Umjetni snijeg bi mogao spasiti svjetske obale

Ovaj apsurd nastojanja proizvodnje umjetnog snijega na Antarktici s ciljem zaustavljanja ledenjačke nestabilnosti ukazuje na ogromne dimenzije problema podizanja razine mora!

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.

Njemački znanstvenici predložili su novi, iznenađujući način rješavanja problema podizanja razine mora te spašavanja gradova poput New Yorka, Šangaja, Amsterdama i Miamia od rizika 3,3 metra visokog oceanskog plavljenja i to korištenjem umjetnog snijega.

Njihov je prijedlog za zaustavljanje podizanja razine mora pretvaranje zapadnog dijela Antarktike, jednog od najpustijih dijelova našeg planeta, u industrijski snježni kompleks sa sofisticiranim sustavom njegove raspodjele.

Procijenjenih 12.000 visokoučinkovitih vjetrenjača moglo bi se koristiti za proizvodnju 145 GW energije (jednim GW opskrbljuje se primjerice oko 750.000 domova u SAD-u) koja je potrebna za podizanje vode Antarktičkog oceana na visine od prosječno 640 metara, njeno zagrijavanje, desalinizaciju i zatim prskanje na površini od preko 52.000 kvadratnih kilometara Zapadne antarktičke ledene ploče u obliku umjetnog snijega. I sve to u količini od nekoliko milijardi tona godišnje i u trajanju od nekoliko desetljeća!

Podizanje razine oceana za 3,3 metra

Takva akcija mogla bi usporiti ili zaustaviti urušavanje ledene ploče koje se trenutno čini neizbježnim i koja bi svojim otapanjem mogla prouzročiti podizanje razine oceana za 3,3 metra. Podsjetimo, trenutno se topi brzinom od 361 milijarde tona godišnje.

„Ključno je pitanje želimo li žrtvovati Antarktiku kako bismo spasili trenutno naseljena obalna područja i kulturno nasljeđe koje smo izgradili i gradimo na našim obalama“, rekao je Anders Levermann s Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskog utjecaja.

„Riječ je o potrebi zaštite svjetskih metropola, od New Yorka do Šangaja, koje će se dugoročno naći biti ispod razine mora ako se ništa ne poduzme. Zapadna antarktička ledena ploča jedan je od glavnih čimbenika u našem klimatskom sustavu. Gubitak leda sve je brži i neće se zaustaviti sve dok Zapadna antarktička ledena ploča u potpunosti ne nestane.“

Potsdamski znanstvenici u časopisu Science Advances navode da njihove simulacije gubitka leda na zapadnom dijelu Antarktike i mjere koje se trebaju provesti kako bi se zaustavio taj gubitak nisu alternativa za druge korake. Njihovi proračuni vrijedili bi „samo u uvjetima istovremenog drastičnog smanjenja“ svjetskih emisija ugljikovog dioksida koji potiče globalno zagrijavanje i podizanje razine mora.

To znači da bi svijet jednom zauvijek trebao napustiti korištenje fosilnih goriva, prihvatiti tranziciju na obnovljive izvore energije te ih zatim upotrijebiti kako bi uništio jedinstveni ekosustav Antarktike da bi u konačnici spasio velike svjetske gradove od plavljenja i sve viših valova koji se očekuju kasnije ovog stoljeća.

Istraživači priznaju da se ovo rješenje nalazi negdje između nepraktičnog i nemogućeg (prema njihovim riječima to bi trebalo provesti „pod teškim klimatskim uvjetima na Antarktici“), ali sama činjenica da su mogli uopće takvo nešto predložiti upućuje na sve veću ozbiljnost ovog velikog problema za naš planet.

Pariškim klimatskim sporazumom se 2015. godine 195 svjetskih nacija usuglasilo da će provesti korake za ograničavanje porasta svjetske temperature za „puno manje od“ 2 °C iznad predindustrijske razine. Te korake većina njih još uvijek treba provesti. 

Moguć porast za 3 °C

Emisije ugljikovog dioksida se povećavaju, Arktička kapa nestaje, oceani se zagrijavaju te se bilježi sve veći gubitak leda na Antarktici. Ako se globalno zatopljenje nastavi ovom brzinom, svijet će do 2100. godine biti topliji za barem 3 °C iznad povijesnog prosjeka.

„Ovaj apsurd nastojanja proizvodnje snijega na Antarktici s ciljem zaustavljanja ledenjačke nestabilnosti ukazuje na ogromne dimenzije problema podizanja razine mora“, rekao je profesor Levermann. „Kao znanstvenici, osjećamo da je naša dužnost informirati zajednicu o svakoj mogućoj opciji za svladavanje nadolazećih problema. Koliko god to može zvučati nevjerojatno, da bismo spriječili najveće rizike čovječanstvo će također morati uložiti velik trud“, zaključuje Levermann.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatska kriza mogla bi otežati upijanje vode u tlo

Istraživači upozoravaju kako bi klimatska kriza mogla smanjiti mogućnost upijanja vode u tlo u mnogim dijelovima svijeta što bi moglo imati ozbiljne posljedice na zalihe podzemne vode, proizvodnju i sigurnost hrane, otjecanje kišnice, bioraznolikost i ekosustave.

Radarske snimke otkrile ogromnu šupljinu ispod Antarktike

Ispod jednog od najvažnijih antarktičkih ledenjaka – ledenjaka Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike na obali Amundsenovog mora, pronađena je  ogromna šupljina visine gotovo 300 metara za koju znanstvenici tvrde da je dovoljno velika da je nekad sadržavala 14 milijardi tona leda, od čega se većina otopila u samo tri godine.

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER