Grenlandska ledena ploča otapa se brže od predviđanja znanstvenika

„Ako se nastavi ovaj brzi gubitak leda, moguće je da će se nove nepovratne prekretnice dogoditi prije nego što je ranije predviđano.“

Brzina kojom se otapa Grenlandska ledena ploča nadmašila je sva očekivanja znanstvenika što ih navodi na zaključak kako se predviđanja o najgorem mogućem scenariju ipak ostvaruju.

Novim istraživanjem tima znanstvenika iz NASA-e i  Europske svemirske agencije, objavljenim prošlog tjedna u časopisu Nature, proučavane su satelitske snimke iz 26 neovisnih baza podataka u razdoblju od 1992. do 2018. godine. Snimke su pokazale masivan gubitak leda koji se s vremenom znatno ubrzao. Točnije, istraživači su otkrili kako je tijekom promatranih 26 godina Grenland izgubio 3,8 bilijuna tona leda!

Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, Grenland je godišnje u prosjeku gubio 25 milijardi tona leda. Ta brojka je u međuvremenu porasla na prosječni gubitak od 234 milijarde tona leda godišnje. U istraživanju je navedeno da će ubrzano otapanje leda rezultirati povećanjem svjetske razine mora za 7,6 – 12,7 centimetara do 2100. godine što je u skladu s predviđanjima najgoreg scenarija od strane Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC).

The Guardian navodi da ova brzina otapanja znači da će opasnost od godišnjih poplava značiti prijetnju za 400 milijuna ljudi, umjesto 360 milijuna prema predviđanjima IPCC-a.

„U svemu tome najviše iznenađuje veće povećanje razine mora od očekivanog što se možda većini ljudi čini malo, ali je dovoljno da predstavlja prijetnju od poplava za dodatnih 40 milijuna ljudi godišnje“, rekao je za Business Insider autor istraživanja Andrew Shepherd iz Centra za polarno promatranje i modeliranje na Sveučilištu Leeds u Ujedinjenom Kraljevstvu. „I male promjene u razini mora su bitne.“

The Guardian također navodi da to ujedno znači kako će se pojedini nepovratni utjecaji klimatske krize dogoditi ranije nego što su znanstvenici prvotno predviđali.

„Ovo nisu događaji male vjerojatnosti ili malog utjecaja“,  rekao je Shepherd. „Oni se događaju i imat će razarajući utjecaj na obalne zajednice.“

Zapravo, svaki centimetar povećanja razine mora čini veliku razliku i povećava vjerojatnost da će vodne navale prevaliti bilo koju branu.

„Ako se oluje događaju na povišenoj razini mora to će sigurno ugroziti sustave za obranu od poplava“, rekao je Shepherd za BBC. „Lako je izračunati da svako povećanje razine mora za jedan centimetar ugrožava dodatnih šest milijuna ljudi. Tako da kada čujete za povećanje razine za jedan centimetar, ono ima značajne posljedice.“

Uz Antarktiku, Grenland predstavlja jedinu trajnu ledenu ploču na svijetu koja prekriva tri četvrtine njegovog tla. Na istraživanju je surađivalo 89 znanstvenika iz 50 različitih institucija diljem svijeta kako bi napravili cjelokupnu sliku dosadašnjeg gubitka leda na Grenlandu.

Prema izjavi NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon na Kalifornijskom tehnološkom institutu, The Ice Sheet Mass Balance Inter-comparison Exercise (IMBIE) je koristio podatke iz 13 satelitskih misija NASA-e  i Europske svemirske agencije kako bi izračunao ogromni gubitak leda koji se dogodio na Grenlandu tijekom posljednjih 26 godina.

„Postoje klimatska predviđanja koja se zasnivaju na modelima promjenjivih razina kompleksnosti i opažanjima, ali imaju veliku razinu nesigurnosti“, izjavio je Erik Ivins, autor istraživanja i glavni znanstvenik u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon. „Naše je istraživanje zasnovano na opažanjima te se u njemu provjeravaju te nesigurnosti. Zbog toga imamo čvrste dokaze da smo na putu prema jednom od najgorih scenarija povišenja razine mora.“

The Guardian navodi kako se na IPCC uobičajeno gledalo kao na zlatni standard za znanost o klimi, ali pojedini stručnjaci strahuju od toga da njihova otkrića ne uključuju potencijalne prekretnice u kojima klimatska kriza postaje katastrofalna i nepovratna.

Louise Sime, klimatska znanstvenica u British Antarctic Surveyu, komentirala je rezultate istraživanja te rekla da „ovo otkriće treba uvelike zabrinuti sve one na koje će utjecati povećanje razine mora. Ako se nastavi ovaj brzi gubitak leda, moguće je da će se nove nepovratne prekretnice dogoditi prije nego što je ranije predviđano.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zeleni oporavak i klimatska kriza nisu dovoljno zastupljeni u predizbornoj kampanji

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea su u utorak navečer pored Medvedgrada u Zagrebu organizirali projekciju poruka i vizuala na šumu kako bi ukazali na važnost zelenog oporavka, odnosno dovođenja zaštite klime i okoliša u središte planiranja oporavka od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Polarni led gubimo šest puta brže nego 1990-ih

Ledene ploče na Grenlandu i Antarktici se zbog porasta temperatura sada tope šest puta brže u odnosu na 1990-te godine, navodi se u najnovijem izvješću 89 znanstvenika iz 50 međunarodnih organizacija.

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER