Do kraja stoljeća azijski ledenjaci mogli bi izgubiti trećinu svoje mase

Planinski vrhovi u Aziji sadrže najveću količinu smrznute vode izvan polova i od velikog su značaja za velike rijeke

Prema najnovijim istraživanjima, ledenjaci u Aziji će do kraja stoljeća izgubiti najmanje trećinu svoje mase, uz strašne posljedice za milijune ljudi koji se na njih oslanjaju kao izvor pitke vode.

Prema najnovijim istraživanjima, ledenjaci u Aziji će do kraja stoljeća izgubiti najmanje trećinu svoje mase, uz strašne posljedice za milijune ljudi koji se na njih oslanjaju kao izvor pitke vode. Ovaj scenarij se predviđa čak i u slučaju da se globalno zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijske razine. Istraživanje je objavljeno dana 14. rujna u časopisu Nature i otkriva kako ledenjaci na Tibetanskoj visoravni imaju višu razinu zagrijavanja od globalnog prosjeka.

„Krajnje je neophodno postići cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja ispod 1,5 stupnjeva Celzija“, kažu istraživači, „no čak i u tom najboljem slučaju, do kraja stojeća ćemo na planinskim vrhovima Azije izgubiti 36 posto ledene mase. Odstupanja iznose plus ili minus 7 posto.“

Modeli studije predviđaju kako ledenjaci mogu izgubiti polovicu ili 49-51 posto svoje mase, ukoliko temperature porastu do 3,5-4 stupnjeva Celzija ili čak 65 posto uz porast od 6 stupnjeva Celzija do 2100. godine. Azijski ledenjaci na Tibetanskoj visoravni sadrže najveću koncentraciju smrznute vode izvan polova, od velikog su značaja za mnoge velike rijeke poput Gangesa, Inda i Brahmaputre i opskrbljuju pitkom vodom i vodom za navodnjavanje milijune stanovnika ovog dijela svijeta.

Gotovo 200 zemalja svijeta usvojilo je Pariški sporazum o klimatskim promjenama  2015. godine, kojim je postavljan cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu „daleko ispod“ 2 stupnja Celzija i postizanja nižeg porasta od 1,5 stupnjeva Celzija.

Prema znanstvenicima, Zemljina površina je već zagrijana za oko 1 stupanj Celzijev, a najcrnji scenariji predviđaju značajan porast razine mora, jačanje uragana, češća i duža razdoblja suša i poplava, gubitak vrsta i širenje bolesti.

Ovo istraživanje potvrđuje kako ledenjaci na Tibetanskoj visoravni imaju višu razinu zagrijavanja od globalnog prosjeka. Globalni porast temperature od 1,5 stupnjeva Celzija djelovao bi na prosječno povećanje temperature u regiji za oko 2,1 stupnja. No, s razlikama između pojedinih planinskih lanaca, cijela regija će se zagrijati za više od 1,5 stupnjeva. Na planini Hindukuš predviđa se porast za oko 2,3 stupnja C, a na istočnom dijelu Himalaja za 1,9 stupnjeva C.

„Ukoliko se temperature stabiliziraju na trenutnoj razini, gubljenje mase azijskih ledenjaka nastavit će se i u nastupajućim desetljećima“, dodaju istraživači. „Smanjenje globalnog zagrijavanja od presudnog je značaja za opstanak ledenjaka.“

Južna Azija i Kina ovise o otopljenoj vodi iz himalajskih ledenjaka koja im je neophodna za pitku vodu, proizvodnju električne energije i navodnjavanje.

Istodobno, zemlje regije su također pogođene sve intenzivnijim poplavama izazvanim ubrzanim otapanjem ledenjaka, u kombinaciji s obilnim kišama i „super olujama“ potaknutim globalnim zagrijavanjem.

Ranije istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Climate Change u mjesecu srpnju 2017. godine, tvrdi kako imamo svega 5 posto šanse za održavanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupnja Celzija, dok za 1,5 stupnjeva šansa iznosi oko 1%. Temeljem trenutnih trendova, neki su stručnjaci skloniji vjerovanju kako će porast globalnih temperatura iznostiti oko 3 stupnja Celzija.

VEZANE VIJESTI

U Parizu otvoren bazen Austerlitz - podzemna „katedrala“ za pročišćavanje rijeke Seine

U bazenu Austerlitz zapremnine 50 000 m3 pohranjivat će se otpadne i oborinske vode tijekom velikih oborina. Bazen je izgrađen s ciljem postizanja zadovoljavajućeg sanitarnog stanja vode rijeke Seine i omogućavanja održavanja pojedinih plivačkih natjecanja tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024., ali i povratka pariških kupača u čistu rijeku od ljeta 2025. godine.

Ni smanjenje emisije ugljika neće spriječiti topljenje trećine himalajskog leda do 2100.

Nekoliko novijih znanstvenih otkrića u vezi smanjenja količine leda na Sjevernom polu, preko Grenlanda do Antarktike, uznemirila su i eksperte i svjetsku javnost. No, istraživanje koje je objavljeno prošlog tjedna, a fokusira se na ono što njegov glavni autor naziva „klimatskom krizom za koju još niste čuli“, potvrđuje kako će se zbog porasta temperature na području regije Hindukuša i Himalaje do 2100. godine otopiti „šokantna“ količina leda.

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

Švicarci prekrivanjem ledenjaka nastoje ublažiti njihovo otapanje

Globalno zatopljenje zadnjih je par godina uzelo maha, a posljedice njegovog djelovanja itekako su vidljive, posebice na otapanje ledenjaka diljem svijeta. Stoga, svakog ljeta u posljednjih osam godina, stanovnici švicarskih Alpi prekrivaju ledenjake bijelim platnenim prekrivačima u nadi da će to smanjiti njihovo topljenje.

 

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER