IPCC upozorava na nužnost zaštite i održive uporabe tla

Održivom uporabom tla mogu se spriječiti problemi povezani s tlom i klimatskim promjenama

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC - Intergovernmental Panel on Climate Change) nedavno je objavio izvještaj pod nazivom Special Report of Climate Change and Land koji ukazuje na sve veću izloženost tla utjecaju ljudi i klimatskih promjena te se njime poziva na bolje upravljanje i promjenu prehrane svjetske populacije.

Kako se ističe u izvještaju IPCC-a o obradi tla i klimatskim promjenama Climate Change and Land, brojne svjetske vlade utjecale su na provođenje prvog sveobuhvatnog istraživanja cijelog sustava tla i klime te su svoj doprinos istraživanju dale zajedno s velikim brojem stručnjaka iz cijelog svijeta.

Skoro četvrtina emisija stakleničkih plinova koje proizvode ljudi posljedica je poljoprivrede, šumarstva i drugih načina korištenja tla. U izvještaju se navodi kako bi poboljšano upravljanje tlom moglo ublažiti utjecaje klimatske promjene, ali ako postoje ikakve mogućnosti održavanja svjetskih temperatura ispod onih koje su određene Pariškim sporazumom, svi se trebaju hitno posvetiti smanjivanju količina emisija stakleničkih plinova.

Usredotočivanje na održivost i smanjenje količine otpada hrane mogli bi biti ključni čimbenici za borbu protiv klimatskih promjena, iako čak i zatopljenje za oko 1,5 °C – kao idealni cilj ograničavanja globalnog zatopljenja oko kojeg su se vlade usuglasile 2015. godine, predstavlja povećanu opasnost od „isušivanja tla, šteta od požara, topljenja ledenjaka i nestabilnosti prehrambenog sustava.“ Valérie Masson-Delmotte, supredsjedateljica IPCC-ove Radne grupe I, također je upozorila da su „jako velike opasnosti povezane s topljenjem ledenjaka i nestabilnostima prehrambenog sustava prepoznate na 2 °C globalnog zatopljenja.“

IPCC navodi da klimatske promjene već utječu na dostupnost (prinose i proizvodnju), pristup (cijene i mogućnost dobivanja hrane), iskorištenje (prehrana i kuhanje) i stabilnost (smetnje u dostupnosti) proizvodnje hrane, a budućnost ne izgleda nimalo svijetlo.

„Na sigurnost prehrane znatno će utjecati buduće klimatske promjene kroz smanjenje prinosa, posebice u tropskom području, zatim povišene cijene, smanjenje kvalitete hranjivih tvari i poremećaji u opskrbnom lancu“, rekao je Priyadarshi Shukla, supredsjedatelj IPCC-ove Radne grupe III. „Sigurno ćemo imati različite utjecaje u različitim državama, ali najveći će se utjecaj osjetiti u nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Latinske Amerike i na Karibima.“

IPCC u svom izvještaju ukazuje na sve veću izloženost tla utjecaju ljudi i klimatskih promjena te njime poziva na bolje upravljanje i promjenu prehrane svjetske populacije. / Foto: Creative Commons / Pixabay

U izvještaju se također navodi ekološki štetan učinak proizvodnje hrane temeljen na uzgoju životinja, dok se naglašava da konzumiranje hrane na bazi biljaka ima niži ekološki učinak. IPCC, međutim, ne predlaže masovni prijelaz na vegansku ili vegeterijansku ishranu nego se zalaže za održiviju proizvodnju mesa i smanjenu konzumaciju proizvoda na bazi životinja.

>>> Pročitajte još >>> Stanovnici Starog kontinenta su još uvijek mesoljupci

„Pojedini prehrambeni izbori zahtijevaju više tla ili vode te uzrokuju više emisija stakleničkih plinova od drugih“, naglasila je Debra Roberts, supredsjedateljica IPCC-ove Radne grupe II. „Balansirana prehrana koja sadrži hranu na bazi biljaka poput zrnate hrane, mahunarki, voća i povrća te hrane iz životinjskih izvora koja se proizvodi na održiv način u sustavima s niskom razinom emisije stakleničkih plinova predstavlja glavnu mogućnost za prilagodbu i ograničavanje klimatske promjene.“

Izvještaj Climate Change and Land, an IPCC special report on climate change, desertification, land degradation, sustainable land management, food security, and greenhouse gas fluxes in terrestrial ecosystems  će predstavljati osnovu znanstvenog doprinosa nadolazećim klimatskim i okolišnim pregovorima.

„Ovdje postoji pravi potencijal da se kroz održiviju uporabu tla, smanjenje prekomjernog konzumiranja i otpada hrane, zaustavljanje krčenja i spaljivanja šuma, sprječavanje prekomjerne sječe drva za ogrjev te smanjenje emisije stakleničkih plinova spriječe problemi povezani s tlom i klimatskim promjenama“, navodi Panmao Zhai, supresjedatelj ICPP-ove Radne grupe I.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Prijedlog novog plana prehrane za čitav planet

Skupina znanstvenika iz cijeloga svijeta napravila je novi plan prehrane koji bi trebao odgovarati svim svjetskim državama. Također, znanstvenici smatraju kako samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti promjenu globalnog prehrambenog sustava i vratiti poljuljane ekosustave u ravnotežu.

Javne škole u New Yorku pridružuju se pokretu Ponedjeljak bez mesa

Poznato je kako Amerikanci svojim načinom prehrane i pretjeranim konzumiranjem govedine osjetno povećavaju emisije stakleničkih plinova. Jedno od novijih istraživanja pokazalo je kako 20 posto Amerikanaca koji svakodnevno konzumiraju govedinu uzrokuje čak 46 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova povezanih s vrstom prehrane.

Kako prehraniti budućih 9-10 milijardi ljudi na Zemlji bez uništavanja okoliša?

Predviđa se da će do 2050. godine pritisci na različite okolišne sustave u usporedbi s 2010. godinom porasti za 50 do 90 posto bez provođenja ciljanih mjera zaštite. Kako bi se ograničile štete u okolišu, prema novoj studiji objavljenoj jučer u časopisu Nature, nužno nam je potrebna sinergijska kombinacija mjera.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER