Mediteranski gradovi traže izlaz iz plastične zamke

Obalni turistički gradovi u fokusu su inicijative Plastic Smart Cities koju je 2019. godine pokrenuo Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF)

Sredozemno more, usprkos brojnim prirodnim ljepotama i turističkim atrakcijama, pretvara se u opasnu plastičnu zamku, s rekordnom razinom plastičnog onečišćenja koja prijeti morskim vrstama i ljudskom zdravlju.

Svake godine u Sredozemno more dospijeva 0,57 milijuna tona plastičnog otpada, što odgovara količini od 33.800 plastičnih boca bačenih u more svake minute. Loše se gospodari čak trećinom plastičnog otpada u regiji, a bez drastičnih promjena te nastavkom proizvodnje i potrošnje plastike dosadašnjim tempom, plastično onečišćenje moglo bi se učetverostručiti do 2050. godine. Na ove dramatične posljedice našeg neodgovornog ponašanja i konzumerističkog načina života upozorio je Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) uoči prošlogodišnjeg Svjetskog dana mora i oceana (8. lipnja). Tada je objavljeno izvješće „Stop the Plastic Flood: How Mediterranean countries can save their sea” (Zaustavimo plastičnu poplavu: kako mediteranske zemlje mogu spasiti svoje more) u kojem se analiziralo stanje plastičnog onečišćenja u mediteranskim zemljama, uzimajući u obzir cjelokupni životni ciklus plastike.

Plastika koja završi u moru ima negativne, a često i smrtonosne učinke na morski život. Poznato je da su 134 mediteranske vrste poput kornjača, morskih ptica i sisavaca konzumirale plastiku, dok je mikroplastika postigla rekordne koncentracije - gotovo četiri puta veće nego u drugim područjima, što utječe na cijeli morski ekosustav. Uz sve to, plastika znatno ugrožava regionalno gospodarstvo čiji se ekonomski gubici uzrokovani plastičnim onečišćenjem procjenjuju na 641 milijun eura godišnje. Iako je najviše pogođen turizam, ironično je da je tijekom ljetnih mjeseci gotovo 300 milijuna turista, koji su u vremenu prije pandemije koronavirusa svake godine posjećivali Mediteran, činilo 40 % morskog otpada, što turizam čini ključnim sektorom regije na koji treba usmjeriti pažnju u borbi s plastičnim otpadom.

Zbog toga su obalni turistički gradovi u fokusu inicijative Plastic Smart Cities koju je 2019. godine pokrenuo Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF). Francuski grad Nica je prvi grad na Mediteranu koji se pridružio ovoj inicijativi te se obvezao zaustaviti dotok svog plastičnog otpada u more do 2025. godine. Inicijativa ima za cilj partnerstvo s najmanje 25 mediteranskih gradova i otoka do 2022. godine, čime se trebaju osigurati mjerljivi rezultati provedbe aktivnosti na smanjenju dotoka plastike u okoliš do 2030. godine. Ovi gradovi i otoci pomoći će u širenju inicijative Plastic Smart Cities na tisuću svjetskih gradova i turističkih odredišta do 2030.

  • Dubrovnik je prvi hrvatski grad koji se pridružio inicijativi Plastic Smart Cities / Rafael Sampaio - Pixabay

Iako četrnaesta zemlja po broju stanovnika u regiji, Hrvatska je deseti najveći proizvođač plastičnih proizvoda na Mediteranu te ima treću najveću proizvodnju otpada po glavi stanovnika, što pokazuje visoku razinu proizvodnje i potrošnje plastike. Stoga posebno raduje što su se inicijativi među prvima pridružili hrvatski gradovi Dubrovnik i Trogir, koji su uz Izmir i Prinčeve otoke u Turskoj, Hammamet, Monastir i Gabes u Tunisu te Tangier u Maroku potpisali sporazum o suradnji s WWF-om i odlučno krenuli u borbu protiv plastičnog onečišćenja. Šest dodatnih gradova već se obvezalo da će se pridružiti u 2021. godini, čime će inicijativa dodatno proširiti svoj doseg i utjecaj u cijeloj regiji.

Tome u prilog ide i odluka grčkog parlamenta koji je u listopadu 2020. izglasao prijenos EU Direktive o plastici za jednokratnu uporabu (EU) 2019/904 u nacionalno zakonodavstvo, dok je, primjerice, WWF Francuska u rujnu ove godine za lokalne samouprave pripremio detaljan vodič za zaustavljanje dotoka plastike u okoliš do 2025. godine.

Podsjećamo, Svjetski fond za zaštitu prirode izradio je regionalne analize i smjernice za „izlaz iz plastične zamke“ za sljedeće mediteranske zemlje: FrancuskuGrčkuItalijuMarokoTunisHrvatsku i Tursku.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Započela provedba projekta „For a plastic free Croatian islands“

Nakon početka projekta Plastic Free Croatian Cities u Dubrovniku i Trogiru, čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada u moru, Udruga Sunce počela je i s provođenjem aktivnosti u projektu „For a Plastic Free Croatian Islands“, u suradnji s Općinom Sali na Dugom otoku te Starim Gradom na otoku Hvaru.

Dubrovnik postaje prvi hrvatski Plastic Smart City

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Svjetski fond za prirodu (WWF Mediterranean) potpisali su sporazum o suradnji s Gradom Dubrovnikom na projektu Plastic Smart Cities Croatia, čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada u moru.

Grad Trogir se pridružuje projektu Plastic Smart Cities

Trogirski gradonačelnik Ante Bilići i izvršna direktorica Udruge Sunce Split Gabrijea Medunić-Orlić ovog će petka, 30. listopada, u Gradskoj vijećnici u Trogiru potpisati sporazum o suradnji na projektu Plastic Smart Cities.

Identificirano deset najčešćih vrsta otpada u europskim rijekama i jezerima

Izvještaj „Plastične rijeke - smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu” organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK otkriva deset najčešćih vrsta otpada koje onečišćuju europske rijeke i jezera te potrošače upoznaje s alternativama i daje im prijedloge za smanjenje količine otpada.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER