Je li zagrebačka gradska uprava uopće svjesna problema klimatske krize?

Bez objašnjenja o uklanjanju četiri stabla s Cvjetnog trga

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje, no zagrebačka gradska uprava u uvjetima sve izraženije klimatske krize ne čini ništa kako bi zaštitila zdravlje svojih stanovnika te utjecala na povećanje kvalitete njihovog života. Očito je kako će se hrvatska metropola uskoro pržiti na ekstremno visokim temperaturama, a javni prostor bez imalo hlada Zagrepčankama i Zagrepčanima neće biti od prevelike pomoći.

S obzirom da su se na društvenim mrežama i na Facebook stranici Drveće grada Zagreba pojavile objave u kojima građani/ke komentiraju uklanjanje četiri stabla sa zagrebačkog Cvjetnog trga, uputili smo upit nadležnim gradskim službama na koji još uvijek nismo dobili odgovor.

Također, s obzirom na odluku Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz sada već daleke 2016. godine o obvezi ponovne sadnje stabla gledičije ili trnovca (Gleditsia triacanthos), posječenog radi postavljanja terase jedne slastičarnice u Masarykovoj ulici, a koja ni nakon četiri godine nije izvršena, zatražili smo odgovor što se konačno planira poduzeti po tom pitanju.

Nadležne službe Grada Zagreba očito ne smatraju potrebnim odgovoriti na upite medija o još jednom primjeru neodgovornog i lošeg upravljanja gradom, koji u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena, a posebno sve intenzivnijih toplinskih valova, u ovom slučaju ima i štetne posljedice za zdravlje građana i građanki Zagreba.

Nasuprot tome, druge europske metropole pružaju primjere kakvima se stanovnici Zagreba i ostalih hrvatskih gradova mogu samo nadati. Većina europskih metropola već godinama provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja krajem lipnja prošle godine kada su se neke od njih, posebice Pariz i Beč, uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima omogućile lakše podnošenje prvog većeg toplinskog vala. Podsjetimo, tada su temperature diljem Europe dosegnule 35-40 °C.

  • Pariška gradonačelnica je već u prvom tjednu svog drugog mandata otvorila novi park u središtu stambenog kompleksa s 365 socijalnih stanova. / © Guillaume Bontemps / Ville de Paris

Kako se u uvjetima klimatske krize odgovorno upravlja gradovima na najbolji način pokazuje ponovno izabrana gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo. Poznato je kako je prva žena na čelu francuske metropole u svom prvom mandatu širom grada posadila 20-ak tisuća stabala, no povjerenje birača nastoji opravdati već i na samom početku svog drugog mandata. Prošle subote, 4. srpnja, u Parizu je tako otvoren park Jardin Paul Bourget koji se prostire na površini od 7.200 m2 te se nalazi u središtu novog stambenog kompleksa s 365 socijalnih stanova.

Novi park predstavlja proširenje pariškog zelenog pojasa u 13. gradskom okrugu i proteže se Ul. Paul Bourget koja povezuje Aveniju Porte d'Italie s istočnim ulazom u obližnji Park Kellermann, čime je ostvaren novi zeleni koridor u ovom dijelu grada. Stabla lipe, ariša i sofore čine viši sloj drveća, a pod njima su posađena niža stabla šljive, gloga i bazge. Park je dodatno obogaćen novim sadržajima za vježbanje na otvorenom, a planira se i uređenje dječjeg igrališta.

  • Zahvaljujući viziji ekološke preobrazbe francuskog glavnog grada Anne Hidalgo je uz potporu Davida Belliarda i Zelenih (EELV) ponovno osvojila povjerenje Parižanki i Parižana. / © Guillaume Bontemps / Ville de Paris

Zagrebačka gradska uprava uporno pokazuje da ne upravlja gradom u interesu svojih građana i građanki, a kao što ni ne rješava nagomilane komunalne probleme, ne čini ništa kako bi građanima, između ostalog, olakšala ljetne vrućine. Nakon rezultata nedavno održanih parlamentarnih izbora očito je da ova neodgovorna gradska uprava neće dočekati sljedeće ljeto, no postavlja se pitanje koliko su vremena Zagreb i njegovi građani već nepovratno izgubili.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Nedostatak sredstava zatvorio polovicu beogradskih javnih česmi

S ljetom nam se vraćaju vrućine i toplinski valovi, a za razliku od velikog broja europskih gradova, za njih se u ovom našem dijelu Europe ponovno nismo dobro pripremili. Pritom se kao jedan od većih problema ističe dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru.

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Pariz se dobro pripremio za ovotjedni toplinski val

Francuska metropola još uvijek pamti opasan toplinski val i velik broj smrtnih slučajeva iz ljeta 2003. godine. Pariška gradska uprava stoga je jučer najavila, a danas i objavila posebne mjere zaštite, uključujući produženo radno vrijeme bazena i otvaranje „hladnih soba“, kako bi se ublažile potencijalno smrtonosne posljedice toplinskog vala koji će prema očekivanju zahvatiti velik dio europskog kontinenta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER