Austrija prednjači u odvajanju organskog otpada, ali posao još nije gotov
Biootpad, ali i njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje, ima potencijal postati važan faktor u borbi protiv klimatskih promjena
Hitna potreba za održivijim načinom života i promjenom individualnih navika može potaknuti značajne pozitivne promjene za okoliš. Nigdje to nije očitije nego u Austriji u kojoj, prema nedavnom istraživanju Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB), čak 74 posto stanovništva odvaja svoj biootpad doprinoseći time zaštiti klime i obnavljanju tla.
Iako odvojeno prikupljanje i recikliranje biootpada u Austriji pokazuje velik potencijal, podaci Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (Verband Österreichischer Entsorgungsbetriebe - VOEB) otkrivaju značajne regionalne razlike. U alpskim regijama Tirola i Vorarlberga biootpad svakodnevno odvaja čak 88 posto stanovništva, dok glavni grad Beč znatno zaostaje sa svega 40 posto. Ovi podaci dodatno ističu izazove s kojima se suočavaju veći gradovi, koji s više ili manje uspjeha motiviraju svoje građane za usvajanje novih navika u odvajanju otpada.
Od spremnika do bioplina: Zašto je biootpad važan?
Biootpad – koji uključuje biorazgradive dijelove komunalnog otpada poput ostataka hrane, otpada iz vrta i drugih kompostabilnih organskih materijala – ključna je sirovina kružnog gospodarstva. Kada se pravilno odvoji na izvoru i obradi aerobnim ili anaerobnim putem, biootpad daje visokokvalitetni kompost koji poboljšava strukturu tla, povećava zadržavanje vode i obnavlja organski ugljik u tlu. Uz to, anaerobnom digestijom organskog otpada proizvodi se bioplin – obnovljivi izvor energije koji se može nadograditi u biometan ili koristiti za proizvodnju topline i električne energije, izravno pridonoseći ciljevima dekarbonizacije i energetske otpornosti.
„Biootpad je nedovoljno iskorišten, a strateški izuzetno važan resurs za poljoprivredni i energetski sektor“, ističe Gabriele Jüly, predsjednica Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB). „Njegovom preradom podupiremo regenerativno upravljanje tlom i smanjujemo uporabu fosilnih goriva.“
Unatoč njegovoj vrijednosti, Austrija još uvijek godišnje preusmjerava oko 680 000 tona biootpada u ostatni otpad, koji se spaljuje umjesto da se iskoristi. Ovaj gubitak naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem odvajanja otpada na izvoru, optimizacijom logistike prikupljanja i širim uključivanjem javnosti kako bi se u potpunosti iskoristio ekološki i ekonomski potencijal biootpada.
- © Eva Bronzini / Pexels
Model četiri spremnika: Kako pojednostaviti recikliranje?
Kako bi se to postiglo, VOEB zagovara uvođenje „modela četiri spremnika“ na nacionalnoj razini. Prema ovom modelu, kućanstvima i stambenim kompleksima dodijelile bi se četiri različita spremnika: za miješani otpad, papir, plastičnu ambalažu i organski otpad. Prema istraživanju VOEB-a, 84 posto Austrijanaca podržava ovu inicijativu, smatrajući da bi pojednostavila odvajanje otpada i potaknula veće sudjelovanje.
Edukacija također igra ključnu ulogu
Prema istraživanju VOEB-a, tri četvrtine Austrijanaca – i žena i muškaraca, potvrđuje da odvojeno prikuplja svoj biootpad. Postoje razlike u dobi: dok to čini samo 54 posto mladih u dobi od 14 do 19 godina, kod starijih od 70 godina taj udio iznosi čak 82 posto. Tirol i Vorarlberg postigli su najviše vrijednosti s 88 posto, a slijede Donja Austrija i Gradišće (85 %) te Štajerska (84 %). Beč je na dnu: biootpad odvaja samo 40 posto stanovništva, iako su prvi spremnici za biootpad uvedeni još 1991. godine.
Također, pogrešna shvaćanja o tome što spada u biootpad, kao i prisutnost nekompostabilnih predmeta poput plastičnih vrećica, i dalje otežavaju učinkovito prikupljanje.
Gabriele Jüly stoga naglašava važnost pravilnog prikupljanja, poput pohranjivanja ostataka hrane u ventiliranim spremnicima koje treba prazniti svakih nekoliko dana kako bi se smanjili neugodni mirisi i poboljšali rezultati recikliranja. „Posebni spremnici za organski otpad u svakom kućanstvu ili stambenoj zgradi značajno bi povećalo prikupljenu količinu. Moramo ljudima što više olakšati odvajanje biootpada, dok odvojeno prikupljanje papira i stakla već godinama izvrsno funkcionira“, kaže Jüly.
- Gabriele Jüly, predsjednica Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB) © Monihart / VOEB
Učenje od najboljih: Upravljanje biootpadom diljem Europe
Austrija nije jedina koja napreduje u recikliranju organskog otpada. Primjere dobre prakse nude i zemlje poput Italije i Njemačke. Tako, primjerice, talijanska regija Emilia-Romagna ima jednu od najviših stopa recikliranja ostataka hrane u Europi, zahvaljujući sustavu odvoza otpada od vrata do vrata i snažnoj uključenosti javnosti. U Milanu je uvođenje obveznog odvajanja biootpada 2012. godine pomoglo u smanjenju miješanog otpada za više od 30 posto u samo nekoliko godina.
Njemačka također ima dugu tradiciju ekološke discipline. Više od 60 posto njemačkih kućanstava sudjeluje u odvajanju biootpada, a zemlja ima stotine kompostana i postrojenja za anaerobnu digestiju. Od 2015. godine odvajanje organskog otpada obvezno je u svim gradovima i općinama, čime je stvoren zakonski okvir za široku primjenu.
Skandinavske zemlje poput Švedske i Norveške otišle su korak dalje, integrirajući ostatke hrane u sustave daljinskog grijanja i elektroenergetskih mreža putem anaerobne digestije. Primjerice, Švedska reciklira gotovo 50 posto otpada iz kućanstava u bioplin ili kompost, koji se koriste za pogon javnog prijevoza i grijanje domova tijekom dugih zima.
Preispitivanje otpada od hrane
VOEB je posebno skrenuo pozornost na goleme količine neiskorištene hrane koja se baca tijekom blagdana, primjerice Uskrsa, što odražava širi problem. Iako 64 posto Austrijanaca tvrdi da pazi na racionalno korištenje hrane, milijuni jaja i svježeg voća i povrća ipak završe u otpadu. U Tirolu i Vorarlbergu, gdje je kompostiranje duboko ukorijenjeno, čak 64 posto stanovnika kompostira u vlastitim dvorištima i okućnicama, pretvarajući ostatke hrane u lokalno gnojivo za tlo. Slijede ih Štajerska (60 %) i Gornja Austrija (58 %).
- © Sarah Chai / Pexels
Diljem Europe i svijeta, recikliranje biootpada pokazuje se kao snažan alat za borbu protiv klimatskih promjena, očuvanje resursa i uključivanje građana. Ipak, čak i u zemljama s dobrim rezultatima poput Austrije, problem predstavljaju značajne regionalne razlike i usvajanje navika u odvajanju otpada.
Put naprijed: lokalna akcija za globalni učinak
Poruka je jasna: održivi sustavi započinju s educiranim pojedincima i dostupnom infrastrukturom. Potencijal recikliranja biootpada je golem: za bogatija tla, smanjene emisije i čišću energiju. No, sve to ovisi o dosljednom sudjelovanju građana i pametnoj podršci politika.
„Posebna kanta za organski otpad u svakom kućanstvu jednostavan je, ali snažan korak“, kaže Gabriele Jüly. „Što više odvajamo, više spašavamo naše tlo, našu klimu i našu zajedničku budućnost.“
Stjepan Felber | Ekovjesnik