Vapeovi i paradoks ekodizajna: Zašto su još uvijek dopušteni?

Jednokratne e-cigarete – popularni „vapeovi“ – predstavljaju veliku prijetnju okolišu i golem problem za gospodarenje otpadom

E-cigarete za jednokratnu upotrebu ili „vapeovi“, rastuća su prijetnja i okolišu i gospodarenju otpadom. Njihove litijeve baterije predstavljaju rizik od požara, ometaju recikliranje i sukobljavaju se s ciljevima kružnog gospodarstva. Zemlje EU-a zalažu se za njihovu zabranu kako bi se obuzdao njihov rastući utjecaj na okoliš.

Kako je moguće da u doba kružnog gospodarstva i borbe protiv otpada još uvijek dopuštamo proizvode dizajnirane da budu smeće? Jednokratne e-cigarete, popularno zvane „vapeovi“, utjelovljuju sve ono što ne valja s potrošačkom kulturom i sustavom gospodarenja otpadom – od onečišćenja okoliša do ugrožavanja sigurnosti u postrojenjima za reciklažu.

Austrija na prvoj crti obrane protiv ove rastuće prijetnje

Udruženje austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB) i Radna skupina austrijskih udruga za gospodarenje otpadom (ARGE AWV) zatražili su zabranu jednokratnih vapeova u nadolazećoj izmjeni Zakona o duhanu i ovisnosti o nikotinu. Njihov apel dolazi nakon niza požara u austrijskim postrojenjima za gospodarenje otpadom, uključujući i nedavni incident u Schönauu, gdje je zapaljeni baterijski modul izazvao požar koji je gasilo čak 120 vatrogasaca.

Takvi incidenti nisu iznimka, već pravilo. Svakodnevno, postrojenja za obradu otpada diljem Europe bore se s požarima izazvanima nepropisno odbačenim litij-ionskim baterijama, a jednokratni vapeovi su među najproblematičnijim izvorima te opasnosti. Iako zakon jasno nalaže da se takvi uređaji moraju predati na specijaliziranim lokacijama ili prodajnim mjestima, većina vapeova završava u komunalnom otpadu, pretvarajući kontejnere za smeće u tempirane bombe.

Sigurnosni problem nije jedini – ekološki aspekt jednako je alarmantan

Svaki bačeni vape predstavlja izgubljene resurse: litij, kobalt i nikal – metali koji su već pod globalnim pritiskom zbog sve veće potražnje. „U doba kada se borimo s nestašicom resursa, jednokratni vapeovi su ekološki grijeh“, kaže Anton Kasser, predsjednik ARGE AWV. „Ako ti proizvodi također predstavljaju opasnost od požara, kao što je slučaj s jednokratnim vapeovima, onda sve ukazuje na potrebu za nacionalnom zabranom.“

Austrija nije jedina zemlja koja se hvata u koštac s ovim problemom. Belgija je početkom 2025. uvela potpunu zabranu jednokratnih vapeova, a Francuska ju je slijedila u veljači. Ujedinjeno Kraljevstvo će svoju zabranu provesti od lipnja 2025., a procjene pokazuju da se u UK-u svakog tjedna baci čak pet milijuna jednokratnih vapeova – što predstavlja ogroman pritisak na sustav gospodarenja otpadom.

Pritisak raste i na razini Europske unije

Industrijske udruge za gospodarenje otpadom sve glasnije traže uvođenje zabrane na razini EU-a, ističući kako jednokratni vapeovi predstavljaju očitu prijetnju resursnoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu.

Naime, jednokratni proizvodi poput vapeova protive se osnovnim načelima kružnog gospodarstva, čiji je cilj ponovna uporaba, reciklaža i produljenje životnog vijeka materijala, a ne njihovo „zaključavanje“ u proizvodima dizajniranim da završe na odlagalištima ili još gore, u plamenu.

Dok Europska unija već uvodi nova pravila kroz Uredbu o ekološkom dizajnu za održive proizvode, vapeovi su još uvijek izvan fokusa. Zašto? Zbog regulatornih rupa koje dopuštaju da se vapeovi tretiraju kao duhanski ili „zdravstveni“ proizvodi, a ne kao elektronički uređaji podložni pravilima o ekodizajnu. No, kako se Uredba postupno širi na nove kategorije proizvoda, mnogi stručnjaci ističu da je sada pravi trenutak za uključivanje jednokratnih vapeova u taj okvir.

„Porast proizvoda koji sadrže litij-ionske baterije ugrožava poslovanje svake tvrtke za gospodarenje otpadom. Jednokratni vapeovi nisu iznimka – oni su jednostavno opasni zagađivači“, upozorava Gabriele Jüly, predsjednica Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB).

U konačnici, ključna poruka glasi: ne možemo govoriti o održivosti i kružnom gospodarstvu dok istovremeno dopuštamo proizvodnju i prodaju jednokratnih vapeova. Ako EU zaista želi prednjačiti u borbi protiv otpada i resursne neefikasnosti, tada je jedini logičan korak njihova zabrana.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Berlinska robna kuća NochMall postavlja nove standarde u održivoj kupovini

NochMall je prva robna kuća rabljene robe u Berlinu, ali i puno više od toga. Ovdje se na više od 2000 četvornih metara ne prodaju samo namještaj, odjeća, kućanski uređaji i razne potrepštine za kućanstvo, igračke, knjige i još mnogo toga – čak oko 30 000 artikala koji čekaju drugi život u novom domu, već se organiziraju brojne radionice, a Berlinčani educiraju o kružnom gospodarstvu i sprječavanju nastanka otpada.

Paradoks recikliranja plastike u Europi: visoka učinkovitost, slaba potražnja

Unatoč dobrim rezultatima u recikliranju plastike i proizvodnji sekundarnih sirovina, europska industrija recikliranja suočava se s dosad neviđenom krizom. Pad potražnje za recikliranom plastikom te nelojalna konkurencija primarnih sirovina i uvoza ugrožavaju kapacitete za recikliranje plastičnog otpada diljem Europske unije, čime se u pitanje dovode i okolišni ciljevi i industrijska otpornost.

Zbog nedovoljnog recikliranja u austrijskim kućanstvima skrivene vrijedne sirovine

Prodajte, donirajte, odložite ili reciklirajte! Austrijske tvrtke za gospodarenje otpadom pozivaju stanovništvo na veliko čišćenje. Nedavno istraživanje VOEB-a pokazuje da 80 posto Austrijanaca čuva odjeću, mobitele, dječje igračke ili kućanske aparate iako im više nisu potrebni. Kružno gospodarstvo tako gubi vrijedne sirovine.

Austrija prednjači u odvajanju organskog otpada, ali posao još nije gotov

Hitna potreba za održivijim načinom života i promjenom individualnih navika može potaknuti značajne pozitivne promjene za okoliš. Nigdje to nije očitije nego u Austriji u kojoj, prema nedavnom istraživanju Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB), čak 74 posto stanovništva odvaja svoj biootpad doprinoseći time zaštiti klime i obnavljanju tla.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER