Najnovije procjene porasta razine mora gore nego ikad prije

Na prijelazu u 22. stoljeće porast razine mora mogao bi se deseterostruko ubrzati

Razina oceana će do kraja stoljeća vjerojatno porasti za 1,3 metra ako se Zemljina površina zagrije za dodatnih 4,5 °C, upozoravaju znanstvenici.

Do 2300. godine, kada se očekuje da će ledene ploče koje pokrivaju zapadnu Antarktiku i Grenland izgubiti bilijune tona leda, razine svjetskih mora i oceana bi mogle porasti za više od pet metara. Time bi se u potpunosti preoblikovala površina kopna i obala našeg planeta, tvrdi više od stotinu vodećih znanstvenika  u studiji „Estimating global mean sea-level rise and its uncertainties by 2100 and 2300“ (Procjena globalnog srednjeg porasta razine mora i njegovih nesigurnosti do 2100. i 2300. godine) koja je prošlog tjedna objavljena u časopisu NPJ Climate and Atmospheric Science.

U studiji se navodi kako u obalnom području na manje od pet metara procijenjenog podizanja razine mora trenutno živi oko deset posto svjetske populacije ili 770 milijuna ljudi, a čak ako se ispuni cilj Pariškog klimatskog sporazuma da se globalno zatopljenje zadrži ispod +2 °C – što je, čini se, sve manje vjerojatno – razina oceana bi do 2300. godine mogla porasti za najviše dva metra. Podsjetimo, prosječna temperatura zraka na Zemlji već je porasla za nešto više od 1 °C u odnosu na predindustrijske razine.

  • Mumbai, Indija / U obalnom području na manje od pet metara procijenjenog podizanja razine mora trenutno živi oko deset posto svjetske populacije ili 770 milijuna ljudi / Foto: Srinivas JD / Unsplash

Dobra je vijest da sudbinu možemo zadržati u svojim rukama

U slučaju postizanja cilja Pariškog klimatskog sporazuma, znanstvenici su porast razine mora procijenili na 0,5 metara do 2100. i 0,5 do 2 metra do 2300. No, prema scenariju s visokim emisijama stakleničkih plinova i porast globalne temperature za +4,5 °C, procjenjuje se  podizanje razine mora od 0,6 do 1,3 metra do 2100. te čak 1,7 do 5,6 metara do 2300. godine.

„Sada je jasno da su prethodne procjene porasta razine mora bile preniske“, rekao je za AFP koautor studije Stefan Rahmstorf, voditelj Zemaljskih sustava na Institutu za klimatska istraživanja u Potsdamu (PIK Potsdam).

Nove projekcije za 2100. i 2300. značajno su veće od onih Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), uključujući „Poseban izvještaj o oceanima i kriosferi u promjenjivoj klimi“ koji je objavljen u rujnu 2019.

„IPCC je uvijek vrlo oprezan pa je svoja predviđanja morao korigirati već nekoliko puta. Tako su korigirane projekcije razine mora u izvještaju IPCC-a iz 2014. bile na kraju 60 posto iznad onih u prethodnom izvještaju“, napomenuo je Rahmstorf i dodao kako će nova procjena biti gotova do kraja sljedeće godine.

  • Ledenjak Pine Island, Antarktika / © JOUGHIN, IMBIE

>>> Pročitajte još >>> Sve brže podizanje razine mora prijeti nuklearnim elektranama

Ledeni pokrov kao glavni pokretač

Iako je manje vidljiv od djelovanja razornih uragana ili dugotrajnih suša izazvanih utjecajem klimatskih promjena, porast razine mora u konačnici može imati najrazornije posljedice. Dapače, stručnjaci tvrde kako su olujni vjetrovi i tropski cikloni sve smrtonosniji i razorniji upravo zbog dodatnih centimetara oceanskih voda.

Benjamin Horton, vršitelj dužnosti predsjedatelja Azijske škole za okoliš pri Tehnološkom sveučilištu Nanyang (NTU) u Singapuru, vodio je ovo istraživanje kako bi „kreatorima politika dao pregled stanja u znanosti“.

Tijekom 20. stoljeća porast razine mora bio je uglavnom uzrokovan topljenjem ledenjaka i širenjem zagrijane oceanske vode. No, u posljednja dva desetljeća glavni pokretač postalo je otapanje i raspadanje dva najveća ledena pokrova na Zemlji.

Grenland i zapadna Antarktika danas gube najmanje šest puta više leda nego tijekom 1990-ih godina te su od 1992. do 2017. godine izgubili oko 6,4 bilijuna tona. Prema dosad najcjelovitijem izvješću o gubitku polarnog leda, zaključuje se da će ubrzano otapanje njihovih ledenih ploča dovesti do dodatnih 17 centimetara porasta razine mora do 2100. godine u odnosu na već dovoljno pesimistične podatke Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Na početku 21. stoljeća razina mora se godišnje podizala za 2 mm, do 2010. godine 3 mm, a tijekom posljednjeg desetljeća već 4 mm godišnje i to uz sve veće ubrzavanje. Međutim, na prijelazu u 22. stoljeće, podizanje razine mora moglo bi postati čak deset puta brže, čak i uz najoptimističniji scenarij smanjena emisija stakleničkih plinova, navodi IPCC.

Podsjetimo, ledene ploče Grenlanda i zapadne Antarktike sadrže dovoljno smrznute vode koje bi mogle utjecati na podizanje oceana za oko 13 metara. Stabilnija istočna Antarktika ima dovoljno leda čije bi otapanje razinu oceana podiglo za dodatnih 50 metara.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Kako je jedna laguna postala prva linija obrane od klimatskih promjena

Stanovništvo na albanskoj obali Jadranskog mora se s ozbiljnom prijetnjom podizanja razine mora suočava već duži niz godina, no čini se kako je za jedan dio obale pronađeno prirodno rješenje koje albanska vlada koristi uz pomoć Globalnog fonda za okoliš i UN-ovog Programa za okoliš.

Polarni led gubimo šest puta brže nego 1990-ih

Ledene ploče na Grenlandu i Antarktici se zbog porasta temperatura sada tope šest puta brže u odnosu na 1990-te godine, navodi se u najnovijem izvješću 89 znanstvenika iz 50 međunarodnih organizacija.

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER