Švicarci prekrivanjem ledenjaka nastoje ublažiti njihovo otapanje

Mogu li bijeli prekrivači spasiti ledenjake od njihovog prebrzog otapanja?

Globalno zatopljenje zadnjih je par godina uzelo maha, a posljedice njegovog djelovanja itekako su vidljive, posebice na otapanje ledenjaka diljem svijeta. Stoga, svakog ljeta u posljednjih osam godina, stanovnici švicarskih Alpi prekrivaju ledenjake bijelim platnenim prekrivačima u nadi da će to smanjiti njihovo topljenje. Uspijevaju li u tome, saznajte u tekstu koji slijedi.

Bijeli platneni prekrivači namijenjeni su za reflektiranje sunčeve svjetlosti s ledenjaka Rhône (izvor rijeke Rhône i jedan od glavnih dotoka Ženevskog jezera) kako bi se smanjila količina ledenjaka koja nestaje svake godine. Švicarski glaciolog David Volken izjavio je za novinsku agenciju Agence France-Presse kako ova metoda prekrivanja potencijalno funkcionira te da prekrivači mogu smanjiti sezonsko otapanje ledenjaka za čak 70 posto!

Ledenjak Rhône je popularna turistička destinacija koja se u proteklih deset godina primjetno smanjila. Prema AFP, od 1856. godine približno je izgubljeno 350 metara (1.148 stopa) debljine leda, od čega je čak 40 metara (131 stopa) nestalo u zadnjih deset godina.

Ovo je rijedak pristup u sprječavanju otapanja ledenjaka, no ne prvi i jedini takav pokušaj, navode u E&E News. Ljudi prekrivaju ledenjake s reflektirajućim materijalom i na određenim mjestima u Italiji i Njemačkoj, a Jason Box, glaciolog istraživačke i savjetodavne institucije Geological Survey of Denmark and Greenland (GEUS), počeo se zalagati za prekrivanje dijelova grenlandskog ledenog pokrova s reflektirajućim materijalom još 2009. godine.

Polarne geoinženjerske ideje nisu ograničene samo na bijele prekrivače. Na godišnjem sastanku European Geosciences Union (EGU) prošlog proljeća, grupa istraživača sa Sveučilišta Utrecht predložila je prekrivanje švicarskog ledenjaka Morteratsch slojem umjetnog snijega kako bi se potpomoglo reflektiranje sunčeve svjetlosti, navode u E&E News.

Oceans Deeply izvještava o drugim prijedlozima još većih ulaganja poput korištenja pumpi, koje se napajaju iz obnovljivog izvora - vjetra, u svrhu raspršivanja morske vode zimi preko leda Arktika što dovodi do formiranja debljeg i, istraživači se nadaju, stabilnijeg leda.

Također, znanstvenici su došli na ideju izgradnje umjetnih nasipa pod vodom nalik platformi kako bi njima poduprijeli posebno ranjive ledene ploče.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

Propustili ste, pročitajte! >>> Do kraja stoljeća azijski ledenjaci mogli bi izgubiti trećinu svoje mase

VEZANE VIJESTI

Stanovnici Labinštine zahtijevaju zaštitu izvorišta pitke vode

Facebook grupa „Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine“ i Građanska inicijativa Labinštine snimili su video kojim nadležnim institucijama i cjelokupnoj javnosti žele ukazati na stanje odvodnje i vodoopskrbe Labinštine. Ako se ovo događa u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih regija, možete li zamisliti što se događa u ostatku naše zemlje?

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

Radarske snimke otkrile ogromnu šupljinu ispod Antarktike

Ispod jednog od najvažnijih antarktičkih ledenjaka – ledenjaka Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike na obali Amundsenovog mora, pronađena je  ogromna šupljina visine gotovo 300 metara za koju znanstvenici tvrde da je dovoljno velika da je nekad sadržavala 14 milijardi tona leda, od čega se većina otopila u samo tri godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER