Utapamo se u morima plastike

Oceanima pluta pet otoka od otpada

Iako se koristi tek od 50-tih godina prošlog stoljeća, dosad smo uspjeli stvoriti čak pet otoka usred oceana sačinjenih od plastičnog otpada. Nova studija pokazuje kako veliki pacifički otok smeća (GPGP) teži skoro 80 tisuća tona i pokriva površinu veću od Quebeca.

Era fosilnih goriva mora završiti ili će nas dovesti do kraja čovječanstva. Prijetnju ne predstavljaju samo onečišćenje i ubrzane klimatske promjene. Brzo i rasipno iskorištavanje tog vrijednog izvora dovelo je do gušenja svijeta u plastici. Gotovo se sva plastika izrađuje iz fosilnih goriva, a često ih proizvode iste kompanije koji prozvode naftu i plin.

Otok otpada sadrži 1,8 trilijuna komada plastike

Naše rasipno iskorištavanje plastike stvorilo je vrtložne mase u kružnim strujama oceana, a stanje je lošije nego što se mislilo. Novo istraživanje zaključuje da je veliki pacifički otok smeća 16 puta veći nego što se prije procjenjivalo. Sa 79.000 tona plastike koja se rasprostire preko 1,6 milijuna kvadratnih kilometara u sjevernom Pacifiku, veći je od površine Quebeca – i nastavlja rasti! Istraživači tvrde, ako ne počistimo nered koji smo napravili, imat ćemo veću masu otpada nego masa riba u moru do 2050. godine.

Ovu studiju naručila je Zaklada Ocean Cleanup, objavljena je na portalu Nature, a pri njenoj izradi upotrijebljeno je 30 plovila i zrakoplov C-130 Hercules kako bi se pregledao istočni dio ovog otoka od otpada.

Prema članku objavljenom na kanadskom CBC-u, istraživači procjenju da otok otpada sadrži 1,8 trilijuna komada plastike od čega je većina rastavljena na mikroplastiku, veličine manje od pola centimetra u promjeru. Također su pronašli plastične boce, posude, trake za pakiranje, poklopce, užad i ribarske mreže, od čega dio datira iz kasnih 70-tih pa do 80-tih i 90-tih godina prošloga stoljeća, a velika količina krhotina rezultat je i tsunamija u Fukushimi iz 2011. godine.

Kada se plastika razloži na manje dijelove, teže ih je ukloniti i morske životinje često progutaju komadiće što ih, u sve većem broju, ubija. Veći komadi mogu se zapetljati oko morskih životinja, a one veće ih i često progutaju.

Sjeverni pacifički otok otpada nije jedini

Krhotine se akumuliraju gdje god vjetar i ocean djelujući zajedno s rotacijom Zemlje tvore kružne morske struje, uključujući Sjeverni Pacifik, Sjeverni Atlantik, Južni Pacifik, Južni Atlantik i Indijski ocean. Također, postoji i jedan u Arktičkom oceanu, iako je rezultat „akumulacijske zone“, gdje voda iz toplijih područja hlađenjem tone.

Kako ističu iz organizacije 5 Gyres, plastika je posvuda, ne samo u kružnim morskim strujama. Tvrdi se kako je ideja o plutajućem otoku otpada zapravo pogrešna: „U oceanu, plastika više nalikuje na smog nego na otok.“

Iako dio plastičnog otpada potječe s brodova, većina ipak dospijeva s kopna u more putem otjecanja, rijeka i vjetra.

Brojni znanstvenici provode istraživanja o načinima uklanjanja dijela plastike iz oceana, ali jedini pravi način za adekvatno rješavanje problema je njegovo rezanje u korijenu. Marcus Eriksen, suosnivač organizacije 5 Gyres-a i voditelj istraživanja, izjavio je za CBC da vlade moraju implementirati politike koje će obvezati proizvođače da počnu zbrinjavati svoj otpad, „i kako bi stvarali pametnije proizvode i razmišljali o cijelom životnom ciklusu, treba prestaiti stvarati nešto što se, kada postane otpad, pretvori u noćnu moru za sve.“

Fosilna goriva i njihovi derivati olakšali su nam život, ali pod koju cijenu?

Plastiku smo počeli koristiti tek 50-tih godina prošloga stoljeća, a naše prekomjerno iskorištavanje fosilnih goriva također je noviji fenomen. Razvrstavanje plastike u spremnike za reciklažu također nije jedino rješenje. Niske cijene fosilnih goriva i manjak profita na tržištu recikliranih materijala uzorkuje da se većina plastike uopće ne reciklira niti se biološki razgrađuje.

Ne moramo prestati iskorištavati fosilna goriva ili proizvoditi plastiku iz njihovih derivata preko noći, ali ne smijemo smatrati tu industriju uporištem našeg gospodarstva i načina života te moramo prestati biti toliko rasipni.

Kao pojedinci, možemo pomoći u smanjenju količine plastike u oceanima i na kopnu izbjegavajući jednokratne predmete poput plastičnih vrećica, boca za piće, slamki i prekomjerno zapakiranih proizvoda; izbjegavajući odjeću izrađenu od plastičnih mikrovlakana i proizvode koji sadrže mikrogranule. Možemo koristiti boce za višekratnu upotrebu ili potrošne predmete od drugih materijala, poput aluminija, za koje je izglednije da će se reciklirati.

Oprez je potreban i pri korištenju kompostabilne plastike; iako je izrađena od biljnih materijala, potrebna su velika industrijska postrojenja za njihovu razgradnju.

Pravo rješenje je, na prvome mjestu, kupovati manje proizvoda, reducirati otpad, očuvati energiju i okrenuti se čišćim, obnovljivim izvorima energije i materijalima. Krajnje je vrijeme da onečišćenje, klimatske promjene i otpad shvatimo ozbiljno.

Anamarija Beljan / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Od plastičnog otpada do NO2 Recycle dizajnerskih stolica!

Japanski studio Nendo potpisuje dizajn stolica za poznati danski brend namještaja Republic of Fritz Hansen, a za njihovu izradu korišten je reciklirani plastični otpad sakupljen u kućanstvima u srednjoj Europi.

Imamo sve više dokaza o sveprisutnosti plastike

Najveća koncentracija mikroplastike nalazi se u dubinama između 180 i 610 metara, a maksimalna koncentracija iznosi 16 čestica po kubnom metru vode što je četiri čestice po kubnom metru više nego što je pronađeno u Velikom pacifičkom otoku smeća.

Plastika u oceanima prijeti bakterijama koje proizvode kisik

Važno novo istraživanje daje nam razloga za dodatnu zabrinutost zbog posljedica plastičnog onečišćenja oceana. Istraživači su po prvi put proučavali utjecaj kemikalija iz plastičnih proizvoda na uobičajene bakterije koje su zaslužne za proizvodnju 10 % kisika u atmosferi.

Između Korzike i Elbe pluta desetak kilometara dug otok plastičnog otpada

Potvrđeno je: Mediteran je bogatiji za jedan novi otok! Međutim, ovaj „otok“ nije rezultat nekog iznenadnog prirodnog fenomena, već ljudskog djelovanja i neodgovornog gospodarenja otpadom. Morske struje donijele su tisuće tona plastičnog otpada koje su formirale novi otok dug desetak kilometara u vodama između Korzike i Elbe.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER