Trajekti u Europi ispuštaju više CO₂ nego 6,6 milijuna automobila
Trajekti u pojedinim europskim lukama uzrokuju više toksičnog onečišćenja zraka nego svi automobili u tim gradovima zajedno, upozorava Europska federacija za prijevoz i okoliš (T&E).
Trajekti imaju ključnu ulogu u povezivanju europskih otoka s kopnom i često se smatraju ekološki prihvatljivijom alternativom zračnom prijevozu. Međutim, mnoga su plovila stara i snažno onečišćuju okoliš, izlažući lokalno stanovništvo toksičnom onečišćenju zraka.
Studija Europske federacije za prijevoz i okoliš (Transport & Environment - T&E) pokazala je da su samo u 2023. godini 1043 europska trajekta ispustila 13,4 milijuna tona CO₂. Ta količina ekvivalentna je emisijama oko 6,6 milijuna automobila tijekom jedne godine.
U lučkim gradovima poput Barcelone, Dublina i Napulja trajekti su odgovorni za više toksičnog onečišćenja sumpornim oksidima (SOx) nego svi automobili u tim gradovima zajedno, upozorava studija. Sumporni oksidi su zagađivači zraka koji mogu izazvati respiratorne probleme, pogoršati astmu te pridonijeti kiselim kišama i onečišćenju sitnim lebdećim česticama.
Koje europske trajektne luke najviše zagađuju?
Dublin je trenutačno najzagađeniji lučki grad u Europi kada je riječ o izloženosti sumpornim oksidima povezanima s trajektima. Slijede ga Las Palmas na Gran Canariji i Holyhead u Walesu.
Međutim, to bi se sljedeće godine moglo promijeniti, kada na snagu stupe nova područja kontrole emisija koja će ograničiti onečišćenje zraka iz pomorskih goriva u sjeveroistočnom Atlantiku. Budući da Kanarski otoci nisu obuhvaćeni tim pravilima, očekuje se da će Las Palmas 2027. imati najveće emisije onečišćenja zraka, a slijedit će ga Santa Cruz na Tenerifima.
Barcelona je europska trajektna luka s najvećim emisijama CO₂ u kojoj trajekti ispuštaju 1,8 puta više sumpornih oksida nego svi automobili u gradu i to unatoč ograničenjima koja već vrijede u Sredozemlju.
Od 1. svibnja 2025. cijelo Sredozemno more proglašeno je područjem kontrole emisija sumpora, što znači da plovila moraju smanjiti udio sumpora u gorivu s 0,5 na 0,10 posto. Te su mjere uvedene kako bi se smanjilo onečišćenje zraka i poboljšala kvaliteta zraka u obalnim područjima.
Je li elektrifikacija rješenje?
T&E je utvrdio da je prosječna starost trajekata u Europi 26 godina, što pokazuje potrebu za „čistom obnovom“ flote. Prema izvješću, elektrifikacija i hibridni pogon mogli bi smanjiti emisije CO₂ trajekata i do 42 posto, poboljšati kvalitetu zraka u lučkim gradovima i smanjiti troškove rada. Najmanje 60 posto europske trajektne flote moglo bi do 2035. ploviti na baterijski pogon, a mnoge su linije već danas jeftinije za upravljanje električnim trajektima.
Primjerice, u Stockholmu je ispitivanje električnog trajekta na hidrokrilce smanjila emisije do 94 posto te skratila vrijeme putovanja s 55 minuta na oko 30 minuta.
Glavna prepreka širem uvođenju električnih trajekata je infrastruktura za punjenje, no T&E smatra da je taj izazov „manji nego što se pretpostavlja“.
„57 posto luka trebalo bi samo manje punjače snage ispod 5 MW kako bi podržalo rad električnih trajekata“, navodi se u studiji.
„Trajekti bi trebali povezivati zajednice, a ne ih zagađivati“, kazao je Felix Klann iz Europske federacije za prijevoz i okoliš. „Previše trajekata i dalje sagorijeva fosilna goriva koja onečišćuju okoliš i ispštajući toksičan zrak u europske lučke gradove.“
Klann smatra da bi elektrifikacija europskih trajekata mogla „dramatično“ smanjiti emisije i donijeti „dašak svježeg zraka“ milijunima ljudi. „Električni trajekti već su na mnogim linijama jeftiniji za upravljanje, a u idućim godinama sve će ih više postati troškovno konkurentno. S obzirom na to da je prosječna starost trajekata u Europi 26 godina, sada je pravo vrijeme za čistu obnovu flote“, dodao je Klann.
Stjepan Felber | Ekovjesnik