Nedostatak sredstava zatvorio polovicu beogradskih javnih česmi

Europski gradovi nude brojna rješenja protiv ljetnih vrućina. Kada će se na primjere dobre europske prakse ugledati gradske uprave u našoj zemlji i susjedstvu?

S ljetom nam se vraćaju vrućine i toplinski valovi, a za razliku od velikog broja europskih gradova, za njih se u ovom našem dijelu Europe ponovno nismo dobro pripremili. Pritom se kao jedan od većih problema ističe dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru.

Europski gradovi već se duži niz godina bore protiv klimatskih promjena i nastoje ublažiti njihove posljedice na zdravlje svojih građana te stoga omogućuju pristup pitkoj vodi na svojim trgovima, ulicama i zelenim površinama. Tako se, primjerice, u Parizu posljednjih godina konstantno povećava broj javnih česmi s pitkom vodom koje se osim za konzumaciju besplatne pitke vode na javnim površinama koriste i za osvježavanje zraka i snižavanje visokih ljetnih temperatura.

>>> Pročitajte još >>> U Parizu sve više javnih česmi, a na nekima se pije i mineralna voda!

  • Česma s mineralnom vodom (Jardin Truillot) / Foto: © Sophie Robichon / Grad Pariz

Dobar primjer pruža i austrijska metropola koja je još prije dvije godine dosegla fantastičan broj od tisuću javnih česmi s besplatnom pitkom vodom. Osim toga, Bečanke i Bečani mogu koristiti besplatnu mobilnu aplikaciju koja im pokazuje put do najbližeg mjesta za bijeg od ljetnih vrućina. Korisnicima aplikacije na karti se prikazuju lokacije gdje se nalaze gradske česme, stupovi s funkcijom vodene maglice, parkovi, podne fontane, vodena igrališta za djecu, kupališta te niz drugih mogućnosti za osvježenje, kao i trenutna temperatura zraka u gradu i vremenska prognoza za idući dan.

  • Beč ima više od 1.000 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom © Wiener Wasser/Zinner

Također, neki gradovi postavljanjem javnih česmi s besplatnom pitkom vodom smanjuju korištenje plastike za jednokratnu upotrebu. Jedan od njih je London u čijim se trgovačkim centrima, na željezničkim postajama te tržnicama i rekreacijskim površinama omogućuje besplatan pristup vodi čime se stanovništvo educira o važnosti upotrebe višekratnih bočica za vodu, ali i redovitog unosa tekućine za očuvanje zdravlja i lakšu prilagodbu visokim temperaturama. Pored ovog primjera osmišljavanja rješenja (ublažavanja) klimatske i plastične krize, navedimo i primjer Rima koji uspostavlja shemu prema kojoj njegovi stanovnici mogu reciklirati plastične boce u zamjenu za besplatne vožnje gradskim sustavom javnog prijevoza.

>>> Pročitajte još >>> Zelena oaza umjesto uzavrelog asfalta

  • Jedna od bečkih javnih česmi ispred vrata Äußeres Burgtor na lokaciji između Trga junaka i bečkog Ringa / Foto: Wiener Wassser © Novotny

U ovom našem dijelu Europe, međutim, pristup osnovnim i, po mogućnosti, kvalitetnim komunalnim uslugama, još uvijek predstavlja problem za velik broj građana i građanki. To se posebno odnosi na pristup vodi, što je jedno od načela europskog stupa socijalnih prava, a javne česme s besplatnom pitkom vodom predstavljaju komunalni, javno-zdravstveni i civilizacijski standard.

Rijetke su gradske uprave u našoj zemlji koje slijede neke od ranije navedenih europskih primjera, a pojedini gradovi unatoč bogatoj tradiciji i stoljetnoj prisutnosti vode u povijesnoj jezgri, primjerice u Zadru, nažalost nemaju ni jednu javnu česmu s pitkom vodom.

Nova zagrebačka gradska uprava je u svom predizbornom programu najavila obnovu povijesnih te izgradnju novih javnih česmi na frekventnim punktovima u pješačkim zonama, ali i vraćanje Manduševcu njegove povijesne funkcije najstarije gradske česme. Pratit ćemo ispunjenje predizbornih obećanja te općenito rad nove zagrebačke gradske uprave, od koje kao i većina građanki i građana Zagreba imamo velika očekivanja, no čini se kako je u glavnom gradu susjedne Srbije situacija po pitanju dostupnosti besplatne pitke vode daleko gora.

  • Polazeći od činjenice da je voda javno dobro i ljudsko pravo, projekt „Žedni grad“ počeo je propitivanjem mogućnosti podizanja komunalnog standarda glavnog zagrebačkog trga ponovnim uvođenjem pitke funkcije na Manduševcu i urbanom intervencijom na njegovoj lokaciji na Trgu bana Jelačića. Cilj ove intervencije je isticanje važnosti dostupnosti besplatne pitke vode kao zajedničkog dobra i bitne sastavnice zagrebačke urbane tradicije te predstavljanje glavnih argumenata za ponovno oživljavanje funkcije pitke vode na Manduševcu. / Foto: Katarina Zlatec

Polovica beogradskih javnih česmi ostala bez vode

Kako izvještava pokret Ne davimo Beograd, ove godine u glavnom gradu Srbije nije pušten u rad velik broj javnih česmi, iako bi uobičajeno trebale biti u funkciji od 1. travnja do 1. listopada. Sve beogradske javne česme i prirodne izvore vode održava JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, dok kvalitetu vode kontrolira Gradski zavod za javno zdravlje, pa se postavilo pitanje zbog čega je ove godine u lipnju velik broj javnih česmi još uvijek izvan funkcije. Doznaje se kako je ovogodišnji budžet za njihovo održavanje gotovo prepolovljen - prošle je godine za održavanje javnih česmi izdvojeno oko 195 milijuna dinara (oko 12,4 mil. kuna), dok je u 2021. godini taj iznos pao na 105 milijuna (oko 6,7 mil. kuna).

Grad Beograd tako umjesto postavljanja novih javnih česmi s pitkom vodom, sukladno potrebama i u suradnji s građanima, ne održava te ukida i već postojeće, a slično donedavnoj zagrebačkoj praksi, troši proračunska sredstva na gradnju fontana na svakom koraku. U pokretu Ne davimo Beograd ističu nužnost transparentnosti potrošnje javnih sredstava te se zalažu za obnovu i redovito održavanje svih javnih česmi i prirodnih izvora vode, kao i za širenje dostupnosti pitke vode gdje god je to potrebno.

Uistinu, trebaju li građanima i građankama Beograda grandiozne fontane i spomenici upitne umjetničke vrijednosti, dok se sredstva važna za osiguranje javnog zdravlja i dobrobit stanovništva polako ukidaju, i to, prema svima nama poznatom običaju, bez savjetovanja s građanima i zanemarivanjem njihovih stvarnih potreba?

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Srpska vlada povukla sporne izmjene Zakona o vodama

Povučene su sporne izmjene Zakona o vodama koje je Narodna skupština Republike Srbije usvojila sredinom srpnja ove godine. Brojne nevladine organizacije ustale su protiv izmjena ovog zakona koje bi omogućile zakup prostora javnog vodnog dobra i postavljanje splavova neposrednom pogodbom, izvijestio je portal Balkan Green Energy News.

Ima li vode u Zadru?

Iako ga lokalni političari često pretenciozno predstavljaju kao „metropolu Mediterana“, a ponekad nazivaju i novim „Monte Carlom“, ovaj grad bogate kulturne baštine i tradicije nema ni jednu javnu česmu s besplatnom pitkom vodom što je ipak jedan od temeljnih obilježja javnog prostora mediteranskih gradova.

Beograd bez vode je realnost ljudi koji žive u Beogradu

Pristup kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući pristup sigurnoj i čistoj vodi te dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima, jedno je od dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava. Treba li uopće napominjati kako dostupnost vode predstavlja komunalni, javno-zdravstveni i civilizacijski standard?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER