Sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama

Načelo prilagodbe mora postati jedan od odlučujućih kriterija u planiranju i donošenju razvojnih odluka

Hrvatski sabor u utorak je usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH.

Strategija je prvi strateški dokument koji daje procjenu promjene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, moguće utjecaje i procjene ranjivosti. Cilj Strategije je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost okoliša, gospodarstva i društva uzrokovana klimatskim promjenama. Uz to, cilj je potaknuti, odnosno usmjeriti znanstvena istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih promjena i smanjio stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena, navodi se na stranicama Prilagodba klimatskim promjenama Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH.

>>> Pročitajte još >>> Hrvatski znanstvenici uputili apel za sustavnu klimatsku akciju

Strategija sadrži projekcije klime u Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu uzimajući u obzir sljedeće klimatske parametre: oborine, snježni pokrov, površinsko otjecanje, temperaturu zraka, ekstremne vremenske uvjete, vjetar, evapotranspiracija, vlažnost zraka, vlažnost tla, sunčano zračenje i srednju razinu mora.

U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promjene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; bioraznolikost; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Za njih su navedene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje su raspodijeljene u pet skupina i za koje su istaknute procjene potrebnih iznosa i izvora financiranja prema sektorima.

>>> Pročitajte još >>> Zašto je Europi potrebna prilagodba klimatskim promjenama?

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama provodit će se akcijskim planovima koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti, a donosit će se svakih pet godina. Akcijski planovi za svaku će mjeru i aktivnost dati opis, način provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja. Na osnovi ove Strategije prilagodbe izradit će se prvi akcijski plan, pri čemu će sve mjere i aktivnosti trebati biti komplementarne s ciljevima iz Europskog zelenog plana.

Odgovarajućim sustavom praćenja provedbe mjera i aktivnosti te praćenja njihovog učinka i djelotvornosti prikazivat će se učinkovitost provedbe Strategije prilagodbe koja se mora provoditi u koordinaciji sa svim sektorima, uz participativni pristup i uključivanje svih dionika u njenu provedbu i praćenje provedbe.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu s priloženim izvješćem o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću dostupna je na sljedećoj poveznici.

MZOE / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Vlasnici kuća u Italiji sada mogu besplatno instalirati fotonaponske sustave

Talijanska vlada je povećala potpore za energetsku obnovu zgrada i projekte nadogradnje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske sustave i sustave za pohranu energije za koje će se umjesto dosadašnjih 50 od sada financirati 110 posto troškova! To je tek dio nove uredbe talijanske vlade koja je prošlog tjedna izglasala paket mjera za oživljavanje gospodarstva kao odgovor na krizu COVID-19.

Hrvatske znanstvenice i znanstvenici predali Apel za klimatsku akciju

Apel za klimatsku akciju koji je potpisalo oko 550 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ovo je prvi takav istup hrvatske znanstvene zajednice po pitanju klimatske krize, no glavno je pitanje shvaća li Vlada RH da su klimatske promjene najkompleksnija kriza kojoj smo ikada bili izloženi?

Nepodnošljiva lakoća neozbiljnosti RH po pitanjima klimatske krize

Apel za klimatsku akciju, koji je potpisalo 556 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, prije gotovo mjesec dana predan je Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ovaj značajan istup hrvatske znanstvene zajednice Vlada RH očito nije ozbiljno shvatila te je na Apel znanstvenika odgovorila šutnjom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER