Znanost je potvrdila: klimatska kriza nema prirodni uzrok!

Nova studija konačno bi trebala ušutkati poricatelje klimatskih promjena jer globalno zatopljenje ipak nije dio prirodnog klimatskog ciklusa

Planet se trenutno zagrijava brže nego ikada u povijesti. Već i ptice na grani znaju da se ne radi o uobičajenom prirodnom ciklusu, dapače klimatske promjene itekako osjećaju na svom perju, no znanstvenici su ovom novom studijom to konačno i potvrdili.

Europski i američki znanstvenici razjasnili su tvrdnju koju brojni svjetski klimatolozi ponavljaju već desetljećima: ne samo da se naš planet zagrijava brže nego ikada u posljednjih 2.000 godina, već sadašnje klimatske promjene uistinu nemaju svog povijesnog prethodnika pa ni prirodni uzrok.

Druge povijesne promjene poput takozvanog srednjovjekovnog toplog razdoblja i kasnijeg „malog ledenog doba“, koje je obilježilo razdoblje od 17. do 19. stoljeća, ipak nisu bile svjetskih razmjera. Jedino razdoblje u kojem se svjetska klima istovremeno mijenja(la) u svim dijelovima svijeta traje upravo sada!

Ljudi su izazvali zagrijavanje prije gotovo 200 godina

Ranije promjene klime bile su primjerice uzrokovane većom količinom alpskih ledenjaka i velikim sušama u Africi, a mogu se pripisati obilnoj vulkanskoj aktivnosti. Sadašnje neprekidno i sveprisutno zagrijavanje posve je jedinstveno te se izravno može povezati s industrijskom revolucijom, krčenjem šuma, porastom broja stanovnika i upotrebom fosilnih goriva u sve većoj količini.

Ovo je otkriće dio dugotrajnog istraživanja povijesti svjetske klime te se ne zasniva samo na pisanim i slikovnim zapisima, već i na proučavanjima drevnih taloga u jezerima, ledenih jezgri, godova drveća i brojnih drugih dokaza prikupljenih proučavanjem međunarodnih znanstvenika udruženih u grupu pod nazivom Past Global Changes Consortium. Njihov rad objavljen je u časopisu Nature krajem srpnja 2019. godine.

Ovo istraživanje zapravo predstavlja pravu operaciju razjašnjavanja znanstvenih činjenica kojom svjetski klimatolozi, konzervatori, glaciolozi, morski biolozi, geolozi i ekonomisti potvrđuju da se klimatske promjene upravo događaju te da su rezultat ubrzanih ljudskih aktivnosti tijekom posljednja dva stoljeća.

Nije li se klima uvijek mijenjala? Ako je svjetska temperatura rasla između 700. i 1400. godine te ponovno pala, je li ovo što se sada događa dio nekog sličnog dugotrajnog prirodnog ciklusa? To su pitanja koja poricatelji klimatskih promjena često postavljaju, a sve do sada na njih nismo imali pouzdan, kategoričan odgovor.

Ovo najnovije istraživanje nikoga nije iznenadilo, ali je od velike važnosti budući da razjašnjava određene zbunjujuće činjenice. Dakle, u suvremenoj ljudskoj povijesti su postojale promjene, ali nijedna od njih se nije događala istovremeno i to na svjetskoj razini. To su bile nasumične promjene unutar klimatskog sustava, a čak i promjene u solarnoj aktivnosti ili vulkanskim udarima nisu mogle istovremeno utjecati na cijeli planet.

„Istina je da je tijekom malog ledenog doba općenito bilo hladnije diljem svijeta“, navodi jedan od autora studije Raphel Neukom sa Sveučilišta Bern u Švicarskoj, „ali nije svuda bilo hladnije u isto vrijeme. Najintenzivniji trenuci predindustrijskih toplih i hladnih razdoblja pojavljivali su se u različitim vremenima i na različitim mjestima.“

Njegov kolega sa Sveučilišta Bern, Stefan Brönnimann razjašnjava drugu činjenicu u povezanom istraživanju objavljenom u Nature Geoscience.

Utjecaj vulkana

Malo ledeno doba započelo je u Europi bez nekog očitog pokretača, ali definitivno je pojačano i produženo zbog vulkanske aktivnosti u tropskom području u razdoblju između 1808. i 1835. godine, koja je bila jača od uobičajene. Tambora, 2.722 m visok vulkan na otoku Sumbawa u Indoneziji, poznat je po jednoj od najvećih vulkanskih erupcija u povijesti koja je pridonijela klimatskim anomalijama: vulkan je 1815. godine u stratosferu ispustio toliko pepela da je zasjenio sunčevu svjetlost te su se temperature značajno spustile pa je 1816. godina poznata kao godina bez ljeta.

Osim toga, dogodile su se još četiri erupcije. Između 1820. i 1850. godine količina alpskih ledenjaka, koji sada uznemirujuće brzo nestaju, zapravo se povećala, a afrički i indijski sustav monsuna toliko je oslabio da je kiša koja je trebala padati na vruća tla pala u obliku veće količine snijega u Europi.

„S obzirom na velike klimatske promjene ranije u 19. stoljeću, teško je definirati predindustrijsku klimu na kojoj se danas zasnivaju svi naši klimatski ciljevi“, rekao je profesor Brönnimann. „Česte erupcije vulkana tada su uzrokovale promjenu u svjetskom klimatskom sustavu.“

Osvrnuvši se na otkriće objavljeno u časopisu Nature, Mark Maslin, klimatolog sa Sveučilišta u Londonu, rekao je kako se „tijekom posljednjih 2.000 godina svjetska klima istovremeno mijenjala jedino u posljednjih 150 godina kada se zagrijalo više od 98 % površine planeta. Ovaj rad trebao bi konačno zaustaviti one koji niječu klimatske promjene i tvrde kako je ovo globalno zatopljenje dio prirodnog klimatskog ciklusa.“

„Ova studija uistinu potvrđuje veliku razliku između regionalnih i lokaliziranih promjena klime u prošlosti i današnjih antropogenih utjecaja i emisija stakleničkih plinova“, potvrdio je Maslin.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Razina CO2 obara rekord od prije 3 milijuna godina

Moderni svijet uskoro će prijeći temperaturni vrhunac od prije 3 milijuna godina budući da je razina CO2 već oborila drevni rekord. Zabrinjavajući rezultati nove studije upućuju na jaku osjetljivost Zemljinog sustava na relativno male promjene količine CO2 u atmosferi.

Preokret trenda hlađenja Zemlje

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER