Drveće za smeće: Beograđani iz Bloka 70 mijenjaju svoj grad

Svatko od nas trebao bi biti dio promjene u svojoj sredini, a stanovnici beogradskog naselja Blok 70 pokazali su kako su promjene itekako moguće

Građanske inicijative sve su glasnije i u Beogradu, a zahvaljujući neodgovornom ponašanju i netransparentnom upravljanju lokalnih gradskih vlasti ni kvartovske pobune nisu rijetkost. Stoga je lako uočiti sličnost s problemima koji muče stanovnike određenih zagrebačkih gradskih četvrti, ali i s odlučnošću koja ih ujedinjuje u borbi za zaštitu njihove neposredne okoline te zajedničkom rješavanju gorućih pitanja i postizanju kvalitetnijeg života.

Stanovnici beogradskog Bloka 70 privukli su nam pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a iako smo u početku mislili kako je samo riječ o rješavanju jednog problema – uspostavljanja odvojenog prikupljanja otpada, uskoro smo otkrili kako je to samo jedna od cijelog niza aktivnosti izazvanih nezadovoljstvom centraliziranim načinom upravljanja beogradskih gradskih vlasti i odlučnim suprotstavljanjem sječi drvoreda lipa u njihovom naselju.

Za početak, beogradski Blok 70 jedan je od stambenih blokova u jugozapadnom dijelu Novog Beograda, na lijevoj obali rijeke Save te se proteže između Savskog keja i nebodera duž Ulice Jurja Gagarina. Njegovom sredinom prolazi šetalište kojim je spojen sa susjednim blokovima, a s južne strane leži na Savi na kojoj se nalaze otoci Ada Međica i Ada Ciganlija - popularna beogradska rekreacijska zona, poznata po plažama i sportskim objektima. Izgradnja Bloka 70 završena je sredinom 1970-ih, u vrijeme kada se u bivšoj zajedničkoj državi stanogradnji pridavala daleko veća pažnja u odnosu na današnju, mahom obilježenu beznačajnom arhitekturom, pretjeranom betonizacijom i manjkom zelenih javnih površina.

O razlogu pokretanja Inicijative Blok 70 – Zajednička akcija pričali smo s Petrom Stanićem, jednim od njenih glavnih začetnika koji u ime Inicijative najčešće istupa u domaćim, ali i stranim medijima.

  • Bračni par Petar i Maja Stanić vode udruženje za razvoj organske i tradicionalne poljoprivrede.

Dosta nam je da netko drugi odlučuje umjesto nas i o našem interesu

Kako je krenula cijela priča s osnivanjem Inicijative?

Sve je krenulo s obranom našeg drvoreda lipa. U lipnju ove godine doznali smo za plan izgradnje pješačko-biciklističkog mosta kojim bi se Novi Beograd preko našeg bloka trebao povezati s Adom Ciganlijom. Nismo imali nikakvih saznanja o mostu, niti nas je netko obavijestio o njegovoj izgradnji, pitao za naše mišljenje ili uopće objasnio kako će most izgledati. Odlučio sam potražiti više informacija u Urbanističkom zavodu Beograda i tako sam doznao da bi most trebao biti širok čak 15 metara što je za jedan pješačko-biciklistički most ipak previše. Iako mi to nije bilo poznato, rekli su mi da su anketirali građane i da se zbog izgradnje mosta ne planira uklanjanje drveća i smanjenje zelenih površina. U Beogradu svi pričaju o održivoj mobilnosti i to je sada jako „in“, a kako naš dio grada jedini nije povezan s centrom grada treba nam kvalitetna biciklističko-pješačka infrastruktura uz obalu rijeke Save, a ne ovakav green washing projekt koji bi doveo do negativnih posljedica i umanjio kvalitetu života svih naših sugrađana. Naime, pokazalo se da je ideja izgradnje mosta ipak samo paravan za izgradnju ogromne podzemne i nadzemne garaže te parkirališta za automobile svih stanovnika Novog Beograda, Zemuna i ostalih krajeva s lijeve strane Save koji dolaze na Adu. Sve to gradilo bi se na području našeg stambenog bloka, rekonstruirala bi se cijela ulica i posjekao velik broj drveća, između ostalog i drvored lipa. Te lipe su ovdje otkad znam za sebe i otkad ovdje živim, rasle su zajedno s nama četiri desetljeća.

  • Dana 29. lipnja članovi Inicijative službeno su beogradskoj gradskoj upravi predali 7.556 potpisa za spas blokova od planirane betonizacije. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija

Zbog toga ste odlučili pokrenuti potpisivanje peticije?

Najprije sam o svemu obavijestio sugrađane, skupilo se odmah nas par stotina i počeli smo s potpisivanjem peticije jer smo u četiri dana trebali prikupiti određen broj potpisa i primjedbe dostaviti gradskoj upravi. Vrlo brzo smo prikupili 3.000 potpisa, a na kraju se taj broj popeo na 7.556. To je polovica od ukupnog broja stanovnika naša dva bloka, 70 i 70a, u kojima živi nas gotovo 15.000. U međuvremenu smo konzultirali i pravnike, a potpise smo predali i do danas nismo dobili službeni odgovor gradske uprave.

Jeste li u tome imali podršku medija i ostalih građana Beograda?

Teško se probiti u državnim medijima, ali uspjeli smo proširiti vijest i alarmirati sve naše susjede i javnost putem društvenih mreža i aplikacija za pametne telefone. Prilog o nama objavljen je i na portalu BBC-a, a poslije smo imali i javljanja za televizije N1 Srbija i Nova S. Tako smo iskoristili priliku da s našim aktivnostima upoznamo i širu javnost, a posebno s našim prijedlogom projekta razvoja održive urbane mobilnosti, nasuprot projektu gradskih čelnika koji naš blok žele pretvoriti u parkiralište za Adu. Mi predlažemo kvalitetnije povezivanje grada novom biciklističko–pješačkom infrastrukturom, kojom bi se svi novobeogradski blokovi i Zemun kvalitetno povezali s gradom i s Adom, kao i građani iz centra grada, Senjaka, Banovog brda, Čukarice i ostalih dijelova grada s Novim Beogradom i Zemunom. Tako bismo potaknuli sve građane i posjetitelje Beograda da za svakodnevno kretanje gradom umjesto automobila koriste bicikle čime bismo zajedno napravili veliki korak prema smanjenju onečišćenja zraka i svakodnevnih prometnih kolapsa.

Spojila nas je potreba za promjenom

Na tome ipak niste stali, već ste počeli rješavati i druge probleme u svom stambenom bloku?

Da, kako nas je povezala opasnost od rušenja drveća i izgradnje parkirališta na području našeg bloka, počeli smo razgovarati o problemima koji nas muče i odlučili riješiti neke od njih, a susjedima dajemo savjete kako mogu riješiti svoje komunalne probleme. Na primjer, Savski kej se nije obnavljao od 1960-ih godina, a i ovog smo ljeta uočili radove na raskopavanju zelenih površina. Općenito imamo velikih problema s obnavljanjem i širenjem zelenih površina, a posebno smo nezadovoljni s održavanjem drveća. Također, veliki problem predstavlja gospodarenje otpadom, a pritom mislim na nedovoljan broj kanti i neredoviti odvoz. Kod nas je još uvijek sve isto kao u vrijeme Jugoslavije, sve se baca u iste kante, a one se rijetko prazne. U Beogradu su na nekoliko lokacija postavljeni podzemni kontejneri, ali ljudi nisu upućeni i nema edukacije građana o potrebi odvojenog prikupljanja otpada. Kontaktirao sam Gradsku čistoću, ali mi se uopće nisu javili, pa sam počeo tražiti savjete i pomoć stručnjaka. Tako smo se povezali s tvrtkom Ekostar Pak koja surađuje s tvrtkama i ne pruža usluge građanstvu, ali se inače bavi organizacijom edukacije s ciljem podizanja ekološke svijesti građana.

  • Svaka zgrada i ulaz koji se prijave Inicijativi besplatno će dobiti spremnike, a na ovakav se način prikupljanja otpada želi motivirati i sve druge građan(k)e Beograda. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija

S navedenom tvrtkom uspjeli ste dogovoriti suradnju i konačno organizirati male reciklažne otoke?

S Ekostar Pakom smo uspjeli napraviti nešto što mnogima nije pošlo za rukom zadnjih 30 godina i nadamo se da ćemo suradnju podići na još veću razinu. Od njih smo dobili kutije i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada te smo ih postavili u zgradama našeg bloka. Prije desetak dana počeli smo konačno odvajati otpad – staklo, papir, limenke i plastičnu ambalažu, a svaka zgrada ima svog predstavnika koji brine o popunjenosti spremnika i javlja nam kakvo je stanje. U svakoj smo zgradi trebali prikupiti suglasnost većine vlasnika stanova, a za to vrijeme smo educirali stanare o tome kako trebaju postupati s otpadom. S našom se idejom složila većina stanara, a u mojoj zgradi samo dvojica nisu pristali na ovaj način odvajanja otpada. S vremenom želimo dizajnirati prave reciklažne otoke sa spremnicima koje ćemo postaviti ispred zgrada i koji će se moći zaključavati. Svaka zgrada i ulaz koji se prijave u ovaj naš program besplatno će dobiti spremnike, a na ovakav način prikupljanja otpada želimo motivirati i sve druge građane Beograda.

„Drveće za smeće“

Što planirate sa sredstvima od prodaje prikupljenog otpada?

Ekostar Pak nam plaća za prikupljeni otpad, a novac koristimo za nabavu sadnica. Zato se naša akcija i zove „Drveće za smeće“ jer sav prikupljeni novac planiramo utrošiti na sadnice drveća i tako dodatno ozeleniti naš blok. Još u rujnu smo svakog tjedna organizirali akcije čišćenja u jednom dijelu našeg bloka, a ljude smo poticali da sa sobom donesu stari papir i limenke koje smo prodali i osigurali početna sredstva za nabavu sadnica. Tako smo pokrenuli akciju „Posadi svoj hlad“, a za sadnice smo prikupljali i donacije te smo tako uspjeli prikupiti 300 sadnica jasena. Od naših sredstava uspjeli smo kupiti 106 sadnica vrba i platana, a nabavili smo iz izravno po povoljnijim cijenama u jednom poljoprivrednom gospodarstvu iz Kruševca s kojim planiramo nastaviti suradnju.

Sadnju drveća planirate održati ovog vikenda?

Drveće sadimo u našoj velikoj akciji na Savskom keju u blokovima 70 i 70a od petka do nedjelje, kao i tijekom sljedećih vikenda, a ideja je da se svaki stanar brine o stablu koje će posaditi tijekom akcije, održava ga i zalijeva. Sadnju smo ove srijede uspjeli najaviti u emisiji „Probudi se“ na televiziji Nova S kada smo u izravnom prijenosu simbolično posadili našu prvu platanu. Pomogao nam je i Šumarski fakultet, a u pomoć su nam priskočili i radnici JKP Zelenilo-Beograd koji su iskopali jame za sadnice. Ovog ćemo vikenda osim navedenih sadnica presađivati mlada stabla koja rastu u našim blokovima, a kojima prijeti sječa radi čišćenja terena, tako da ćemo u ova tri dana posaditi između 500 i 600 stabala, ali na tome nećemo stati.

Napomenimo da se građani i tvrtke i dalje mogu javljati Inicijativi te donirati sadnice, a možete ih kontaktirati putem e-mail adrese  zajednicka70akcija@gmail.com.

Kako je rekao naš sugovornik Petar Stanić, čak i ako se ne slažu oko nekih stvari, uistinu je dobro kad se ljudi međusobno bolje upoznaju i surađuju u rješavanju zajedničkih problema.

Inicijativa koja postoji tek nekoliko mjeseci postiže već velike uspjehe u borbi za ljepši i bolji život građana ovog novobeogradskog stambenog bloka, a zahvaljujući kolektivnoj sadnji drveća djeca iz Bloka 70 i 70a rast će zajedno s mladim jasenima, platanama i vrbama, baš kao što su i njihovi roditelji rasli uz drvored lipa zbog čije je zaštite započela ova lijepa priča. O budućim akcijama ove Inicijative sigurno ćemo ponovno izvještavati, a dotad im šaljemo srdačne pozdrave sa zagrebačkog Prisavlja.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Otkriveni detalji pariškog plana sadnje 170.000 stabala do 2026.

Duž ulica, glavnih avenija i prometnih žila kucavica niknut će novi vrtovi i drvoredi, planira se i sadnja pet urbanih šuma, izrada „bioklimatskog“ prostornog plana pariške aglomeracije... Ukratko, Pariz želi postati najzelenija prijestolnica svijeta, a plan za sadnju 170.000 stabala do 2026. godine otkiva zamjenik pariške gradonačelnice Christophe Najdovski.

Beograđani nastavljaju borbu za očuvanje šume na Košutnjaku

Iako su početkom rujna srpski mediji prenijeli vijest da se šuma na beogradskom Košutnjaku neće sjeći, „pluća Beograda“ su i dalje u opasnosti, upozorava Dejan Jovanović iz udruženja građana Bitka za Košutnjak.

Zahvaljujući klimatskim promjenama Beograd dobio prve palme

Beogradska komunalna tvrtka JKP „Zelenilo-Beograd“ je u srijedu 23. rujna ispred paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Кalemegdanu posadila šest palmi. To su prve palme posađene na javnoj zelenoj površini srpskog glavnog grada, a upravo ta činjenica izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama.

I jablane ubijaju, zar ne?

Dok europske metropole ubrzano sade drveće s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite zdravlja svojih građana, zagrebačka gradska uprava uporna je jedino u njihovom rušenju. Sada namjeravaju ukloniti i posljednje stablo jablana u Čerininoj ulici.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER