Preokret trenda hlađenja Zemlje

Nastavimo li s masovnim korištenjem fosilnih goriva moguća je promjena u trendu hlađenja našeg planeta

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

Promjene klime 

Čovječanstvo je u dva stoljeća pridonijelo značajnim promjenama klime i uspjelo preokrenuti konstantan trend hlađenja koji traje zadnjih 50 milijuna godina.

Znanstvenici su zaključili da bi neobuzdano korištenje fosilnih goriva unutar tri desetljeća Zemlju moglo vratiti na uvjete koji su na njoj vladali u razdoblju pliocena prije tri milijuna godina. Bila je to era gotovo bez leda i s najmanje 1,8, a možda i 3,6 stupnjeva Celzijevih višim temperaturama nego što su danas.

No, naš planet je obilježilo jedno znatno starije razdoblje koje je prethodilo ovakvom zagrijavanju. Naime, Zemlja je tijekom geološkog razdoblja eocena, prije 50 milijuna godina, bila otprilike 13 stupnjeva Celzijevih toplija nego što je to bio slučaj tijekom cijele povijesti. Također, u razdoblju eocena kontinenti su bili drugačije konfigurirani – Arktik su karakterizirale močvarne šume za koje se smatra da su pomalo nalikovale današnjim riječnim rukavcima američke Louisiane, a planet su počeli nastanjivati prvi sisavci.

Uslijedilo je stalno, stabilno, ali neujednačeno hlađenje Zemlje prema temperaturnoj razini ugodnoj za evoluciju čovjeka, a zatim, mnogo kasnije, do razine koja je omogućila rađanje prve poljoprivrede i nastajanje civilizacija. Zahvaljujući ovoj promjeni došlo je do razvoja ljudske vrste te danas na njezinom primjeru možemo detaljno pratiti povijest klime u posljednjih 50 milijuna godina te istovremeno procijeniti promjenjivu budućnost.

„Možemo iskoristiti prošlost kao bi razumjeli klimatska događanja u budućnosti, koja su, prema dosadašnjim rezultatima i zaključcima, u potpunosti različita od svega što smo do sada iskusili“, rekao je John Williams, paleoekolog na Sveučilištu Wisconsin-Madison u SAD-u.

„Ljudima je teško procijeniti kakav će biti svijet za pet ili deset godina od sada. Daleka prošlost je alat za predviđanje toga – kako se kretati tim stazama te kako koristiti duboke geološke analoge pri razmišljanju o promjenama u vremenu“, dodaje Williams.

Dr. Williams i njegovi kolege u Proceedings of the National Academy of Sciences izvještavaju kako su usporedili računalne klimatske prognoze globalnih temperatura za umjereno ljeto i zimu od 2020. do 2280. godine, s povijesnim i pretpovijesnim toplim razdobljima u posljednjih 50 milijuna godina.

Žarišnu točku koja bi najbolje odgovarala globalnoj klimi nakon 2030. godine identificirali su u srednjem pliocenu prije više od tri milijuna godina. Znanstvenici također smatraju da će takvi klimatski uvjeti biti postignuti samo ako sve nacije ispune obveze Pariškog klimatskog sporazuma kojim se nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova i održati prosječno globalno zatopljenje na ne više od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Ne postoji paralela

Ako pak nastavimo s neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva prema „business-as-usual“ scenariju, tada bi do 2150. godine svijet mogao biti vrlo sličan onome u ranom eocenu prije 50 milijuna godina.

U tom slučaju, najmanje devet posto svijeta – uključujući sjevernu Australiju, istočnu i jugoistočnu Aziju te obalnu Ameriku, doživjet će ono što znanstvenici nazivaju „geološki novom klimom“, odnosno uvjeti za koje ne postoji odgovarajuća paralela u prošlosti. Jednostavno, uvjeti koje Zemlja još nije iskusila.

Princip geologije kojim su se pri donošenju ovih prognoza vodili znanstvenici je da je sadašnjost ključ za prošlost. No ako je tako, onda i prošlost također može rasvijetliti budućnost, jer ono što se dogodilo prije, može se ponoviti.

Tijekom desetljeća pažljivog proučavanja, klimatski znanstvenici pronašli su i istaknuli primjere masovnog izumiranja i katastrofalnih klimatskih promjena iz geoloških razdoblja Zemlje, odnosno krede, perma te čak i kasnog karbona, kada je velika količina ugljikovog dioksida iz atmosfere pohranjena kao fosilni biljni materijal, što je izbacilo klimu iz ravnoteže tako da je planet skoro postao gruda snijega.

Dakle, promjene u Zemljinoj prošlosti su u više navrata davale hitna upozorenja na promjenjivu blisku budućnost.

Je li završio razvoj ljudske vrste?

Upozorenja iz daleke prošlosti bila su tako uvjerljiva, jasna i logična da istraživači tvrde kako je epoha u kojoj se razvio suvremeni čovjek – geološkog naziva holocen – zapravo došla do svog kraja sredinom 20. stoljeća.

Ono što je u početku osiguravalo siguran prostor za rad i razvoj čovječanstva, smatraju znanstvenici, postat će poznato kao antropocen, jer ljudska aktivnost danas drastično mijenja klimu, krajolik i uvjete pod kojima se razvijaju drugi oblici života.

„Što se dalje odmičemo od holocena, to se sve više udaljavamo iz sigurnog prostora za naše djelovanje“, rekao je profesor Williams.

„U otprilike 20 do 25 godina mog rada u ovom području, odmaknuli smo se od očekivanja da će se klimatske promjene dogoditi do detektiranja njihovih učinaka te sada vidimo da uzrokuju štetu. Ljudi umiru, svjedočimo sve češćim požarima i olujama, što se sve može pripisati klimatski promjenama“, objasnio je Williams.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Njujorški gradonačelnik ima plan protiv klimatskih promjena

Uragan Sandy snažno je pogodio New York prije šest godina i potopio površinu od 132 kvadratna kilometra, oštetio ili uništio 17 tisuća kuća, a život su izgubile čak 44 osobe. U New Yorku se stoga više ne raspravlja o globalnom zatopljenju, već se pronalaze najbolja rješenja zaštite. Glavna pitanja su gdje se i koliko brzo mogu izgraditi barijere koje će grad zaštititi od porasta razine mora i neizbježnog udara sljedećeg razornog uragana.

Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

Deset najgorih scenarija u slučaju neobuzdanih klimatskih promjena

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER