Koje su europske zemlje najveći potrošači mesa?

Stanovnici Starog kontinenta su još uvijek mesoljupci

Odustajanje od konzumiranje mesa postalo je među europskim građanima sasvim uobičajena pojava. Neki se na to odlučuju zbog okrutnog i nehumanog postupanja sa životinjama u procesu proizvodnje mesa, drugima je razlog utjecaj koji proizvodnja mesa ima na okoliš, a nesumljivo će se mnogi će se na to odlučiti i zbog nedavnog skandala s poljskom govedinom koji još uvijek trese Europu. No, znači li to da se u europskim zemljama troši manje mesa?

Na globalnoj razini, prosječna potrošnja mesa po stanovniku porasla je za oko 20 kilograma od 1961. godine, a prema podacima UN-a prosječna osoba konzumirala je 2014. godine oko 43 kg mesa. Stanovnici Europe i Sjeverne Amerike konzumirali su ipak znatno više od toga – u prosjeku gotovo 80 kilograma godišnje!

Među zemljama s dostupnim podacima, Španjolska i Austrija zabilježile su najveću prosječnu potrošnju mesa na europskom kontinentu, i to 94,04 kg, odnosno 90,87 kg. Među zemljama s najnižom prosječnom potrošnjom mesa bile su Bosna i Hercegovina (32,21 kg), Azerbejdžan (31,1 kg) i Gruzija (27,89 kg).

 

 

Istočni Europljani imali su znatno nižu prosječnu potrošnju mesa po osobi u usporedbi s građanima bogatijih zapadnoeuropskih zemalja, što se očito izravno može pripisati nižim prihodima. Tako je prosječan stanovnik Rumunjske s godišnjom potrošnjom od 49,4 kg pojeo gotovo upola manju količinu mesa od jednog Španjolca.

Prosječna godišnja potrošnja mesa u Francuskoj je u konstantnom padu od 2008. godine – smanjila se za gotovo pet kilograma, odnosno s 91,02 kg pala je na 86,76 kg 2013. godine. U Velikoj Britaniji (81,48 kg) godišnja potrošnja mesa je posljednjih nekoliko godina varirala, no ipak je ostala za oko 10 kg veća od godišnjeg prosjeka u kasnim 80-im i početkom 90-ih godina.

Hrvati su sa 66,3 kg po potrošnji mesa najbliži Mađarima (65,04 kg), a u odnosu na talijanske susjede (84,04 kg) moguće je da se više drže mediteranske prehrane, iako razlog manje potrošnje mesa s naše strane Jadrana očito leži u manjim prihodima stanovništva. U Srbiji prosječna godišnja potrošnja mesa iznosi 53,22 kg, u Sloveniji 71,38 kg, a Crnogorci su s 84,51 kg očito najveći ljubitelji mesa u regiji.

Iako se stavovi Europljana prema mesu mijenjaju, a inicijative poput ponedjeljka bez mesa postaju sve popularnije, stanovnici Starog kontinenta još uvijek konzumiraju puno više mesa nego prije nekoliko desetljeća, osobito na zapadu.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zelena akcija: Energetska strategija nas vodi u fosilnu budućnost

Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine vodi nas u novo desetljeće ulaganja u fosilnu infrastukturu, poput LNG terminala na Krku, Jadranko-jonskog plinovoda, daljnje eksploatacije nafte i plina u Slavoniji, Lici i Jadranu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu, ističe se u priopćenju Zelene akcije.

Na emisije stakleničkih plinova utječe i meso koje jedete

Posljednje istraživanje je pokazalo kako 20 % Amerikanaca svakodnevnim konzumiranjem govedine uzrokuju oslobađanje velikih količina plinova u atmosferu koji utječu na ubrzavanje globalnog zatopljenja. Rješenje ovog problema leži u promjeni prehrambenih navika, kako američke, tako i svjetske populacije, no tu promjenu ćemo još neko vrijeme morati pričekati. 

Javne škole u New Yorku pridružuju se pokretu Ponedjeljak bez mesa

Poznato je kako Amerikanci svojim načinom prehrane i pretjeranim konzumiranjem govedine osjetno povećavaju emisije stakleničkih plinova. Jedno od novijih istraživanja pokazalo je kako 20 posto Amerikanaca koji svakodnevno konzumiraju govedinu uzrokuje čak 46 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova povezanih s vrstom prehrane.

Kobasice sa Svjetskog prvenstva u nogometu uništavaju atmosferu

Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji je u tijeku, ali jednu skupinu istraživača više zanima rezultat emisije ugljikova dioksida po utakmici  od rezultata samih utakmica. Prikupili su podatke o količini konzumiranih kobasica po svakoj utakmici te izračunali koliko se CO2 time otpusti u atmosferu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER