U Knežiji se brane sve zagrebačke zelene površine

Slučaj Knežija

Prije nekoliko dana Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba na društvenim mrežama pohvalio se infografikom kojom ponosno ističe da zelene površine čine 75,3 posto površine Grada Zagreba. Prema tom podatku Zagreb je očito „zeleniji“ i od samog Beča - „najzelenije prijestolnice svijeta“, koji eto jedva jedvice godinama uspijeva zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 posto.

Stvarna slika zagrebačkog zelenila, kao uostalom i cijelog grada, ipak je daleko od uljepšane slikovnice gradske uprave i stanja kakvog ga ona želi prikazati. Ne znamo jesu li u navedene površine u zagrebačkoj gradskoj upravi uračunali sva posječena stabla i devastirane zelene površine u središtu grada koje nemilice koriste kao kulise raznih događanja, a ovisno o potrebi i kao besplatno parkiralište. Nejasno je jesu li se htjeli pohvaliti i onim stablom posječenim radi postavljanja terase jedne slastičarnice u Masarykovoj ulici, koje još nije vraćeno unatoč obvezujućoj odluci koju su sami donijeli, kao ni malim vrtovima koje građani i građanke umjesto komunalnih službi sami uređuju i zbog čega se prekršajno progone.

Međutim, zelenu površinu u zagrebačkoj četvrti Knežija, na uglu ulica Davorina Bazjanca i Ludovika Zelenka, ipak su već „otpisali“. Naime, na toj je površini najavljena izgradnja osmerokatnice sa 60-ak stanova za koju je krajem lipnja ove godine Grad Zagreb izdao lokacijsku dozvolu, a koja je za tako veliku zgradu jednostavno premala.

Proteklih tjedana stanovnici Knežije ujedinili su se protiv planirane izgradnje, osnovali Facebook grupu Knežija brani park, a od 28. srpnja organizirali i potpisivanje peticije protiv izgradnje ovog stambeno-poslovnog objekta koji bi sa svojih osam katova znatno nadvisio ostale, mahom četvero- i petokatne zgrade, najvjerojatnije dodatno opteretio prometnice i komunalnu infrastrukturu te uništio javnu površinu sa zelenilom i klupama koje građanima ovog dijela Knežije predstavlja mjesto susreta i druženja.

Njihova žalba na izdanu lokacijsku dozvolu temelji se na činjenici da ista nije dostavljena stanarima okolnih zgrada. Izgradnji se, također, protivi i Vijeće Mjesnog odbora Knežija koje je zatražilo uvid u dokumentaciju o planiranoj zgradi, no zahvaljujući uhodanoj praksi gradske uprave dosad nije dobilo odgovor.  I laiku je posve jasno kako bi planirana zgrada trajno narušila koncepciju urbanističkog rješenja Knežije i uništila uređenu zelenu površinu, jednu od onih kojima se ova zagrebačka četvrt upravo ističe.

Primjera bezobzirne eksploatacije i betonizacije gradskog prostora u Zagrebu ima napretek, a posljednjih desetljeća svjedočimo sustavnom uništavanju naslijeđenog urbanističkog planiranja i gustoj izgradnji novih stambenih i poslovnih zgrada oko kojih najčešće nema nikakvog zelenila. Građani Knežije su svjesni da bi se izgradnjom ove zgrade trajno narušila kvaliteta stanovanja u ovom dijelu grada te stoga traže zaustavljanje pokrenutih procedura, poništenje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje, kao i odgovor na pitanje zašto Grad Zagreb rasprodaje svoj javni prostor u proceduri u koju nisu uključeni lokalni stanovnici.

Očito je da ovakvim postupanjem i rasprodajom vrijednog gradskog prostora aktualna zagrebačka gradska uprava zastupa interese privatnih investitora, umjesto interesa svojih građana o čijoj je dobrobiti dužna brinuti. Poznato je da se Zagreb ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje, no ova gradska vlast za razliku od većine europskih metropola i njihovog odgovornog vodstva ne čini ništa kako bi svoje građane zaštitila, a kamoli prilagodila sve izraženijim klimatskim promjenama.

Jedna od najvažnijih mjera je svakako očuvanje i povećavanje zelenih površina, a ne njihovo konstantno smanjivanje i uništavanje. Uostalom, kako upravlja gradom i koliko je spremna pomoći svojim građanima, ova je gradska vlast najbolje pokazala tijekom ovogodišnjih kriznih situacija. I u slučaju ove male zelene površine u Knežiji, jasno se opredijelila za besramno pogodovanje privatnom investitoru.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Žedni grad: žedni šetnje - pitka i druga voda u centru grada

U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien počinje projekt „Žedni grad“, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons).

Zelena transformacija starog željezničkog čvorišta u Sankt Peterburgu

Fantastičan arhitektonski projekt obnove starog i zapuštenog željezničkog čvorišta te izgradnje nove gradske zone mješovite namjene sačuvat će sjećanje na povijesnu namjenu ovog prostora, integrirati i naglasiti njegov industrijski karakter, a istovremeno stvoriti suvremen, dinamičan i udoban stambeni prostor.

Reakcija struke na Nacrt GUP-a Zagreba

Nacrt izmjena i dopuna GUP-a Grada Zagreba iz lipnja 2019. nije u skladu s demokratskim procedurama javne participacije te se protivi strukovno usvojenim i vrijednim načelima donošenja prostornih planova, stoji u otvorenom pismu upućenom Gradu Zagrebu koji potpisuju čelnici strukovnih udruženja.

Uz potok Črnomerec s Darkom Rundekom

Podržite incijativu za očuvanje otvorenog toka potoka Črnomerca i uređenje javne šetnice duž trase potoka na potezu od Medvednice do Save i pridružite se šetnji koju će voditi Darko Rundek. Dvosatna šetnja trasom potoka Črnomerca od Ilice do Save održat će se u subotu, 30. ožujka 2019., a krenut će s okretišta Črnomerec u 11 sati.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER