Ljudskim djelovanjem započelo je novo geološko razdoblje na Zemlji

Za sada na svom zidu možete ostaviti klasičnu tablicu geoloških razdoblja jer se službena odluka o početku novog ipak neće neće donijeti tako skoro

Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju (ICS - International Commission on Stratigraphy) uskoro će morati donijeti važnu odluku. Radna skupina za antropocen je s 29 glasova za i 4 protiv izglasala proglašenje novog suvremenog razdoblja, a službeno ICS-ovo usvajanje očekuje se kroz sljedeće dvije godine.

Pojednostavljeno rečeno, u slučaju da još niste čuli za ovo povjerenstvo, čine ga znanstvenici koji odlučuju o promjeni službene vremenske razdiobe u označavanju povijesti našeg planeta, a to neće učiniti ako za to nemaju dovoljno dobar razlog. Radna skupina Povjerenstva je dana 21. svibnja većinom glasova ipak odlučila da smo zakoračili u novo geološko razdoblje.

ICS je najveća organizacija unutar Međunarodne unije geoloških znanosti (IUGS - International Union of Geological Sciences), glavnog upravljačkog tijela koje predstavljaju znanstvenici iz 121 države i regija diljem svijeta. Povjerenstvo je samo jedan dio IUGS-a, ali ima važnu ulogu u postavljanju standarda koji razdjeljuju Zemljinu povijest u pojedina vremenska razdoblja.

Neka od tih razdoblja već su nam jako poznata. Ljubitelji dinosaura mogu navesti bar jedan ili dva od tri razdoblja koja sačinjavaju eru mezozoika, a ako vam je potrebna pomoć, postoji i jedan poznati film o fiktivnom parku koji je nazvan po jednom od njih.

Uglavnom, svi su zadovoljni s načinom na koji je određena dosadašnja geološka povijest Zemlje, ali sve postaje zanimljivije kada se počne sagledavati utjecaj ljudi na planet. Dovoljno se samo površno osvrnuti oko sebe kako bismo postali svjesni koliko je ljudska prisutnost obilježila i utjecala na Zemlju. Kada se istraživači u budućnosti budu bavili poviješću našeg svijeta lako će pronaći dokaze koji će ih uputiti na zaključak da se nešto čudno dogodilo kada je suvremeno čovječanstvo došlo do našeg sadašnjeg stupnja razvoja.

Čak i kada nestanu današnji gradovi i ceste, a naš otpad završi duboko ispod slojeva sedimentnih stijena, i dalje će postojati tragovi našeg bavljenja nuklearnom energijom u smislu količine izotopa zarobljenih u stijenama i ledu. Postojat će geološki slojevi pomiješani na neobične načine, mrlje čudnih kemikalija iz naših onečišćivala i brojni znakovi naglog smanjenja bioraznolikosti.

Ideja o antropocenu kao razdoblju koje je definirano od strane ljudi pokrenula je pravu lavinu rasprava tijekom posljednjih nekoliko godina, ali geolozi neće potpisati ovu novu oznaku bez prethodne pomne rasprave o njenim prednostima i nedostacima.

Naravno, ostavili smo naš trag u slojevima stijena, ali to je samo značajno kada se gleda iz bliže perspektive. Pojedini geolozi navode da se trebamo odmaknuti i cijeniti „dubinu vremena“ kada bismo shvatili da naši geološki otisci možda i nisu toliko značajni. O ovako važnoj stvari, ali i o najmanjim detaljima, trebaju raspravljati geolozi, a posebno o tome koja bi se točka trebala uzeti za početak bilo kojeg novog razdoblja.

Arheolog Matt Edgeworth sa Sveučilišta Leicester član je ove radne skupine i nije uvjeren da je ovo najbolji način određivanja početka novog geološkog razdoblja.

„Stratigrafski dokazi većinom upućuju na razdoblje antropocena s višestrukim počecima, a ne samo s jednom točkom početka“, izjavio je Edgeworth za časopis Nature. Prepoznavanje početka novog razdoblja na osnovu samo jedne oznake, poput razine radionuklida „više ometa nego što olakšava znanstveno razumijevanje ljudske umiješanosti u promjenu sustava Zemlje“, rekao je Edgeworth.

Proces je također zakomplicirala ICS-ova odluka da se trenutna era, holocen, razdvoji na tri posebna razdoblja (Northgrippian, Greenlandian i Meghalayan) na osnovu klimatskih promjena koje su utjecale na migraciju naših predaka.

Dok su procjenjivali na kojoj bi strani ova podjela mogla završiti neki znanstvenici su se zabrinuli da bi ova odluka mogla utjecati na definiciju koju razmatra Radna skupina za antropocen.

Na Međunarodnom geološkom kongresu u Cape Townu 2016. godine, Povjerenstvo je neslužbeno uzelo u razmatranje sredinu 20. stoljeća kao prijedlog za završetak holocena i to u skladu s početkom nuklearnih testiranja. Iako prijedlog nije bio službeno prihvaćen, bilo je jasno da je većina članova naginjala u smjeru traženja promjene.

Odlukom koju je Radna skupina za antropocen donijela prošlog tjedna započinje proces kojim se ICS-u predlaže njezino usvajanje do 2021. godine. Međutim, za određivanje uvjerljivih argumenata potrebno je još puno posla.

Radna skupina sada treba odrediti točku novog razdoblja ili tzv. Global Boundary Stratotype Section and Point. To je jasna, objektivna točka koja formira službene granice razdoblja. Nema smisla samo ponuditi datum – geolozima je potrebna fizička oznaka poput promjene u radioaktivnim izotopima ili povećanja udjela pojedinih molekula u stijenama.

Sljedeći će se tjedan nekoliko članova radne skupine sastati u Berlinu kako bi raspravili stanje istraživanja i razmotrili brojna mjesta diljem svijeta koja bi se mogla iskoristiti za određivanje službenog početka razdoblja.

Za sada na svom zidu možete ostaviti klasičnu tablicu geoloških razdoblja budući da se službena odluka neće neće donijeti tako skoro. Za ovakve je stvari, na kraju krajeva, ipak potrebno vrijeme.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Pariz se dobro pripremio za ovotjedni toplinski val

Francuska metropola još uvijek pamti opasan toplinski val i velik broj smrtnih slučajeva iz ljeta 2003. godine. Pariška gradska uprava stoga je jučer najavila, a danas i objavila posebne mjere zaštite, uključujući produženo radno vrijeme bazena i otvaranje „hladnih soba“, kako bi se ublažile potencijalno smrtonosne posljedice toplinskog vala koji će prema očekivanju zahvatiti velik dio europskog kontinenta.

Preokret trenda hlađenja Zemlje

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

Razina CO2 obara rekord od prije 3 milijuna godina

Moderni svijet uskoro će prijeći temperaturni vrhunac od prije 3 milijuna godina budući da je razina CO2 već oborila drevni rekord. Zabrinjavajući rezultati nove studije upućuju na jaku osjetljivost Zemljinog sustava na relativno male promjene količine CO2 u atmosferi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER