Imamo sve više dokaza o sveprisutnosti plastike

U dubinama oceana nalazi se četiri puta više mikroplastike nego u Velikom pacifičkom otoku smeća

Najveća koncentracija mikroplastike nalazi se u dubinama između 180 i 610 metara, a maksimalna koncentracija iznosi 16 čestica po kubnom metru vode što je četiri čestice po kubnom metru više nego što je pronađeno u Velikom pacifičkom otoku smeća.

Istraživači akvarija Monterey Bay Aquarium i istraživačkog instituta Monterey Bay Aquarium Research Institute (MBARI) koristili su male podmornice za uzimanje uzoraka morske vode od površine oceana sve do oceanskog dna na dubini od 1 kilometra. Kako navodi USA Today otkriveno je kako se na dubini od oko 300 metara ispod površine mora nalazi veća količina mikroplastike nego u Velikom pacifičkom otoku smeća. Ovo otkriće objavljeno je uoči obilježavanja Svjetskog dana oceana 8. lipnja te daje novi uvid u to kako plastika utječe na cjelokupni morski ekosustav.

„Nismo mislili da ćemo u dubinama pronaći četiri puta veću količinu plastike od one koja pluta površinom oceana“, rekao je Kyle Van Houtan, glavni znanstvenik u Monterey Bay Aquariumu. No, to je upravo ono što su istraživači otkrili kada su usporedili uzorke.

NPR (National Public Radio) navodi da su uzorci uzimani u zaljevu Monterey Bay na obali Kalifornije gdje se kontinent naglo obrušava što je istraživačima olakšalo ispitivanje dijela oceana čiji sadržaj plastike još nije ispitivan u dubinama.

„Duboki ocean najveći je ekosustav na svijetu“, rekao je Van Houtan za NPR, „a ne znamo ništa o plastici u njemu.“

Istraživanje koje je prošlog četvrtka objavljeno u zborniku Scientific Reports popunjava tu rupu u znanju. Otkriveno je da se najveća koncentracija mikroplastike nalazi između 180 i 610 metara ispod površine, a maksimalna koncentracija iznosi 16 čestica po kubnom metru vode – četiri čestice po kubnom metru više nego što je pronađeno u Velikom pacifičkom otoku smeća.

„Znanstvenici pronalaze sve više dokaza da je mikroplastika uistinu sveprisutna. Pronađena je na područjima od dna oceana do vrhova planina, u zraku koji udišemo, u kiši i soli koju stavljamo u našu hranu“, rekao je Brendan Godley, znanstvenik sa Sveučilišta Exeter koji nije sudjelovao u istraživanju.

Plastika iz dubina oceana također dospijeva u hranidbeni lanac putem organizama koja tamo žive. Istraživači su uzorkovali dvije vrste: crvene rakove i divovske repnjake, stvorenja slična punoglavcima. To su dvije vrste organizama koje svakodnevno putuju od površine do dna oceana. Britanski Guardian navodi kako je plastika pronađena u probavnom sustavu svih uzorkovanih životinja.

Autorica istraživanja i znanstvenica sa Scripps instituta za oceanografiju na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu, Anela Choy izjavila je za Guardian kako je ovo istraživanje zapravo pokrenulo sprječavanje dospijevanja mikroplastike u organizme u oceanima. Navela je da je često pronalazila djeliće plastike poput čepova boca ili plastičnih vrećica dok je proučavala prehranu tune i drugih riba koje žive na oko 300 metara ispod površine mora.

„Bilo je zastrašujuće“, rekla je Choy. „Pronalazili smo prepoznatljive djeliće ljudskog društva.“

  • Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kako su Krčani od smeća napravili – čudo

Krčani su s trenutnim udjelom odvojeno sakupljenog otpada od visokih 55 posto, od čega dio sami prerađuju, a dio „izvoze“, postali pravi hrvatski uzor. Iako je taj napredan sustav za krčku tvrtku Ponikve zasad ekonomski neisplativ, po otok je ekološki itekako isplativ, a benefite će najviše osjetiti Krčani čim proradi Marišćina, kada će cijene zbrinjavanja nerazvrstanog otpada deseterostruko porasti, piše riječki Novi list.

Utapamo se u morima plastike

Iako se koristi tek od 50-tih godina prošlog stoljeća, dosad smo uspjeli stvoriti čak pet otoka usred oceana sačinjenih od plastičnog otpada. Nova studija pokazuje kako veliki pacifički otok smeća (GPGP) teži skoro 80 tisuća tona i pokriva površinu veću od Quebeca.

Plastika u oceanima prijeti bakterijama koje proizvode kisik

Važno novo istraživanje daje nam razloga za dodatnu zabrinutost zbog posljedica plastičnog onečišćenja oceana. Istraživači su po prvi put proučavali utjecaj kemikalija iz plastičnih proizvoda na uobičajene bakterije koje su zaslužne za proizvodnju 10 % kisika u atmosferi.

Između Korzike i Elbe pluta desetak kilometara dug otok plastičnog otpada

Potvrđeno je: Mediteran je bogatiji za jedan novi otok! Međutim, ovaj „otok“ nije rezultat nekog iznenadnog prirodnog fenomena, već ljudskog djelovanja i neodgovornog gospodarenja otpadom. Morske struje donijele su tisuće tona plastičnog otpada koje su formirale novi otok dug desetak kilometara u vodama između Korzike i Elbe.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER