Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Led se otpada na većini svjetskih planinskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

„Sadašnje stope otapanja svjetskih ledenjaka ukazuju na činjenicu da bi ledenjaci u nekim planinskim lancima gotovo u potpunosti mogli nestati još u ovom stoljeću!“

 

Do kraja stoljeća, poznate europske Alpe - lanac snježnih i ledom prekrivenih vrhova koji su već dugi niz godina omiljeno odredište skijaša i važan izvor prihoda za gospodarstvo više europskih zemalja, izgubile su više od devet desetina svog ledenjačkog leda. Zastrašujući je podatak kako su u zadnjih pedeset godina, svjetski ledenjaci u Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Africi i na Arktiku izgubili više od devet bilijuna tona leda uz istovremeno podizanje globalnih temperatura kao posljedicom izgaranja fosilnih goriva. I dok se tako zahvaljujući otpadanju ledenjaka voda spušta s planina, razina svjetskih mora porasla je za 27 mm.

Švicarski su znanstvenici dvjema odvojenim studijama pokušali procijeniti gubitke leda visokih svjetskih ledenjaka i ustanovili su kako taj proces ima stalan trend opadanja.

Led ledenjaka je izvor sigurnosti, pa čak i bogatstva mnogih svjetskih ekonomija. U najsiromašnijim regijama godišnja ljetna topljenja zimskog snijega i leda na planinskim visinama mogu jamčiti energiju i vodu za navodnjavanje u dolinama i poplavnim područjima. S druge strane, u bogatijim svjetskim regijama bijeli vrhovi i padine planina važan su izvor prihoda kao turistička atrakcija i odredište zimskih sportova, ali isto tako kao i pouzdani izvori energije i vode.

Kakvu budućnost može očekivati Švicarska?

Tim znanstvenika švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju, poznatijeg kao ETH Zürich, objavio je u časopisu The Cryosphere svoju viziju budućnosti nacionalnog krajolika, ali i ostatka svijeta. Napravili su računalne modele godišnjeg protoka leda i njegovog otapanja te su 2017. godinu uzeli kao referentnu godinu - godinu kada su alpski ledenjaci nosili 100 kubičnih kilometara leda. Potom su započeli sa simuliranjem budućnosti.

Kada bi se čovječanstvo držalo obećanja postignutih Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, odnosno drastično smanjilo korištenje fosilnih goriva, smanjilo emisije ugljikovog dioksida, obnovilo šume i održalo globalno zatopljenje na najviše 2 °C u odnosu na predindustrijsko doba, količina leda u ledenjacima smanjila bi se za nešto više od trećine tijekom sljedećih osam desetljeća. No, ukoliko bi čovječanstvo nastavilo koristiti fosilna goriva dosadašnjim tempom, ili ga još povećalo, tada bi polovica leda bila izgubljena već do 2050., a čak 95 % do 2100. godine.

Kasnimo u utrci s vremenom

Oba scenarija predviđaju veliki gubitak leda na što nam već ukazuju dosadašnje posljedice globalnog zatopljena. Ledenjaci reflektiraju sunčevo zračenje i održavaju se hladnim, tako da promjena zaostaje za atmosferskom temperaturom.

„Buduća evolucija ledenjaka uvelike će ovisiti o tome kako će se razvijati klima“, rekao je glavni autor studije Harry Zekollari, koji je prije djelovao na ETH Zürich, a sada na Tehnološkom sveučilištu Delft u Nizozemskoj. „U slučaju manjeg zagrijavanja ipak bi se mogao spasiti daleko veći dio svjetskih ledenjaka.“

Alpski ledenjaci postali su svjetski poznati zahvaljujući umjetnicima romantizma, ponajviše slikaru Williamu Turneru i pjesniku Lordu Byronu. Međutim, njihov doprinos podizanju razine mora je u globalnom kontekstu gotovo zanemariv. Kada su švicarski istraživači te njihovi ruski, kanadski i europski kolege sagledali širu sliku, otkrili su da masovni gubitak leda s planina Aljaske, Kanade, dijelova Azije i južnoameričkih Anda odgovara povećanom protoku vode iz grenlandske ledene kape te premašuje količine vode nastale otapanjem leda s Antarktike.

„Skromno“ otapanje leda u Europi

Istraživači su u časopisu Nature izvijestili kako su ledenjaci odvojeni od grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča prekrivali 706.000 četvornih kilometara planeta, s ukupnim volumenom od 170.000 kubičnih kilometara, i predstavljaju 40 centimetara potencijalnog porasta razine mora.

No tijekom pet desetljeća od 1961. do 2016. godine, prema pažljivom proučavanju satelitskih snimaka i promatranja povijesnih podataka, svjetska su mora već porasla za 27 mm kao posljedica povećanog otpapanja ledenjaka. Drugim riječima, to iznosi već između 25 % i 30 % promatranog porasta razine mora do sada.

Europski ledenjaci pritom nisu puno pridonijeli tom porastu razine mora. „Svake godine diljem svijeta gubimo tri puta više volumena leda od onog pohranjenog u europskim Alpama“, rekao je Michael Zemp, glaciolog sa Sveučilišta u Zürichu.

Međutim, Zemp i njegovi kolege upozoravaju kako sadašnje stope masovnog gubitka leda ukazuju kako bi ledenjaci u nekim planinskim masivima mogli nestati još u ovom stoljeću, dok će područja s ledenjacima i dalje pridonositi porastu razine mora nakon 2100.“

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

I u Škotskoj zabranjeni plastični štapići za uši!

Škotska je prva u Ujedinjenom Kraljevstvu službeno zabranila proizvodnju i prodaju plastičnih štapića za uši. Zaštitnici okoliša su oduševljeni ovom zabranom kojom će se utjecati na smanjenje količina ove opasne vrste otpada te zaštititi životinjski svijet i morski ekosustavi.

Umjetni snijeg bi mogao spasiti svjetske obale

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER