Hrvatski znanstvenici uputili apel za sustavnu klimatsku akciju

Inicijativa hrvatskih znanstvenika

549 hrvatskih znanstvenika potpisalo je tijekom prosinca 2019. Apel za klimatsku akciju, koji će u utorak 14. siječnja 2020. predati Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša RH.

Na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da klimatske promjene s kojima se trenutno suočavamo predstavljaju izvanredno stanje te najozbiljniju i najkompleksniju krizu kojoj je čovječanstvo u cjelini ikada bilo izloženo, ističe se u priopćenju hrvatskih znanstvenika.

Putem više konkretnih zahtjeva, ovaj Apel je poziv nadležnim institucijama da pokretanjem konkretnih i ambicioznih mjera stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem.

U nastavku prenosimo cjeloviti tekst Apela za sustavnu klimatsku akciju koji će se u utorak 14. siječnja predati Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša RH.

 

  • Predsjedniku Republike Hrvatske
  • Vladi Republike Hrvatske
  • Hrvatskom Saboru
  • Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske
  • Medijima

 

APEL ZA SUSTAVNU KLIMATSKU AKCIJU

Potaknuti izvještajima Međunarodnog panela za klimatske promjene, osobito zadnjeg, objavljenog u studenom 2018., odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Rezolucijom Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije, upozorenjem koje je potpisalo preko 11.000 znanstvenika, među kojima i 19 znanstvenika iz Republike Hrvatske, vrlo odlučnim politikama ublažavanja klimatskih promjena, kao i prilagođavanja klimatskim promjenama, koje se provode u brojnim državama članicama EU-a, ali i globalno, globalnim klimatskim pokretom, utjelovljenom u nebrojenim inicijativama, udrugama i akcijama, a osobito međunarodnim kampanjama srednjoškolaca, kao što su School Strike for Climate, Fridays for Future i drugima, od kojih su neki zaživjeli i u Republici Hrvatskoj, pozivamo vas da se zajedničkim snagama suočimo s klimatskom krizom.

Kao znanstvenici i građani zabrinuti zbog sve očitijih posljedica klimatskih promjena, sve osjetnijih i na teritoriju Republike Hrvatske, zabrinuti zbog nedostatka sustavnih javnih rasprava o klimatskim temama u Republici Hrvatskoj, te imajući na umu znanstvene spoznaje svih znanstvenih polja i disciplina o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima, posljedicama, prognozama i perspektivama, mi, niže potpisani znanstvenici iz različitih akademskih disciplina, djelatni u Republici Hrvatskoj ili porijeklom iz nje, upućujemo ovaj apel javnosti i svima odgovornima.

U svom zadnjem specijalnom izvještaju, objavljenom u studenom 2018., Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da sprječavanje nepovratnih promjena klime, koje ugrožavaju održivost civilizacije na Zemlji, zahtijeva smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) za 45 % do 2030. te njihovo potpuno ukidanje do 2050.

Klimatske promjene, koje bismo, dakle, bez pretjerivanja trebali nazivati preciznijim iako netehničkim terminom, klimatskom krizom, realnost su današnjeg svijeta i radi se o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo. Suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, čini nam se opravdanim pozivati na proglašenje izvanrednog stanja.

  • Olujno jugo u Dubrovniku dana 13. studenog 2019. / Foto: Daniel Pavlinović / Twitter - @severeweatherEU

Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća iz godine u godinu diljem Zemlje bilježimo posljedice klimatskih promjena od kojih ovdje ističemo (iz izvještaja IPCC-a 2013. i 2018.): obaranje rekorda prosječne globalne temperature, sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta i hladnih oborinskih ekstrema tijekom zima, destabilizaciju permafrosta, gubitak ledenjaka kao važnih resursa pitke vode, porast globalne razine mora, izbljeđivanje koralja, velike šumske požare, sve duža sušna razdoblja, poplave velikih razmjera te sve češće i intenzivnije suše. Posljedično, svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju, seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost.

Istovremeno, svjedočimo pokretima za akciju koje možemo smatrati početkom globalne ekološke revolucije, novog historijskog momenta kakav čovječanstvo do sada nije iskusilo.

Jedan od glavnih zahtjeva tih pokreta je poziv institucijama da slušaju znanstvenike. Istina, znanstvenici su često vrlo skromni u javnom komuniciranju vlastitih rezultata i njihovih implikacija, što se može pripisati strogom pridržavanju pravila znanstvene metode. No, kao što je klimatolog James Hansen istaknuo: „Oprez je hvalevrijedna vrlina, no danas bismo možda ipak trebali kontrolirati našu suzdržanost, jer ona nas vodi u kataklizmičku budućnost.“

Jedno od uobičajenih suzdržavanja od odlučne sustavne akcije do sada je bila pozicija da klimatske promjene predstavljaju problem, ali da to nije kriza. Jasno je da „klimatska kriza“ ili „izvanredno stanje“ nisu tehnički termini, kakvima bismo se koristili u znanstvenoj komunikaciji. Ipak, danas više nemamo na temelju čega ublažavati taj neugodni, ali jasan i svima razumljiv termin. Iz istog razloga, treba prekinuti štetnu praksu upotrebe terminologije, koja se odnosi na klimatsku krizu i njezino ublažavanje, u svojstvu kozmetičkog dodatka proizvodima, projektima, politikama, strategijama, proglasima i drugim političkim stajalištima. Ta terminologija ima svoj jasan i nedvosmislen sadržaj, ukorijenjen u znanstvenim činjenicama, pa se i mora koristiti u skladu s time.

U vezi s klimatskom krizom, središnji zahtjev nas, znanstvenika, jest donošenje odluka temeljenih na znanstveno utemeljenim činjenicama.

Mi, znanstvenici, na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da se radi o krizi, zapravo o izvanrednom stanju, te svojim znanstvenim autoritetom pozivamo institucije da odgovarajućim i ambicioznim mjerama stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem.

Stoga, zahtijevamo sljedeće:

  • hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU, 3 kao i niza drugih država;
  • uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu;
  • razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socio-ekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći;
  • rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume;
  • hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika;
  • prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture;
  • prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta;
  • poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja;
  • poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture;
  • implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA);
  • intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu.

Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja. To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti.

Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića.

Na kraju, ističemo da smo na raspolaganju svim institucijama, kako bismo se zajednički suočili s izazovima klimatskog izvanrednog stanja.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Nove šume posađene u blizini rijeka mogle bi iskoristiti svu vodu

Sadnja novih šuma predstavlja obećavajući način za borbu protiv globalnog zatopljenja budući da stabla apsorbiraju ugljikov dioksid, glavni staklenički plin koji nastaje kao posljedica ljudskog djelovanja. No, neplanirana posljedica sadnje novih šuma mogli bi biti trajno niski protoci rijeka.

Hrvatske znanstvenice i znanstvenici predali Apel za klimatsku akciju

Apel za klimatsku akciju koji je potpisalo oko 550 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ovo je prvi takav istup hrvatske znanstvene zajednice po pitanju klimatske krize, no glavno je pitanje shvaća li Vlada RH da su klimatske promjene najkompleksnija kriza kojoj smo ikada bili izloženi?

Tisuće mladih na bečkom prosvjedu za klimu

Danas je u Beču održan veliki prosvjed mladih za klimu na kojem su pored mlade klimatske aktivistkinje Grete Thunberg - pokretačice globalnog pokreta učenika School Strike 4 Climate, govorili i predstavnici lokalnih austrijskih organizacija Fridays For Future te inicijativa Scientists 4 Future i Artists 4 Future. Na prosvjedu je prema procjeni organizatora sudjelovalo 35.000 prosvjednika.

Vlada RH i EU prodaju našu budućnost zbog LNG-a!

Inicijativa mladih „Fridays For Future Zagreb“ i udruga Zelena akcija jučer su zajedno pred zgradom Vlade RH poručili da će gradnjom krčkog LNG terminala i daljnjim kupovanjem fosilnog plina političari zadužiti sadašnje mlade generacije i prodati njihovu budućnost.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER