U Beču je prošle godine posađeno 4.500 stabala
Tijekom jeseni 2021. posađeno je čak 2.000 stabala, a mnoga od njih i u samom središtu Beča
Nadaleko poznata kvaliteta života u austrijskom glavnom gradu povezana je i s visokim udjelom zelenih površina koja iznosi čak 53 posto, što Beč čini jednim od najzelenijih gradova u svijetu!
- Odrasla se stabla u Beču ne uklanjaju i ne zamjenjuju mladima iz „sigurnosnih razloga“, već se o njima pažljivo brine, a mlada se stabla sade tamo gdje ih prije nije bilo - baš kao u ulici Neubaugasse u blizini poznate trgovačke ulice Mariahilfer Straße. © PID Christian Fürthner
Na području glavnog grada Austrije trenutno raste oko pola milijuna stabala koja imaju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, a o njima brine gradska tvrtka Wiener Stadtgärten koja je diljem grada u 2021. posadila oko 4.500 stabala, od čega čak 2.000 u proteklim jesenskim mjesecima.
„Drveće značajno doprinosi zaštiti klime i boljoj kvaliteti zraka u gradu. Zbog visokog kapaciteta isparavanja i značajnog efekta sjena, stabla su najučinkovitiji i najodrživiji „klima uređaj“ protiv ljetnih vrućina, a osim toga pročišćuju zrak, uklanjaju onečišćujuće čestice, proizvode kisik, vezuju CO2, ublažuju udare vjetra, a njihovo zelenilo smiruje i neizbježan je dio urbanog krajobraza. Sve navedeno izuzetno je važno za građanke i građane našeg grada, a posebno zbog sve izraženijeg porasta temperatura i sve većeg broja vrućih dana”, rekao je Jürgen Czernohorszky, član bečkog Gradskog vijeća zadužen za okoliš i klimatske promjene.
- „Drveće značajno doprinosi zaštiti klime i boljoj kvaliteti zraka u gradu", smatraju u Gradu Beču / Pixabay
Europske gradove drveće hladi za deset i više Celzijevih stupnjeva
Tome u prilog idu i rezultati istraživanja o ulozi urbanog drveća u smanjenju temperature tla u europskim gradovima koje su proveli znanstvenici Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich), objavljeni krajem studenog 2021. u časopisu „Nature Communications“. Istraživanje je pokazalo kako urbano drveće najpovoljniji utjecaj na snižavanje temperature tla ima upravo u Austriji i drugim srednjoeuropskim zemljama. Tako je u dijelovima Beča s posađenim drvećem temperatura tla u prosjeku bila čak jedanaest Celzijevih stupnjeva niža nego u gusto izgrađenim područjima grada.
Urbana područja zasjenjena drvećem tako imaju značajan učinak na hlađenje tla, što je posebno važno za pregrijane velike gradove kakav je Beč. Zelene površine bez drveća pritom hlade upola manje, dok drveće u gradovima na jugu Europe ipak daleko manje snižava ljetne vrućine i to za svega dva Celzijeva stupnja. Zaključak je to tima istraživača predvođenog Jonasom Schwaabom koji je uspoređivao površinske temperature zelenih površina s drvećem i bez drveća te izgrađenih urbanih područja u 293 europska grada.
- Izvor: Nature Communications
Razlika od 11 do 15 Celzijevih stupnjeva
Istraživanjem su bila obuhvaćena i četiri velika austrijska grada – Beč, Salzburg, Linz i Innsbruck. U Beču su područja s drvećem ljeti bila oko jedanaest stupnjeva hladnija od izgrađenih, a zelene površine bez drveća ipak samo 5,5 Celzijevih stupnjeva. U Salzburgu su područja s drvećem bila čak 14 stupnjeva hladnija, a zelene površine bez drveća osam, dok je u Linzu razlika iznosila 12,5 i 4,5 stupnjeva te u Innsbrucku čak 15,5 i sedam stupnjeva.
„Međutim, važno je napomenuti kako je riječ o satelitskim mjerenjima površinskih temperatura tla, dok su razlike u temperaturi zraka, na primjer na visini od dva metra, bile ipak mnogo manje“, kazao je Jonas Schwaab. „Temperatura zraka je važnija za percepciju topline pa rezultati studije ipak ne govore koliko stabla zapravo spašavaju ljude od ljetnih vrućina. Primjerice, stabla u španjolskoj Cordobi ljeti ne pomažu tako učinkovito u snižavanju znatno viših temperatura tla, odnosno razlika je u svega dva Celzijeva stupnja, no temperaturne su razlike u južnim podnebljima izraženije u toplim proljetnim razdobljima.“
Prema Schwaabu, to se događa zato što su tla na jugu Europe manje vlažna nego u srednjoj Europi zbog čega drveće manje isparava, no i dalje ima važan učinak hlađenja jer pruža hlad. Osim toga, u istraživačkom timu napominju kako njihova studija nije posve prikladna za usporedbu gradova i utjecaja njihovog zelenila na snižavanje temperatura bez preciznijih mjerenja u pojedinim četvrtima. Također, satelitska mjerenja provodila su se samo pod vedrim nebom. „Za preciznije informacije o pojedinim gradovima mora se uzeti u obzir da drveće nije u potpunosti korisno za urbanu klimu“, rekao je Schwaab. „Primjerice, drveće na pogrešnim mjestima može smanjiti dotok hladnog zraka u gradovima. U svakom slučaju, učinci hlađenja morali bi se dodatno istražiti.“
- Radnice i radnici tvrtke Wiener Stadtgärten brinu o održavanju čak 500.000 bečkih stabala © Wiener Stadtgärten / Houdek
400.000 m² novih zelenih površina i 25.000 novih stabala do 2025.
U Beču su stoga itekako svjesni važnosti stabala jer „klimatska kriza predstavlja velike izazove za gradove, a osim aktivne zaštite klime, ključno je od štetnih posljedica klimatskih promjena što bolje zaštititi stanovništvo, posebno ranjive skupine“, kazao je Czernohorszky. Utoliko je važnije pružiti što više mogućnosti za rashlađivanje u javnim prostorima, pri čemu se Grad Beč najviše oslanja na mjere ozelenjavanja javnih površina i pročelja zgrada. Do 2025. godine planira se obnoviti i urediti 400.000 m² zelenih površina te posaditi 25.000 novih stabala. „Važno nam je da naš grad ostane ugodan za život, čak i tijekom najvećih ljetnih vrućina”, naglašava Czernohorszky.
- Jürgen Czernohorszky: „Bečke zelene oaze inspiriraju gradove diljem cijelog svijeta.“ Nadamo se da će inspirirati i gradske uprave u Hrvatskoj. © PID/Christian Fürthner
Inovativan princip „grada spužve” u većem dijelu Beča
Klimatska kriza predstavlja veliki izazov i za samo drveće pa Grad Beč provodi niz mjera za održivo upravljanje gradskim zelenilom i sadnju stabala otpornih na klimatske promjene te nedostatak vode tijekom ekstremnih vrućina i dugotrajnih suša. Naime, drveću je potreban odgovarajući prostor za širenje korijenja u tlu s porama u kojima se zadržavaju zrak i voda, a to se omogućuje primjenom principa takozvanog „grada spužve“. Stoga se ispod popločane površine postavlja sloj šljunka i sitnijih čestica čime se stvara više prostora za širenje korijenja u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode. Ovakav princip donosi brojne prednosti pa se, između ostalog, na održiv način razvijaju zdrava i otporna stabla koja pozitivno utječu na gradsku mikroklimu, apsorbiraju ugljikov dioksid, svojim velikim krošnjama pružaju hlad, a kao staništa biljnih i životinjskih vrsta potiču i biološku raznolikost.
- Novi izgled bečkog trga Praterstern - dvostruko više drveća i zelenih površina, ali i puno osvježavajuće vode za vruće ljetne dane © Arge Praterstern, KENH Architekten und DnD Landschaftsplanung
U bečkoj četvrti Seestadt Aspern ovaj se princip po prvi put koristi u ulicama oko stotog bečkog Parka Elinor Ostrom, koji se prostire na površini od 30.000 m², a otvoren je krajem listopada prošle godine. U parku i oko njega posađeno je gotovo 500 stabala, od toga 170 s individualnim navodnjavanjem u parku i 312 stabala u susjednim ulicama. Princip „grada spužve“ već se primjenjuje i u drugim bečkim četvrtima kao što su Neubau ili Währing.
Kako bi se bečkom drveću omogućili što povoljniji uvjeti rasta, tvrtka Wiener Stadtgärten je u suradnji sa znanstvenicima razvila i patentirala poseban supstrat za drveće koji se sastoji od organskih i mineralnih tvari koje jamče poboljšanu pohranu vode i prozračnost tla. Korišteni materijali potječu iz Beča i okolice, a ove je godine već proizvedeno oko 20.000 m³ supstrata te iskorišteno pri sadnji mladog drveća.
- Uzgoj mladog drveća u Beču / © PID / Votava
Bečki katastar stabala
Uz pomoć međunarodnih stručnjaka, tvrtka Wiener Stadtgärten je posljednjih godina sastavila popis vrsta drveća koje dobro podnose urbanu klimu i uvjete koje određuju promet, tlo, podzemna infrastruktura, građevinski radovi, toplinsko zračenje staklenih i betonskih fasada te sam porast temperature.
Riječ je o tridesetak vrsta drveća, od kojih je 20 posebno otporno na toplinu. Jedna od tih vrsta je košćela koja izvrsno podnosi sušna razdoblja te se posljednjih 10 godina sve više koristi pri obnovi ili uređenju novih zelenih površina, dok se na ulicama austrijske metropole još mogu naći javori, lipe, kesteni, jaseni i platane.
Osim toga, Beč ima i svoj katastar stabala koji sadrži informacije kao što su vrsta i visina stabla, obujam debla i promjer krošnje, a u pojedinim slučajevima poznata je i godina sadnje.
Briga o stablima u Beču kao primjer drugim gradovima
Podsjetimo, prošle godine Beč je osvojio nagradu „Europski grad drveća” (European City of the Trees – ECOT) koju od 2007. godine dodjeljuje Europsko vijeće za arborikulturu (European Arboricultural Council – EAC) i to gradovima koji posvećuju posebnu pozornost svojim stablima. Ovo priznanje Beč je dobio zahvaljujući posebnoj predanosti sadnji stabala i njihovoj opskrbi vodom putem inovativnog principa „grada spužve”, što može poslužiti kao primjer na koji se mogu ugledati drugi europski gradovi.
- Sergey Palchikov, predstavnik Grada Moskve koji je nagradu dobio 2019. godine, uručuje nagradu „Europski grad drveća” bečkoj vijećnici Nini Abrahamczik, koja je nagradu primila 22. listopada 2021. u ime Jürgena Czernohorszkog, člana gradskog poglavarstva za okoliš. © Wiener Stadtgärten / Houdek
S.F. / Ekovjesnik