Aktivan način života mogao bi utjecati na porast emisija. Rješenje je u prehrani.

Pješačenje i vožnja biciklom zahtijevaju povećan energetski unos

Pješačenje i vožnja biciklom imaju brojne zdravstvene prednosti i pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali istraživači tvrde kako moramo razmišljati i o prehrani kojom se potiču aktivan način života i održiva mobilnost.

Rezultati studije objavljene u časopisu Scientific Reports upućuju na zaključak kako će se sve nepopularniji prijevoz automobilom te poticanje zdravog i aktivnog načina života, poput pješačenja i vožnji biciklom, odraziti i na povećane energetske potrebe ljudi, što bi moglo dovesti do povećanja emisija povezanih s proizvodnjom hrane.

Riječ je o prvoj studiji koja se bavi procjenom porasta emisija stakleničkih plinova povezanih s dodatnim unosom kalorija potrebnih po prijeđenom kilometru aktivnim načinom prijevoza.

Glavna autorica istraživanja dr. Anja Mizdrak s novozelandskog Sveučilišta Otago tvrdi kako bi se aktivan način života uz povećanje energetskih potreba i dnevnog unosa kalorija mogao negativno odraziti na povećanje emisija. Naime, kod mnogih ljudi aktivan način života mogao bi uzrokovati i povećanje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda.

„Imamo problem, ali srećom nije nerješiv. Kako bismo maksimizirali korist od smanjenja emisija stakleničkih plinova postignutog povećanjem aktivnog načina prijevoza, trebamo se pozabaviti i prehrambenim obrascima. Emisije povezane s aktivnim načinom prijevoza mogu biti niže ako se pješačenje i vožnja bicikla potiču promjenom i usvajanjem zdravih prehrambenih navika." – izjavila je dr. Anja Mizdrak.

Istraživački tim procjenjuje da se dodatni unos kalorija potreban za prijelaz jednog kilometra pješačenjem kreće u rasponu od 48 do 76 kilokalorija (kcal), odnosno 25 do 40 kilokalorija za vožnju biciklom.

„Ako se potrebna energija nadoknadi dodatnim unosom kalorija, aktivan način prijevoza u gospodarski najrazvijenijim zemljama može rezultirati povećanjem emisije stakleničkih plinova za 0,26 kilograma ekvivalenta CO2 po kilometru za pješačenje i 0,14 kilograma ekvivalenta CO2 po kilometru za vožnju biciklom.“

Dr. Mizdrak tvrdi kako između najrazvijenijih i najnerazvijenijih zemalja svijeta postoji značajna, gotovo petostruka razlika u emisiji stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane. No ipak, ističe kako aktivan način prijevoza ima brojne prednosti, uključujući ugodniji urbani život, smanjenje onečišćenje zraka i kroničnih bolesti poput raka i srčanih bolesti.

  • Creative Commons / Pixabay

Koautorica istraživanja dr. Cristina Cleghorn tvrdi da smanjenjem konzumacije mesa i prerađene hrane te prehranom koja se zasniva na povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i voću vrlo vjerojatno možemo poboljšati zdravlje i zaštitu okoliša.

„S obzirom na emisije povezane s različitim prehrambenim namirnicama u vrlo širokom rasponu - od 0,02 za mahunarke do 5,6 grama ekvivalenta CO2 po kilokaloriji za govedinu i janjetinu, potrošači koji konzumiraju hranu povezanu s nižim emisijama mogli bi utjecati na smanjenje emisija i do 80 posto“, kaže dr. Cleghorn.

Dr. Cleghorn također tvrdi kako je u najrazvijenijim zemljama svijeta smanjenje emisija stakleničkih plinova u velikoj mjeri povezano sa smanjenjem konzumacije mesa i mliječnih proizvoda.

„Kako bismo uspjeli smanjiti emisije stakleničkih plinova, osim promjene načina kretanja i putovanja nužno moramo poticati i promjene u prehrani“, zaključuje dr. Cleghorn.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2019. dosegnule najnižu razinu u zadnjih 30 godina

Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

Javne škole u New Yorku pridružuju se pokretu Ponedjeljak bez mesa

Poznato je kako Amerikanci svojim načinom prehrane i pretjeranim konzumiranjem govedine osjetno povećavaju emisije stakleničkih plinova. Jedno od novijih istraživanja pokazalo je kako 20 posto Amerikanaca koji svakodnevno konzumiraju govedinu uzrokuje čak 46 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova povezanih s vrstom prehrane.

IPCC upozorava na nužnost zaštite i održive uporabe tla

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC - Intergovernmental Panel on Climate Change) nedavno je objavio izvještaj pod nazivom Special Report of Climate Change and Land koji ukazuje na sve veću izloženost tla utjecaju ljudi i klimatskih promjena te se njime poziva na bolje upravljanje i promjenu prehrane svjetske populacije.

Prijedlog novog plana prehrane za čitav planet

Skupina znanstvenika iz cijeloga svijeta napravila je novi plan prehrane koji bi trebao odgovarati svim svjetskim državama. Također, znanstvenici smatraju kako samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti promjenu globalnog prehrambenog sustava i vratiti poljuljane ekosustave u ravnotežu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER