Paradoks recikliranja plastike u Europi: visoka učinkovitost, slaba potražnja
EUROPSKI REVIZORSKI SUD | Unatoč postupnom napretku u gospodarenju otpadom, izazovi i dalje otežavaju napredak EU-a prema kružnom gospodarstvu
Unatoč dobrim rezultatima u recikliranju plastike i proizvodnji sekundarnih sirovina, europska industrija recikliranja suočava se s dosad neviđenom krizom. Pad potražnje za recikliranom plastikom te nelojalna konkurencija primarnih sirovina i uvoza ugrožavaju kapacitete za recikliranje plastičnog otpada diljem Europske unije, čime se u pitanje dovode i okolišni ciljevi i industrijska otpornost.
Prema nedavno objavljenom izvješću Europskog revizorskog suda (ECA) o stanju europskog kružnog gospodarstva, Austrija se uz Sloveniju i Njemačku svrstava među vodeće države članice u recikliranju komunalnog otpada. Više od 60 posto otpada iz kućanstava, poduzeća i javnih institucija ondje se reciklira, što Austriju svrstava među europske lidere.
Međutim, iza ove uspješne priče krije se rastući strukturni problem. Postrojenja za recikliranje plastike u Austriji i diljem Europe sve su više ugrožena mogućim zatvaranjem. Razlog leži u sustavnom nepovoljnom položaju reciklirane plastike u odnosu na primarne sirovine, što je znatno oslabilo konkurentnost sektora. Samo u 2025. godini europski kapaciteti za recikliranje plastike smanjeni su za oko milijun tona.
Visoki operativni i energetski troškovi, slaba potražnja za recikliranim proizvodima te snažan cjenovni pritisak niskokvalitetnog uvoza plastike iz trećih zemalja ozbiljno narušavaju ekonomsku održivost reciklažnih tvrtki. Prema ECA-i, takav razvoj događaja ozbiljno ugrožava okolišne i klimatske ciljeve Europske unije.
Snaga Austrije leži u visoko specijaliziranim postrojenjima, inovativnim tehnologijama sortiranja i obrade te snažnoj infrastrukturi za gospodarenje otpadom, što je čini važnim pokretačem europskog kružnog gospodarstva. Međutim, sama učinkovitost više nije dovoljna.
„Izvrsni smo u recikliranju. No potražnja za recikliranim sirovinama je niska, što onemogućuje stvarno kružno kretanje materijala“, kaže Gabriele Jüly, predsjednica Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB).
Industrija već godinama zagovara zakonsku ravnopravnost između primarnih i recikliranih materijala, kao i obvezne minimalne udjele recikliranog sadržaja u proizvodima.
Sekundarne sirovine bez jedinstvenog tržišta
Kako bi se otključao gospodarski potencijal kružnog gospodarstva, Europski revizorski sud preporučuje povećanje isplativosti recikliranja diljem EU-a. Jedan od ključnih prijedloga austrijskog sektora gospodarenja otpadom jest uspostava svojevrsnog „Schengena za reciklate“.
„Industrija gospodarenja otpadom i resursima proizvodi visokokvalitetne sekundarne sirovine. No birokratske prepreke znače da stvarno unutarnje tržište za njih ne postoji“, objašnjava Jüly. „Otpad se konačno mora priznati kao vrijedna sirovina unutar EU-a te, uz rijetke iznimke, biti obuhvaćen slobodnim kretanjem robe. Tek tada može postojati poštena konkurencija.“
Rascjepkana nacionalna regulativa trenutačno sprječava slobodan protok recikliranih materijala preko granica, potkopava ekonomiju razmjera i obeshrabruje ulaganja u napredne tehnologije recikliranja.
Slom sektora recikliranja plastike
Helga Berger, austrijska članica Europskog revizorskog suda, upozorava na gospodarsku neravnotežu u središtu krize: „Dok god su reciklirani materijali skuplji od novih proizvoda, kružno gospodarstvo teško može postati isplativo. Nedostatak potražnje za oporabljenim materijalima predstavlja veliki gospodarski izazov za reciklažne tvrtke.“
Izvješće ECA-e donosi sumornu sliku stanja europske industrije recikliranja plastike. Rascjepkana tržišta, visoke cijene energije, nestabilne cijene primarne plastike i nelojalna konkurencija iz trećih zemalja doveli su do najvećeg pada sektora od početka vođenja statistike. U 2025. godini zabilježen je neto gubitak od oko milijun tona reciklažnih kapaciteta.
Prema mišljenju predstavnika industrije, mjere koje trenutačno planira Europska komisija nisu dovoljne. Prema VOEB-u, obvezujuća pravila javne nabave i zakonski propisani udjeli recikliranog sadržaja ključni su za osiguravanje poštene konkurencije i stabilizaciju potražnje.
Neujednačen napredak u gospodarenju plastičnim otpadom
Izvješće također ukazuje na znatne razlike među državama članicama EU-a. Dok je Austrija već 2022. premašila ciljeve EU-a za recikliranje komunalnog otpada za 2025., mnoge zemlje i dalje značajno zaostaju. Kada je riječ o odlaganju otpada na odlagališta, nekoliko država još uvijek premašuje cilj EU-a prema kojem stopa odlaganja ne bi smjela prelaziti 10 posto. Grčka i Rumunjska ubrajaju se među najslabije, a Rumunjska trenutačno ne oporabljuje oko 85 posto komunalnog otpada.
Europski revizorski sud preporučuje da Europska komisija snažnije koristi alate nadzora i provedbe zakonodavstva, uključujući postupke zbog povrede prava EU-a, kako bi se osigurala provedba propisa o otpadu.
Uspjeh Austrije djelomično se pripisuje zabrani odlaganja neobrađenog komunalnog otpada na odlagališta te strateškoj uporabi energijske oporabe otpada putem spalionica.
„Austrijski sektor gospodarenja otpadom dokazuje da je visokoučinkovito kružno gospodarstvo moguće“, zaključuje Jüly. „No konkurentnost ne možemo očuvati isključivo nacionalnim naporima. Europi je sada potrebna zajednička strategija kako bi se osigurala budućnost industrije otpada i recikliranja.“
Stjepan Felber | Ekovjesnik