U Knežiji se brane sve zagrebačke zelene površine

Slučaj Knežija

Prije nekoliko dana Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba na društvenim mrežama pohvalio se infografikom kojom ponosno ističe da zelene površine čine 75,3 posto površine Grada Zagreba. Prema tom podatku Zagreb je očito „zeleniji“ i od samog Beča - „najzelenije prijestolnice svijeta“, koji eto jedva jedvice godinama uspijeva zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 posto.

Stvarna slika zagrebačkog zelenila, kao uostalom i cijelog grada, ipak je daleko od uljepšane slikovnice gradske uprave i stanja kakvog ga ona želi prikazati. Ne znamo jesu li u navedene površine u zagrebačkoj gradskoj upravi uračunali sva posječena stabla i devastirane zelene površine u središtu grada koje nemilice koriste kao kulise raznih događanja, a ovisno o potrebi i kao besplatno parkiralište. Nejasno je jesu li se htjeli pohvaliti i onim stablom posječenim radi postavljanja terase jedne slastičarnice u Masarykovoj ulici, koje još nije vraćeno unatoč obvezujućoj odluci koju su sami donijeli, kao ni malim vrtovima koje građani i građanke umjesto komunalnih službi sami uređuju i zbog čega se prekršajno progone.

Međutim, zelenu površinu u zagrebačkoj četvrti Knežija, na uglu ulica Davorina Bazjanca i Ludovika Zelenka, ipak su već „otpisali“. Naime, na toj je površini najavljena izgradnja osmerokatnice sa 60-ak stanova za koju je krajem lipnja ove godine Grad Zagreb izdao lokacijsku dozvolu, a koja je za tako veliku zgradu jednostavno premala.

Proteklih tjedana stanovnici Knežije ujedinili su se protiv planirane izgradnje, osnovali Facebook grupu Knežija brani park, a od 28. srpnja organizirali i potpisivanje peticije protiv izgradnje ovog stambeno-poslovnog objekta koji bi sa svojih osam katova znatno nadvisio ostale, mahom četvero- i petokatne zgrade, najvjerojatnije dodatno opteretio prometnice i komunalnu infrastrukturu te uništio javnu površinu sa zelenilom i klupama koje građanima ovog dijela Knežije predstavlja mjesto susreta i druženja.

Njihova žalba na izdanu lokacijsku dozvolu temelji se na činjenici da ista nije dostavljena stanarima okolnih zgrada. Izgradnji se, također, protivi i Vijeće Mjesnog odbora Knežija koje je zatražilo uvid u dokumentaciju o planiranoj zgradi, no zahvaljujući uhodanoj praksi gradske uprave dosad nije dobilo odgovor.  I laiku je posve jasno kako bi planirana zgrada trajno narušila koncepciju urbanističkog rješenja Knežije i uništila uređenu zelenu površinu, jednu od onih kojima se ova zagrebačka četvrt upravo ističe.

Primjera bezobzirne eksploatacije i betonizacije gradskog prostora u Zagrebu ima napretek, a posljednjih desetljeća svjedočimo sustavnom uništavanju naslijeđenog urbanističkog planiranja i gustoj izgradnji novih stambenih i poslovnih zgrada oko kojih najčešće nema nikakvog zelenila. Građani Knežije su svjesni da bi se izgradnjom ove zgrade trajno narušila kvaliteta stanovanja u ovom dijelu grada te stoga traže zaustavljanje pokrenutih procedura, poništenje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje, kao i odgovor na pitanje zašto Grad Zagreb rasprodaje svoj javni prostor u proceduri u koju nisu uključeni lokalni stanovnici.

Očito je da ovakvim postupanjem i rasprodajom vrijednog gradskog prostora aktualna zagrebačka gradska uprava zastupa interese privatnih investitora, umjesto interesa svojih građana o čijoj je dobrobiti dužna brinuti. Poznato je da se Zagreb ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje, no ova gradska vlast za razliku od većine europskih metropola i njihovog odgovornog vodstva ne čini ništa kako bi svoje građane zaštitila, a kamoli prilagodila sve izraženijim klimatskim promjenama.

Jedna od najvažnijih mjera je svakako očuvanje i povećavanje zelenih površina, a ne njihovo konstantno smanjivanje i uništavanje. Uostalom, kako upravlja gradom i koliko je spremna pomoći svojim građanima, ova je gradska vlast najbolje pokazala tijekom ovogodišnjih kriznih situacija. I u slučaju ove male zelene površine u Knežiji, jasno se opredijelila za besramno pogodovanje privatnom investitoru.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Čudo u Napulju, otvara se stanica Duomo

Konačno se bliži otvaranje stanice Duomo napuljske podzemne željeznice koja se često naziva jednom od najljepših na svijetu. Nova stanica linije 1 bit će svečano otvorena ovog proljeća, nakon gotovo 20 godina izgradnje.

Knežija obranila park!

Inicijativa „Knežija brani park“ danas je na svojoj Facebook stranici potvrdila primitak rješenja o poništavaju Rješenja Ureda za prostorno uređenje Grada Zagreba i lokacijske dozvole za spornu izgradnju stambeno-poslovne osmerokatnice u parku na Knežiji.

Pariški Porte Maillot uskoro će zablistati novim zelenim sjajem

Porte Maillot je još jedno sjecište željezničkih i cestovnih prometnih pravaca, smješteno u sjeverozapadnom dijelu francuske metropole, koje će u narednom razdoblju doživjeti značajnu transformaciju. Uoči početka nove faze njegovog uređenja provodi se petotjedno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koje završava 25. listopada 2020. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER