Alpska regija jače je pogođena posljedicama emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem nego mnogi drugi prirodni prostori. U ovom iznimno osjetljivom području učinci klimatskih promjena jasno su vidljivi: snijega je sve manje, ledenjaci ubrzano gube masu, a ljetne vrućine postaju sve veći problem, čak i na višim nadmorskim visinama.

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

2024. bila je dosad najtoplija godina na europskom kontinentu, s nezabilježenim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale na najmanje 413 000 ljudi. U 2024. godini zabilježen je snažan klimatski kontrast između istoka i zapada: ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.

Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka već tridesetdrugu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost voda i vodnih resursa, njihove zaštite te promicanja održivog korištenja. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Međunarodni istraživački tim, uz sudjelovanje znanstvenika s Tehničkog sveučilišta u Grazu, predstavio je globalnu procjenu povlačenja leda od početka tisućljeća. Najbrže se tope ledenjaci u Alpama i Pirinejima.

Rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zabilježeni su u velikim riječnim slivovima i to zbog niza oluja između listopada i prosinca. Preliminarne procjene pokazuju da je u Europi poplavama bilo pogođeno oko 1,6 milijuna ljudi, a oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena nastalo je zbog poplava.

Iza nas je dosad najtoplija veljača s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,54 °C, što je 0,81 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodno najtoplije veljače 2016. godine.

U 2023. godini oboreni su klimatski rekordi praćeni ekstremnim vremenskim uvjetima koji su za sobom ostavili trag razaranja i očajanja, navodi se u današnjem priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO).

Akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji i dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik ravnateljice DHMZ-a, gostovali su sinoćnjoj u emisiji HTV-a „Otvoreno“ te govorili o vremenskim ekstremima.

Zahvaljujući satelitu CryoSat Europske svemirske agencije (ESA) i revolucionarnom načinu korištenja njegovih podataka, istraživači su otkrili kako su ledenjaci diljem svijeta u samo 10 godina izgubili dva posto ukupne ledene mase. Glavni uzrok je porast temperatura zraka.