Hrvatske znanstvenice i znanstvenici predali Apel za klimatsku akciju

Znanstvenici za klimu poručuju da su na raspolaganju svim institucijama u suočavanju s izazovima klimatske krize

Apel za klimatsku akciju koji je potpisalo oko 550 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ovo je prvi takav istup hrvatske znanstvene zajednice po pitanju klimatske krize, no glavno je pitanje shvaća li Vlada RH da su klimatske promjene najkompleksnija kriza kojoj smo ikada bili izloženi?

Apel za sustavnu klimatsku akciju koji je u prosincu 2019. potpisalo oko 550 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a predstavnici potpisnika Apela održali su konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH na Markovom trgu u Zagrebu.

Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45 % do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti.

  • Dr.sc. Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković

Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.

  • Dr.sc. Dubravka Vitali Čepo, izvanredna profesorica i predstojnica Zavoda za kemiju prehrane na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.

Znanstvenici i znanstvenice, okupljeni oko ovog Apela, na raspolaganju su svim institucijama Republike Hrvatske i nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem, navodi se u priopćenju koje potpisuju dr.sc. Dubravka Vitali Čepo, izvanredna profesorica i predstojnica Zavoda za kemiju prehrane na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr.sc. Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković.

  • Prof.dr.sc. Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na prestižnom Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu i jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika današnjice / Foto: Twitter / Znanstvenici za klimu

Temeljem dosadašnjeg odnošenja prema problemu klimatske krize postavlja se pitanje hoće li Vlada RH te druga tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske prihvatiti pomoć hrvatskih znanstvenica i znanstvenika i posvetiti se hitnoj potrebi prilagodbe i ublažavanja učinaka klimatskih promjena? Klimatska kriza bi s ciljem zaštite građanki i građana RH trebala postati jedan od glavnih prioriteta ove i svih budućih vlada, a trenutnoj se pruža mogućnost konačnog opravdanja često korištene parole o „državi znanja“.

Cjeloviti tekst Apela dostupan je na našem portalu ili na sljedećoj poveznici.  

  • Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Nepodnošljiva lakoća neozbiljnosti RH po pitanjima klimatske krize

Apel za klimatsku akciju, koji je potpisalo 556 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, prije gotovo mjesec dana predan je Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ovaj značajan istup hrvatske znanstvene zajednice Vlada RH očito nije ozbiljno shvatila te je na Apel znanstvenika odgovorila šutnjom.

Znanstvenici za klimu dobili potporu Predsjednika Republike

Predsjednik Republike Zoran Milanović sastao se u srijedu s izaslanstvom inicijative „Znanstvenici Republike Hrvatske za klimu – Apel za sustavnu klimatsku akciju“ koja okuplja 555 hrvatskih znanstvenika, a kojoj je cilj osvještavanje problema klimatske krize i djelovanje protiv daljnjeg pogoršanja globalnih klimatskih promjena.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER