S više parkova i zelenih površina ova metropola postaje pravi „vrtni grad“!

Plan kojim se želi zaštititi zelena baština grada i realizirati sadnja 170.000 stabala do 2026. godine upravo se brani na pariškom Gradskom vijeću

Prva žena na čelu francuske metropole već je u svom prvom mandatu pokrenula veliku zelenu preobrazbu grada sadnjom 20.000 stabala. Na tome se nije stalo jer je u Parizu od srpnja 2020. dodatno povećan broj njegovih zelenih stanovnika, a ukupno je tijekom prošle sezone sadnje (jesen-zima 2020.) posađeno 15.284 stabala. Ove sezone planira se sadnja više od 20.000 stabala.

Ozelenjavanje Pariza jedan je od glavnih prioriteta pariške gradske uprave na čelu s gradonačelnicom Anne Hidalgo, koja u narednih šest godina planira sadnju 170.000 stabala i uređenje 30 hektara dodatnih parkovnih površina kako bi se stanovništvo francuske metropole lakše nosilo sa sve učestalijim i intenzivnijim toplinskim valovima te klimatskim promjenama.

Ovaj plan sadnje i zaštite drveća, jednostavno nazvan Plan Arbre“, ekskluzivno je u nedavnom intervjuu dnevniku Le Parisien predstavio Christophe Najdovski, zamjenik pariške gradonačelnice zadužen za ozelenjavanje grada, zelene površine, biološku raznolikost i zaštitu životinja. O mjerama ovog plana upravo se raspravlja na ovotjednoj sjednici pariškog Gradskog vijeća, a njima gradska uprava želi nastaviti s provedbom aktivnosti ozelenjavanja grada, smanjenja broja prometnih traka i parkirališnih mjesta te najavljuje donošenje posebne povelje o zaštiti drveća.

Christophe Najdovski, zamjenik pariške gradonačelnice / Foto: Twitter

Plan masovne sadnje, ali i zaštite drveća

Iako mnogima zbog guste izgrađenosti to tako ne izgleda, Pariz je grad s velikim brojem drveća te trenutno raspolaže s pola milijuna stabala. Prema podacima pariške gradske uprave, najveći broj stabala (300.000) nalazi u gradskim šumama – u dva „plućna krila“ grada, Bulonjskoj šumi (Bois de Boulogne) i Bois de Vincennes. Na gradskim ulicama nalazi se dodatnih 106.000 stabala, zatim 41.500 u gradskim parkovima i vrtovima, 32.600 na grobljima te 12.270 u sklopu javnih zgrada i objekata.

Nastao još krajem 18. stoljeća, Park Monceau (8,2 ha) je 1861. godine otvoren kao prvi javni park u Parizu. Nešto kasnije, 1867. godine otvoren je i daleko veći Buttes-Chaumont (24,7 ha). / Pixabay

Većina pariških parkova nastala je tijekom 19. stoljeća kada su veliki preporoditelj Pariza Georges-Eugène Haussmann, poznatiji kao barun Haussmann, i inženjer Adolphe Alphand stvorili poznate gradske avenije s drvoredima i velike parkove kao što su Montsouris, Monceau i Buttes-Chaumont. U to se vrijeme radilo o uljepšavanju grada i prilagodbi učincima industrijske revolucije, dok se u današnje vrijeme sadnja drveća nameće kao potreba prilagodbe klimatskim promjenama te stvaranja zelenijeg grada otpornijeg na globalno zatopljenje.

Kako smo već ranije izvijestili, Christophe Najdovski ističe „brojne usluge ekosustava“ koje stabla pružaju gradu i njegovim stanovnicima. Poboljšavaju kvalitetu zraka upijajući „do 150 kilograma CO2 po osobi godišnje, što je ekvivalent putovanju automobilom dužim od 1.000 kilometara“. Omogućuju ugodnu mikroklimu hlađenjem, odnosno „snižavanje temperature zraka do 8 °C tijekom toplinskih valova“. Najbolji su prirodni klima uređaji i „naši najbolji saveznici u borbi protiv klimatske krize“, pročišćavaju zrak od štetnih čestica i prašine, reguliraju i filtriraju kišnicu, omogućuju bolje održavanje i kvalitetu tla. Povrh toga, vrlo su važna za biološku raznolikost te pružaju „brojne koristi psihološkom i fiziološkom zdravlju stanovnika“.

Pariška gradska uprava do 2026. godine planira posaditi 170.000 stabala. © Apur-Céline Orsingher

70.000 stabala duž pariške obilaznice

Plan se zasniva na četiri glavna načela, a prvo od njih glasi, „sadnja gdje god je to moguće“. Tako se duž pariške obilaznice Périphérique planira sadnja oko 70.000 stabala, 45.000 u gradskim šumama, 24.000 na postojećim ili novim zelenim površinama te 10.000 na javnim površinama. Pritom se nastavlja s daljnjim uklanjanjem asfalta s javnih površina.

Također, potvrđena je i sadnja „urbanih šuma“ od kojih bi se kao prva trebala realizirati ona na trgu place de Catalogne (Katalonski trg, 14. arondisman), i to uoči početka Ljetnih olimpijskih igara 2024. Osim ovog projekta, kao najvjerojatniji se ističu projekti sadnje urbanih šuma na trgu ispred pariške Gradske vijećnice (parvis de l’Hôtel de Ville) i na trgu place du Colonel-Fabien u 10. arondismanu.

>>> Pročitajte još >>> Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Ovako bi trebala izgledati buduća urbana šuma ispred pariške Gradske vijećnice / © Apur-Céline Orsingher

U iščekivanju usvajanja bioklimatskog prostornog plana pariške aglomeracije

Drugi dio plana odnosi se na zaštitu postojeće zelene baštine „prije usvajanja bioklimatskog prostornog plana pariške aglomeracije“, kojim će se „ojačati urbanističko planiranje na širem području garda“, istaknuo je Christophe Najdovski.

Planom se posebno predlaže poštovanje načela zamjene posječenog drveća. „Načelo koje se do sada primjenjivalo predviđalo je da se svako stablo srušeno zbog razvoja građevinskih projekata mora zamijeniti novim. No, najčešće se događalo da je staro stablo zamijenjeno stablom manjeg ili srednjeg rasta. Stoga planom želimo uvesti obvezu sadnje većeg broja stabala od onog koje je posječeno kako bi se postigla ekvivalentna ekološka vrijednost“, kazao je zamjenik pariške gradonačelnice. Konkretno, to znači da bi se svako posječeno veliko stablo s razvijenom krošnjom trebalo zamijeniti s tri stabla srednje visine i s još osam mladih stabala.

Broj posađenog drveća (ukupno 15.284 stabala) od studenog 2020. do ožujka 2021. po pariškim arondismanima / DEVE / Ville de Paris

Zaštita od sječe

Planom se također želi utjecati na zaštitu visokovrijednog zelenila i sprječavanje rušenja stabala. Tako se predviđa nova mjera kojom bi se pri razvoju građevinskih projekata trebalo zaštititi 32 % postojećeg zelenila. Godišnje se u Parizu posječe oko 3.000 stabala, od čega 80 % dotrajalih i bolesnih stabala, dok se 20 % od tog broja ukloni upravo zbog realizacije raznih građevinskih projekata.

„Drveće se više ne smije prilagođavati potrebama urbanih projekata, već upravo obrnuto. Novi projekti se s ciljem očuvanja vrijednog zelenila trebaju prilagoditi postojećem drveću, a ovog bi se načela trebalo pridržavati koliko god je to moguće“, ističe Christophe Najdovski.

>>> Pročitajte još >>> Ljetne olimpijske igre ubrzavaju parišku ekološku tranziciju

Plan sadnje drveća u Parizu od srpnja 2020. do ožujka 2022. godine.DEVE / Ville de Paris

„Povelja o zaštiti drveća“

Plan prati i „Povelja o zaštiti drveća“ koju čini deset obveza s ciljem očuvanja i razvoja pariškog zelenila. „Nadamo se da ćemo je do kraja godine uspjeti potpisati sa svim projektantima i građevinskim tvrtkama, posebice pri razvoju projekata socijalne stanogradnje, kao i vlasnicima velikih i malih zelenih površina“, naglasio je Christophe Najdovski. Primjerice, ubuduće bi gradska uprava trebala zahtijevati zaštitu drveća na gradilištima te svim projektantima dostavljati tehničke preporuke.

Isto tako, „potrebno je osigurati nesmetano funkcioniranje gradilišta uz sprječavanje oštećenja korijenskih sustava tijekom izvođenja radova“, dodao je pariški dogradonačelnik.

>>> Pročitajte još >>> Champs-Elysées: Parižani su rekli svoje, žele zeleniju i mirniju aveniju >>> Jedna od najpoznatijih i najljepših avenija svijeta bi do 2030. godine od Elizejskih poljana (Les Champs-Élysées) trebala prerasti u „Poljane mogućnosti“ (Les Champs des possibles) / © PCA-STREAM

Transformacija Pariza u „vrtni grad“

Treće načelo ovog plana temelji se na potrebi boljeg poznavanja zelene baštine grada. Opsežno istraživanje pariškog drveća i gradske klime pokrenuto je još 2018., a trebalo bi biti dovršeno početkom 2022. godine. Cilj ovog istraživanja je nastanak svojevrsnog vodiča pariških biljnih vrsta koji treba omogućiti kvalitetniju sadnju i odabir vrsta tijekom sljedećih desetljeća. Pritom će prednost svakako imati vrste koje su najotpornije na globalno zatopljenje i najbolje rashlađuju grad.

Konačno, posljednje četvrto načelo ima za cilj poboljšati informiranje građana i građanki o potrebama i načinima održavanja drveća u francuskoj metropoli.

„Povećanjem broja zelenih površina, sadnjom drveća gdje god je to moguće, naš sve zeleniji grad možemo pretvoriti u pravi 'vrtni grad'“, zaključio je Christophe Najdovski.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Obala najvećeg grada Sardinije postaje zelena promenada

Projektom se planira potaknuti razvoj šireg metropolitanskog područja grada Cagliarija uz revitalizaciju trga Piazza Giacomo Matteotti i središnjeg dijela ulice Via Roma te njihovo pretvaranje u novo intermodalno središte grada.

Prva pariška urbana šuma nastaje na Katalonskom trgu

Klimatska kriza nam nameće potrebu za prilagodbom urbanog života i pronalaženjem novih rješenja kako bismo se lakše suočili s njenim posljedicama. Pariški plan za prilagodbu klimatskim promjenama sadrži čak 500 mjera, a među je i sadnja tri urbane šume.

Otkriveni detalji pariškog plana sadnje 170.000 stabala do 2026.

Duž ulica, glavnih avenija i prometnih žila kucavica niknut će novi vrtovi i drvoredi, planira se i sadnja pet urbanih šuma, izrada „bioklimatskog“ prostornog plana pariške aglomeracije... Ukratko, Pariz želi postati najzelenija prijestolnica svijeta, a plan za sadnju 170.000 stabala do 2026. godine otkiva zamjenik pariške gradonačelnice Christophe Najdovski.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER