Zahvaljujući klimatskim promjenama Beograd dobio prve palme

Beogradske su zime sve blaže pa je zbog toga moguća i sadnja palmi na javnim površinama

Beogradska komunalna tvrtka JKP „Zelenilo-Beograd“ je u srijedu 23. rujna ispred paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Кalemegdanu posadila šest palmi. To su prve palme posađene na javnoj zelenoj površini srpskog glavnog grada, a upravo ta činjenica izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama.

Komunalna tvrtka JKP „Zelenilo-Beograd“ objavila je priopćenje na svojim internetskim stranicama u kojem se navodi kako je riječ o palmama vrste žumara (Trachycarpus fortunei) koje su uvezene iz Španjolske. Posađeno je ukupno šest palmi visine 3,5 metra i to u dva reda po tri stabla kako bi se naglasio ulaz u Park Kalemegdan i prilaz paviljonu „Cvijeta Zuzorić“. Ova je vrsta palmi inače najčešća u umjerenom klimatskom području, a kako se navodi u priopćenju, vrlo je otporna na hladoću i dobro podnosi temperature do -15 °C.

Stručnjaci JKP „Zelenilo-Beograd“ objašnjavaju da su zbog klimatskih promjena zime u Beogradu postale vrlo blage i bez ekstremno niskih temperatura, zbog čega je sada na javnim površinama moguće saditi i stabla koja nisu karakteristična za lokalno podneblje. No ipak, palme će se tijekom zimskih mjeseci zaštititi povezivanjem krošnje i zaštitom debla od niskih temperatura. Također, u priopćenju se ističe kako egzotične biljne vrste u Beogradu nisu rijetkost te da u privatnim vrtovima već godinama uspješno rastu stabla palmi, banana, maslina i dr.

Narednih dana djelatnici JKP „Zelenilo-Beograd“ će oko palmi posaditi grmove fotinije te dodatne sadnice lavande i sezonskog cvijeća, što će zelenoj površini ispred paviljona „Cvijeta Zuzorić“ dati konačan, ali za beogradske prilike ipak pomalo neobičan izgled.

Sadnja prvih palmi na javnoj površini u Beogradu izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama, a mišljenja građana/ki su podijeljena. Određenom dijelu Beograđana i Beograđanki ideja se svidjela, no pojedini građani komentiraju kako se posljednjih godina posjeklo dosta listopadnog drveća koje je u Beogradu raslo 20, 50 i više godina, dok određeni ironično najavljuju skoru sadnju plantaža banana, ananasa i naranči.

Palme se zbog svoje izuzetne dekorativnosti uistinu postavljaju na javnim površinama gradova širom Europe, iako najčešće u žardinjerama i to tijekom ljetnih mjeseci. Palmama se tako ukrašavaju obale rijeke Seine na pariškim ljetnim plažama, a nisu rijetkost ni u bečkom središtu, posebice duž elegantne trgovačke ulice Graben.

S druge strane, iako su rasprostranjene cijelim mediteranskim i submediteranskim područjem, palme u Zadru sve manje njišu svoje grane. Nakon što su uklonjene s Poljane Šime Budinića u povijesnoj jezgri grada i to pod izlikom da „nisu autohtona biljna vrsta“,  pokušalo ih se ukloniti i s dijela Branimirove obale uz objašnjenje da su „zaražene palminom pipom“. Zahvaljujući stručnim osobama iz tvrtke Nasadi te burnoj reakciji medija i velikog broja građana, palme su na navedenoj lokaciji ipak sačuvane.

  • Drveće na zagrebačkim javnim površinama sve češće služi kao dekoracija 'zelenih otoka' / Foto: Ekovjesnik

A kakva je situacija u Zagrebu? Moramo priznati kako bi nam se jako svidio prizor elegantnih palmi u žardinjerama duž nove pješačke zone u Masarykovoj ulici, no na ostvarenje takvih želja morat ćemo pričekati neku novu gradsku vlast. Trenutna nije sposobna ispoštovati ni vlastitu odluku o obvezi ponovne sadnje jednog stabla posječenog radi postavljanja terase upravo u ovoj ulici, a već je i dokazala da joj je draža umjetna trava od krhke i lijepe krošnje magnolije.

Uostalom, palme su kao i ostala stabla u Zagrebu najsigurnije u Botaničkom vrtu PMF-a, a da Zagrepčani/ke vole palme potvrđuje upravo događaj iz te prekrasne zagrebačke zelene oaze. Podsjetimo, prije tri godine podjela velikih palmi zbog obnove staklenika koje nisu mogle stati u pomoćne prostorije Botaničkog vrta izazvala je nezapamćeno zanimanje građana: za svega desetak palmi prijavilo se više od 200 Zagrepčana/ki!

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kada će Zagreb dobiti novi javni park u Jurkovićevoj ulici?

Prvog dana ljeta Zagrepčanke i Zagrepčani imali su priliku doznati mnoštvo zanimljivih informacija o parkovnoj tradiciji svog grada, ali i o mogućnostima uređenja novih parkova i zelenih površina koji nam trebaju pružiti hlad i spas od ljetnih vrućina te sve izraženijih klimatskih promjena.

Velika akcija pošumljavanja Beograda počinje 17. studenog

U nedjelju 17. studenog započinje velika akcija pošumljavanja Beograda pod nazivom „Zasadi drvo“ uz istovremeno održavanje akcije „Drvo generacije“ kojom će prvašići u dvorištima svih beogradskih osnovnih škola posaditi po jedno drvo te se o njemu brinuti tijekom osam godina školovanja, javlja Energetski portal.

Sombor dobio prvi Park božićnih drvaca

Božićna drvca koja su tijekom proteklih blagdana krasila somborske domove odnedavno svoj život mogu nastaviti u Parku božićnih drvaca koji je uređen u blizini Rokovačke šumice, javlja portal Energetski portal.

Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?

Potaknut velikim vrućinama koje su ovog kolovoza vladale u Londonu, BBC je istražio mjere koje različiti europski gradovi poduzimaju s ciljem ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja učinka urbanih toplinskih otoka. Među njima navodi i neke primjere dobre prakse o kojima smo već ranije pisali na Ekovjesniku.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER