Mali pojas je najbolje čuvana zelena tajna grada

Otkrivanje pariškog Malog pojasa i njegove biološke raznolikosti

Nekadašnja pariška željeznička pruga namijenjena za prijevoz robe i putnika, poznata pod imenom Mali pojas, prestala se koristiti 1934. godine i od tada je prepuštena bujanju divljeg života. Dijelovi stare željeznice postupno se otvaraju za javnost od 2007. godine i danas predstavljaju pravo utočište biološke raznolikosti. Trenutno je za šetače i rekreativce otvoreno nekoliko dionica u ukupnoj dužini od sedam kilometara.

O pariškom Malom pojasu (la Petite ceinture) smo već ranije pisali. Nekadašnja željeznička pruga koja okružuje Pariz u ukupnoj dužini od 32 km, za putnički se promet ne koristi još od 1934. godine, dok je za ograničeni prijevoz robe služila do 1993. godine. Staze duž ove stare željezničke pruge sada su pravi ekološki koridor i jedinstveno utočište biološke raznolikosti s više od 200 vrsta biljaka i 70 životinjskih vrsta. Iako su djelomično otvorene za javnost, njihova glavna svrha je očuvanje bogate flore i faune.

Grad Pariz i Francuske željeznice (SNCF) su se 2006. godine obvezali postupno obnoviti prostor Malog pojasa i otvoriti ga za javnost. U međuvremenu su uređene šetnice, sportski sadržaji i lokacije za kulturna događanja, pa čak i zajednički vrtovi. U aktivnostima obnove i uređenja su sudjelovale građanske udruge, lokalno stanovništvo i škole, a prva staza otvorena je za javnost 2007. godine i to u 16. pariškom okrugu. Riječ je o prostoru površine 1.500 m² koji je dostupan svim građanima, uključujući i osobe s invaliditetom koje ovdje mogu iznajmiti invalidska kolica prilagođena za ovakav teren.

Mjesto za rekreaciju, ali i poštovanje prirode

Industrijska i prirodna baština pariškog Malog pojasa namijenjena je svima koji poštuju prirodu i brinu se o njenom očuvanju, a zbog velikog broja divljih životinjskih vrsta koje ovdje obitavaju (između ostalih i lisice), psima je ulaz najstrože zabranjen. Ovaj zeleni koridor koji okružuje francusku metropolu ujedno je jedna od njenih najbolje čuvanih tajni te još uvijek predstavlja nepoznanicu velikom broju Parižanki i Parižana.

Najduža staza Malog pojasa duga je 1,67 km, nalazi se u 12. pariškom okrugu te je drugim zelenim površinama povezana s „plućima grada“ – šumom Bois de Vincennes u istočnom dijelu grada. Ovdje su uređeni i brojni vrtovi, a najljepši i najzeleniji dio je prostor s prirodnom stazom dugom 200 metara. Ovaj dio Malog pojasa ujedno je i najbogatiji florom i faunom te predstavlja prirodno stanište čak 170 biljnih i 70 životinjskih vrsta.

Godine 2013. dio Malog pojasa sa stazom dužine 1,5 kilometra otvoren je za javnost i u 15. pariškom okrugu, a u rujnu 2015. i dio staze u 13. okrugu koji vodi od vrta Charles Trenet do vrta Moulin de la Pointe.

Jedan od najzanimljivijih dijelova Malog pojasa proteže se 18. pariškim okrugom, a udaljen je svega 20 minuta vožnje od Eiffelovog tornja. Ovdje je 2014. godine otvoren živopisni Café La REcyclerie s jednom od najvećih urbanih farmi u Parizu na kojoj se uzgaja više od 150 različitih vrsta biljaka, povrća, voća i začina koji se koriste za pripremu jela u restoranu. Osim toga, farma je poznata i po svojim košnicama s pčelama i medu visoke kvalitete te na najbolji način pokazuje kako je ekološki uzgoj hrane moguć i u urbanom okruženju.

Prošlog je proljeća za šetače i rekreativce otvoren još jedan dio Malog pojasa veličine 5.000 četvornih metara. Taj prostor u 20. pariškom okrugu, omeđen s dva tunela koja su zatvorena za javnost, raspolaže s velikom drvenom platformom na kojoj su postavljene klupe, dok se u nastavku proteže staza koja je prilagođena i osobama s invaliditetom.

Ovog proljeća je za javnost trebalo biti uređeno još 6,5 km novih staza u više dijelova grada, čime je ukupna dužina uređenih staza duž ove stare napuštene željezničke pruge trebala doseći 10 km. Ovaj plan zaustavila je pandemija COVID-19, no pariška gradska uprava predvođena gradonačelnicom Anne Hidalgo zasigurno će nastaviti s uređenjem i proširenjem staza Malog pojasa.

U razdoblju oporavka nakon zdravstvene krize izazvane pandemijom COVID-19, Parižanke i Parižani imaju sve izraženiju potrebu za boravkom u prirodi, a na njihovu sreću imaju i gradsku upravu koja ulaže izuzetne napore u poboljšanje urbanog okruženja s ciljem unapređenja zdravlja i prilagodbe klimatskim promjenama.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Pariz se priprema za najodrživije Olimpijske igre 2024.

Radovi na realizaciji ovog velikog projekta ozelenjavanja središnjeg dijela Pariza započet će krajem 2020. te će se izvoditi tijekom sljedeće tri godine, nakon kojih će se napraviti pauza zbog održavanja Ljetnih olimpijskih igara 2024. Radovi se potom nastavljaju, a konačan završetak uređenja očekuje se do 2030. godine.

Nove pariške „Poljane mogućnosti“

Smanjenje broja prometnih traka, sadnja više od tisuću stabala, preuređenje trgova Place de l'Etoile i Place de la Concorde... Jedna od najpoznatijih i najljepših avenija svijeta, mogla bi se znatno promijeniti do 2030. godine te od Elizejskih poljana (Les Champs-Élysées) prerasti u „Poljane mogućnosti“ (Les Champs des possibles).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER