kao najneuređenijeg dijela biciklističke infrastrukture, kojim se ipak može normalno prometovati“, kazao je zamjenik gradonačelnika Korlaet.

Do sredine srpnja postavljeno 270 klamerica, do kraja godine postavlja ih se još 500

Cilj Grada Zagreba je povećati broj građana i građanki koji će u svom svakodnevnom kretanju koristiti bicikl, pri čemu bi putovanje biciklom unutar grada trebalo postati brže i sigurnije u odnosu na automobilski promet. To se namjerava postići umrežavanjem, odnosno povezivanjem postojećih biciklističkih staza i uvođenjem zajedničkog korištenja prometnih traka te zona smirenog prometa s dopuštenom brzinom od 30 km/h na širem području grada.

Jedna od najvažnijih aktivnosti je izgradnja novih biciklističkih staza koje bi, gdje god je moguće, bile odvojene od pješačkih nogostupa i traka za motorizirani promet. Također, do kraja ove godine na području Zagreba planira se postaviti 500 klamerica, odnosno tisuću novih parkirnih mjesta za bicikle. Posebna pažnja posvetit će se smanjenju broja motornih vozila u središtu grada, a time i širenju pješačkih zona u dijelu Martićeve ulice te u Masarykovoj ulici kao dugo očekivanoj novoj gradskoj promenadi od HNK Zagreb do Zrinjevca.

„Glavni cilj je postizanje modalnog udjela biciklističkog prometa od osam posto do 2025. u odnosu na svega tri posto u 2017. godini, a ove aktivnosti planiraju se realizirati povećanjem udjela financiranja sredstvima EU fondova“, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

 

  • Tijekom Europskog tjedna mobilnosti koji će se od 16. do 22. rujna 2022. održati na temu „Bolja povezanost“, u Masarykovoj ulici testirat će se proširenje donjogradske pješačke zone kao dijela dugo očekivane nove gradske promenade od HNK Zagreb do Zrinjevca. © Ekovjesnik

Tri projekta izgradnje nove biciklističke infrastrukture

Jedan od projekata je već ranije najavljeno ukidanje jedne kolne trake i uvođenje dviju biciklističkih staza u Prilazu Gjure Deželića. „Njihovim uvođenjem, od postojeće tri kolne trake dvije će ostati namijenjene za automobilski promet, a jedna biciklistima“, kazao je Luka Korlaet te dodao kako se završetak radova očekuje već početkom rujna i to „bez gubitka parkirališnih mjesta ili uklanjanja stabala“.

Najavljen je i skori početak radova na projektu „Greenway – nacionalna biciklistička ruta br. 2“, odnosno biciklističkoj ruti dugoj 132 km od granice s Republikom Slovenijom na zapadu do Lijevog Dubrovčaka na istoku, a koja izravno prolazi kroz Zagreb. Radovi počinju 5. rujna i to na prvoj dionici od Blata do Jadranskog mosta u dužini od 1,7 km na kruni savskog nasipa, sa sjeverne i južne strane rijeke Save. „Korištenjem ekološkog asfalta koji ne sadrži bitumen, čime je ekološki puno prihvatljiviji i trajniji, uredit će se nova biciklistička staza zelene boje uz predviđen prostor za trkače i pješake te postavljanje rasvjete, klupa i odmorišta“, rekao je Korlaet i dodao da se u sljedećim etapama predviđa uređenje biciklističke staze do Mosta slobode, a potom i do Mosta mladosti.

Treći projekt je izgradnja biciklističke magistrale Zagreb istok u ukupnoj dužini od 23 km od Studenskog centra do Dugog Sela. Radovi na izgradnji prve dionice dvosmjerne biciklističke staze već su počeli u koordinaciji s HŽ Infrastrukturom, i to ispod željezničke pruge od Zavrtnice do Ulice Svetice.

O ulaganjima u biciklističku infrastrukturu izvijestila i Europska biciklistička federacija

Europska biciklistička federacija (European Cyclists' Federation - ECF) pozdravila je pridruživanje Zagreba mreži gradova i regija za bicikliste Cities & Regions for Cyclists (CRC), koja okuplja lokalne i regionalne samouprave koje aktivno rade na promicanju biciklizma.  U ECF-u ističu kako se glavni grad Hrvatske posljednjih godina sve više fokusira na razvoj biciklizma i drugih oblika održive urbane mobilnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života svojih građana, ali i podizanja atraktivnosti za sve brojnije turiste i posjetitelje. Također, ECF navodi kako je Zagreb jedini hrvatski grad koji je odabran za sudjelovanje u EU misiji „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.“.

Jedan od glavnih izazova s ​​kojima se Zagreb suočava, ističu u ECF-u, su stavovi i navike javnosti kada je u pitanju mobilnost. Stoga se u zagrebačkoj gradskoj upravi veća pozornost namjerava posvetiti educiranju i promociji biciklizma, i to u svim dobnim skupinama – uključujući djecu, kako bi se biciklistička kultura razvijala od najranije dobi.

Grad Zagreb redovito organizira sedmodnevne programe u sklopu Europskog tjedna mobilnosti, a u obilježavanje Dana bez automobila uključio se još 2001. godine. Među finaliste Europskog tjedna mobilnosti uvršten je 2008. i 2011. godine, a 2012. godine osvojio je i prestižnu nagradu Mobility Award 2012. Također, Grad Zagreb dodatno organizira i podržava kampanje podizanja svijesti o važnosti bicikliranja i njegovim pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje i zaštitu okoliša, surađujući pritom s lokalnim nevladinim organizacijama i raznim institucijama.

Više informacija o ovim projektima i aktivnostima dostupno je na web platformi Grada Zagreba „Zagreb Smart City Hub“, a od 16. rujna bit će aktivan i dashboard za biciklističku infrastrukturu, sa svim kartama biciklističkih staza, lokacijama parkirnih mjesta i sl.

Navedimo još kako je promicanje biciklizma, ali i pješačenja kao aktivnih oblika kretanja, itekako korisno za zaštitu klime i zdravlje građana – kako fizičkog, tako i mentalnog. Uostalom, uz kvalitetnu biciklističku infrastrukturu, kao i unapređenje javnog prijevoza te širenje pješačkih zona u središtu grada, smanjuju se prometne gužve, buka i onečišćenje zraka, a grad postaje zeleniji i ugodniji za život svih njegovih stanovnika. Ovim putem krenule su brojne europske metropole, a Zagreb im se konačno pridružuje.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Christophe Najdovski: „Ako može Pariz, može i Zagreb!“

Tijekom službenog posjeta Zagrebu, Christophe Najdovski je održao predavanje na temu „Bicikliranje i velika preobrazba javnog prostora u Parizu“. Uz predstavnike Grada Zagreba i udruge Sindikat biciklista, predavanju su prisustvovali i brojni građani kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse i velikim postignućima Grada Pariza u području održive urbane mobilnosti i ozelenjavanja grada.

Kako je Covid-19 diljem Europe potaknuo ulaganja u biciklističku infrastrukturu

Pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva. Nizozemska i Danska dva su najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile u kojima nije čudno da se nizozemski premijer na posao vozi biciklom te da bicikle javno koriste i članovi danske kraljevske obitelji. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer.

Grad ljubavi želi postati i 100-postotna biciklistička metropola

Francuska metropola trenutno raspolaže s više od 1000 km biciklističkih staza, uključujući više od 300 km trajnih i 52 km privremenih staza izgrađenih u vremenu nakon prvog vala pandemije koronavirusa. Potonje su u međuvremenu najvećim dijelom postale trajne, a do 2026. godine planira se izgradnja dodatnih 180 km novih sigurnih i dvosmjernih biciklističkih staza.

Stara Vlaška: Svečano otvorena nova, dugo očekivana pješačka zona u Zagrebu

U nedjelju 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević u društvu zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta  svečano je otvorio pješačku zonu u Staroj Vlaškoj ulici. Iako je pješačka zona u funkciji od proteklog vikenda, danas se održao i planirani program koji je prije sedam dana bio odgođen zbog loših vremenskih prilika.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER