Totomoxtle je materijal koji spašava rijetke vrste kukuruza

Dobar primjer kružne ekonomije

Meksički dizajner Fernando Laposse razvio je totomoxtle – materijal napravljen od raznobojnih ljuski raznih vrsta kukuruza kojim se potiče bioraznolikost koja je od životne važnosti. Ovaj projekt osvojio je i nagradu Future Food Design Awards za 2017. godinu.

Fernando Laposse je razvio tehniku pretvorbe otpada koji nastaje pri preradi kukuruza u raznolik i dekorativan materijal totomoxtle koji se koristi za ukrašavanje namještaja. Materijal je izložen u V&A muzeju u Londonu kao dio izložbe Food: Bigger than the Plate, koja vodi posjetitelje kroz cijeli ciklus hrane od komposta do tanjura.

Fernando Laposse / fernandolaposse.com

Da bi se ovaj materijal proizveo potrebno je oguliti suho lišće s kukuruznog klipa, izravnati ga i zalijepiti na tekstilnu podlogu. Kasnije se tako pripremljen materijal reže uz pomoć lasera u manje komadiće koji se zatim slažu kao intarzije. Totomoxtle se također može koristiti za oblaganje zidova, ukrašavanje namještaja, ali i za izradu brojnih predmeta poput lampa i vaza.

Fernando Laposse / fernandolaposse.com

Osim što se koristi obnovljivi, prirodni materijal, toxomotle ima prednost zbog toga što popularizira ugrožene vrste kukuruza. Proizvodnja ovog materijala također omogućuje otvaranje novih radnih mjesta za starosjedilačko indijansko pleme Mišteka koji uzgaja kukuruz u selu Tonahuixtla u saveznoj državi Puebla na jugoistoku Meksika.

Fernando Laposse / fernandolaposse.com

„To je suradnja dizajnera, zajednice autohtonih uzgajivača i banke sjemenja koja ima najveću kolekciju sjemenja kukuruza na svijetu“, rekao je Laposse za Dezeen. „Omogućuje nam korištenje sjemenja vrsta kukuruza koje su skoro izumrle u zadnjih 25 godina iz svojih trezora starih i do 50 godina. Sada uspješno oživljavamo te vrste.“

Fernando Laposse / fernandolaposse.com

Iste varijacije raznih vrsta kukuruza koje daju lijepe kombinacije boja također su u opasnosti zbog modernih uvjeta uzgoja. Naime, nedostatak dosljedne boje, veličine ili sastava šećera čini ove vrste neprivlačnima za industrijsku poljoprivredu zbog provođenja standardizacije.

„Dio projekta je podizanje svijesti o tome koliko brzo gubimo svu ovu bioraznolikost za čiji je nastanak bilo potrebno tisuće godina selektivnog razmnožavanja, a sada nestaje tijekom nekoliko posljednjih desetljeća“, rekao je Laposse.

Za Mišteke je uvođenje industrijskih hibrida kukuruza bilo katastrofalno budući da se potražnja za izvornim vrstama kukuruza naglo smanjila. Prethodno su obrađivali sušne planine prema polikulturnom sustavu koji se naziva milpa, u kojem se plodnost tla čuva sađenjem crnog graha i bundeve između usjeva kukuruza.

Fernando Laposse / fernandolaposse.com

Kada je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA - North American Free Trade Agreement) iz 1994. godine direktno pokrenuo njihovo natjecanje s poljoprivrednim divovima, usvojili su moderne tehnike uzgoja hibridnih vrsta u kojima se koriste pesticidi i herbicidi koji su poremetili ovaj osjetljivi ekosustav. To je dovelo do erozije tla i migracije ove malobrojne populacije zbog gubitka posla.

Gubitak bioraznolikosti veliki je svjetski problem. Nedavni izvještaj UN-a upozorio je da je jedan milijun biljnih i životinjskih vrsta trenutno u opasnosti od izumiranja kao posljedica ljudskog djelovanja. Raznolikost vrsta poboljšava i sigurnost hrane. Ako su svi usjevi kukuruza iste vrste, postoji opasnost da bi jedna vrsta štetočine ili ekstremnih vremenskih uvjeta koji su rezultat klimatskih promjena mogla uništiti cijelu žetvu.

Fernando Laposse / fernandolaposse.com

„Izgubila bi se sva hrana u jednom trenutku“, rekao je Laposse. „Također, tu je i gastronomska strana. Za Meksiko je važno da postoji raznolikost kukuruza budući da se to osjeti u receptima, a posebice u domaćoj recepturi. Ovo je primjer kako dizajn može pripomoći u tom smislu. Govorimo o izumu novih materijala, ali također i o zaštiti tradicije i osmišljanju novog zanata“, dodao je Laposse.

Uzgoj sadnica omogućuje nova radna mjesta, posebice lokalnim mladim majkama koje pretvaraju suho lišće s kukuruznog klipa u totomoxtle. To je posao koji je bolje plaćen, a manje zahtjevan od rada u poljima što im pruža mogućnost bolje zarade te provođenja više vremena s djecom.

Laposseov holistički pristup ujedno je i dobar primjer kružne ekonomije kojom se minimalizira količina otpada.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Bioplastika od ljuski rakova za beskonačno recikliranje!

Četiri dizajnera s londonskog Kraljevskog koledža umjetnosti i Imperial koledža razvili su seriju uređaja koji otpadnu morsku hranu pretvaraju u biorazgradivu bioplastiku koja se može beskonačno reciklirati.

Reciklirana kora krumpira kao održiva alternativa tradicionalnim materijalima

MDF ploče čest su građevinski materijal vrlo dobrih svojstava, no nakon odbacivanja itekako štete okolišu jer se zbog toksičnih veziva ne mogu reciklirati. Dizajneri iz Londona došli su na ideju kako smanjiti negativne ekološke učinke otpada ovakvih građevinskih materijala, ali i prekomjernog otpada hrane. Razvili su održiv i komercijalno upotrebljiv materijal od otpada krumpira.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER