Ispod površine Grenlandske ledene ploče otkriveno više od 50 novih jezera

Novo istraživanje povećalo je broj poznatih jezera koja se nalaze ispod Grenlandske ledene ploče za 14 puta

Jezera ispod ledenjačkih ploča jedna su od najmanje istraženih i najvažnijih prirodnih osobina na Zemlji. Ljudi su također znatno podcijenili njihovu količinu i utjecaj.

Ispod površine Antarktike pronađeno je također više od 400 takvih jezera. Međutim, još 1950-ih godina znanstvenici su smatrali da ova ledena ploča ne sadrži nikakvu tekućinu. Slična priča odvija se i na sjevernoj polutki. Novo istraživanje povećalo je broj poznatih jezera koja se nalaze ispod Grenlandske ledene ploče za 14 puta - sa četiri ranije otkrivena vodena tijela došli smo do ukupnog broja od njih 60!

Istraživanje je objavljeno 26. lipnja u zborniku Nature Communications.

„Ovo istraživanje je po prvi put omogućilo stvaranje slike o tome gdje se nalaze jezera ispod Grenlandske ledene ploče“, rekla je glavna autorica istraživanja i hidrologinja sa Sveučilišta Lancaster, Jade Bowling. „To je važno za određivanje njihovog utjecaja na širi hidrološki sustav ispod ledenih ploča i na dinamiku toka leda te na poboljšanje našeg razumijevanja termalnog stanja ledene ploče.“

Grenlandska ledena ploča debela je nekoliko kilometara te još uvijek nije jasno što se točno događa ispod njene zaleđene površine. Kako se svijet zagrijava, procjenjuje se da ovaj zaleđeni div svake godine gubi 244 milijarde tona leda, a kada bi se u potpunosti otopio, mogao bi podići razinu mora do 7 metara. Razumijevanje onoga što čini otopljena voda na putu od površine do dna ledenjaka ključno je za buduće klimatske modele te su jezera ispod ledenjačkih ploča važna privremena postaja.

Kada se ona pune i prazne na Antarktici, mogu uzrokovati brži tok leda koji leži na njima, a znanstvenici smatraju kako bi se ista stvar mogla događati i na Grenlandu. Istraživanje koje je objavljeno prošle godine predviđa da bi lančana reakcija odljeva vode na Grenlandu mogla ubrzati tok leda i do 400 %. Matematički modeli predvidjeli su da bi se u Grenlandskoj ledenoj ploči moglo nalaziti na tisuće takvih jezera, no njihovo pronalaženje je ipak potpuno druga priča.

Prvi potpuni popis jezera ispod površine Grenlandske ledene ploče čini 56 jezera, a mukotrpna analiza zahtijevala je ručno provjeravanje podataka o radio odjeku u zraku na području od 500.000 kilometara, kao i provjeru promjena visine ledene površine koje pokazuju kako se ta jezera s vremenom šire i smanjuju.

Za razliku od jezera na Antarktici koja su duga i do 11 kilometara, jezera pronađena u Grenlandu su znatno manja i duljine im sežu od samo 200 metara do približno šest kilometara. Također su općenito stabilna i nalaze se ispod relativno slabo pokretnog leda, grupirajući se oko granica ledene ploče.

  • Andrew Sole, University of Sheffield

„U sredini Grenlandske ledene ploče, led je većinom zaleđen na dnu, zbog čega se voda najčešće nalazi na granicama ledene ploče gdje su brzine površinskog leda obično veće te je češća hidraulička povezanost površine i dna“, navode autori istraživanja.

Aktivno je malo manje od polovice ovih novootkrivenih jezera što znači da se prazne i pune uslijed promjena visine ledene površine. Iako su trenutno rijetke, autore istraživanja zabrinjava da bi se takve strukture u budućnosti mogle sve češće pojavljivati.

Kako se klima zagrijava, površinska otopljena voda na Grenlandu mogla bi početi stvarati jezera i potoke na višim dijelovima ledene ploče, što se već događa na Antarktici. Kada se ta jezera isprazne do dna, znanstvenici vjeruju da bi se mogla 'ponovno aktivirati' što bi smanjilo ukupnu stabilnost ledene ploče.

„Posljedica povećanog unosa otopljene vode na dnu pri višim razinama mogla bi otvoriti nove odljevne putove zbog povećanog klizanja te potencijalno povezati ovo uspavano skladište s granicama ledene ploče“, objašnjavaju autori istraživanja.

Na rubovima ledene strukture Grenlanda gdje se proces topljenja brže odvija, znanstvenici su uočili pojedine dokaze da se taj proces već događa u dva aktivirana jezera.

„Takva 'aktivna' jezera koja se pune i prazne, što rezultira podizanjem i spuštanjem leda, su rijetka“, rekao je za BBC koautor istraživanja Stephen Livingstone sa Sveučilišta u Sheffieldu. „Ali pretpostavljamo da možda dolazi do gubitka signala jezera ispod ledenih ploča blizu njenih granica budući da tu dolazi do otjecanja vode do dna.“

Drugim riječima, granice Grenlandske ledene ploče možda skrivaju još više dinamičkih jezera ispod ledenih površina. Kako se svijet brzo zagrijava, znanje o tome gdje i na koji način ona postoje moglo bi biti od velike važnosti.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Otapanje grenlandskog ledenog pokrova ne miruje čak ni zimi!

Rezultati nove studije škotskih znanstvenika o utjecaju klimatskih promjena na najveća globalna područja ledenih pokrova pokazali su kako se druga najveća ledena ploča na svijetu topi čak i tijekom zime.

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER