Danas je na snagu stupio novi pravno obvezujući klimatski cilj Europske unije za 2040. godinu, kojim se predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. godine.

Trajekti imaju ključnu ulogu u povezivanju europskih otoka s kopnom i često se smatraju ekološki prihvatljivijom alternativom zračnom prijevozu. Međutim, mnoga su plovila stara i snažno onečišćuju okoliš, izlažući lokalno stanovništvo toksičnom onečišćenju zraka.

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

Klima se prije 56 milijuna godina zagrijavala gotovo jednako brzo kao danas. Kada je u kratkom razdoblju golema količina CO₂ dospjela u atmosferu, to je dovelo do velikih šumskih požara i snažne erozije tla.

Državno kontrolirani emiteri dominirali su globalnim emisijama i u 2024. godini, s udjelom od 57 posto globalnih emisija CO₂ iz fosilnih goriva. Trideset i dvije kompanije bile su odgovorne za 50 posto globalnih emisija CO₂ iz fosilnih goriva, u odnosu na 38 kompanija prije pet godina, što ukazuje na sve veću koncentraciju emisija u rukama sve manjeg broja subjekata.

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Istraživači s Odsjeka za inženjerstvo Sveučilišta McGill predstavili su model otvorenog koda koji stručnjacima i nestručnjacima olakšava procjenu emisija stakleničkih plinova u opskrbnim lancima plina u Sjedinjenim Američkim Državama te daje preciznije rezultate.

Broj novih električnih automobila registriranih u Europskoj uniji znatno je porastao u posljednjem desetljeću, osobito između 2019. i 2023., uz mali pad u 2024. godine. Baterijska električna vozila (BEV) i plug-in hibridna električna vozila (PHEVs) postala su važan dio tržišta novih automobila te imaju ključnu ulogu u smanjenju prosječnih emisija CO₂ iz osobnih vozila.

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.