Ove godine suočit ćemo se s rekordno visokim emisijama stakleničkih plinova

Nakon rekordne 2018., emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti i tijekom 2019. godine!

Britanski meteorolozi izdali su još jednu sumornu znanstvenu prognozu o povećanju emisija ugljikovog dioksida i tijekom ove godine, a daljnje globalno zatopljenje utjecat će i na šume koje, kao jedan od najučinkovitijih prirodnih sustava pohrane ugljika na Zemlji, više neće biti jednako učinkovite.

Iz Londona nam stižu nova upozorenja o pogoršanju globalnog zatopljenja zbog daljnjih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Usprkos tome što je 2018. godina oborila sve rekorde u emisijama stakleničkih plinova, britanski meteorolozi navode da će se 2019. godina suočiti s još većim emisijama ugljikovog dioksida. Dva su razloga tome, a bitno je napomenuti da su oba pod ljudskom kontrolom.

Ukupno ispuštanje ugljikovog dioksida iz elektrana, tvorničkih dimnjaka, cementnih kamenoloma, ispušnih plinova automobila i ostalih izvora nastavit će rasti zbog daljnjeg izgaranja fosilnih goriva, bez obzira na velika financijska ulaganja u obnovljive izvore energije, prvenstveno vjetar i Sunčevu energiju.

Izvor: metoffice.gov.uk

Drugi uzrok daljnjeg porasta emisija vezan je uz šume i ostala „prirodna klimatska rješenja” koja, iako su vrlo bitna u ublažavanju klimatskih promjena zahvaljujući sposobnosti hvatanja i skladištenja ugljika (eng. Carbon Capture and Storage, CCS), više neće biti toliko učinkovita. Razlog tome jesu uglavnom prirodne cikličke varijacije u tropskoj klimi, ali djelomično i ljudska degradacija takvih prirodnih područja koja prirodno apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere i vraćaju nazad kisik potreban za disanje živom svijetu.

Jos Barlow, iz Centra za zaštitu okoliša pri britanskom Sveučilištu Lancaster, upozorio je na opasnost krčenja šuma u tropima. „Krčenje šuma se u brazilskoj Amazoni tijekom 2018. godine povećalo na oko 8.000 četvornih kilometara, što je jednako gubitku nogometnog igrališta svakih 80 sekundi“, kaže Barlow.

Jedinstveni havajski zapisi

Klimatski znanstvenici mogu predvidjeti što će se dogoditi, a sve zbog praćenja 60-godišnjeg jedinstvenog ciklusa podataka zabilježenih visoko na jednom havajskom planinskom vrhu, u Tihom oceanu, daleko od bilo kakve teške industrije ili gradskog onečišćenja koje bi moglo izmijeniti lokalnu kemiju atmosfere: „Od 1958. godine nadzor na opservatoriju Mauna Loa na Havajima bilježi porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi za oko 30 %”, rekao je dr. Richard Betts iz britanskog MOHC-a (engl. The Met Office Hadley Centre). „To je uzrokovano emisijama iz fosilnih goriva, krčenjem šuma i cementnom proizvodnjom, a povećanje bi bilo još i veće da ne postoje prirodni „umivaonici” ugljika koji upijaju dio ugljikovog dioksida.”

„Ove godine očekujemo slabije pohranjivanje ugljika u takvim prirodnim sustavima, tako da će utjecaj rekordno visokih emisija izazvanih ljudskim djelovanjem biti veći nego prošle godine”, dodao je dr. Betts.

Izvor: metoffice.gov.uk

U središtu ovakvog scenarija, ključno je razumijevanje uloge velikih svjetskih oceana u upravljanju planetarnim vremenskim obrascima. Prije godinu dana, tropski Pacifik bio je relativno hladan, povećala se količina padalina, a procvjetali su i razni kopneni ekosustavi upijajući atmosferski ugljik. U relativno toplom ciklusu, mnoge regije postaju toplije i sušnije, što zauzvrat ograničava rast biljaka.

Koncentracije ugljikovog dioksida u globalnoj atmosferi tijekom većine ljudske povijesti, sve do industrijske revolucije i pronalaska parnog stroja i motora s unutarnjim izgaranjem, osciliraju oko 220 ppm-a. U posljednjem desetljeću, koncentracije su porasle na 400 ppm-a, dok su u svibnju 2018. godine koncentracije dosegle 414,7 ppm-a, prije no što su počele opadati tijekom vegetacijske sezone na sjevernoj hemisferi, a od rujna bilježe ponovni porast.

Julienne Stroeve s UCL-a (engl. University College London) vijest je nazvala obeshrabrujućom. „Gubitak morskog leda izravno je povezan s povećanjem atmosferskog CO2, a prošle godine je višak koncentracije ugljikovog dioksida bio ekvivalentan taljenju oko 110.000 četvornih kilometara ledenog pokrova Arktičkog oceana, što odgovara trostrukoj površini Švicarske.”

Klimatski poremećaj - El Niño

Sveukupno gledano, prosječne koncentracije ugljikovog dioksida su u 2018. godini iznosile 411 ppm-a, uz faktor nesigurnosti od 0,6 ppm-a. U 2019. godini će prosjek vjerojatno biti još veći i to za 2,75 ppm-a, što bi bio jedan od najvećih godišnjih rekorda.

Iako su porasti u razdoblju od 2015. do 2016. i 1997.-1998. bili viši, ova godišnja očitanja bila su iskrivljena dolaskom dramatičnog, ali prirodnog Pacifičkog zagrijavanja nazvanog El Niño, koji donosi iznadprosječnu površinsku temperature ekvatorijalnog dijela Tihog oceana.

Klimatski znanstvenici se i dalje nadaju globalnom odgovoru na takvu predviđanja, a to su ponajviše oni koji su profesionalno najviše svjesni velike slike globalnih promjena.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

12. ZeGeVege Festival

Posljednjih dana svjedočimo uništavanju okoliša radi ostvarivanja profita stočarske industrije koje se događa već dugi niz godina, no tek sada dobiva jasniju sliku. Amazonija gori radi namjernog (i često ilegalnog) krčenja šuma i njihovog pretvaranja u poljoprivredna zemljišta za uzgoj i ispašu goveda, snažnu izvoznu granu brazilskog gospodarstva. 

Porast emisije ugljika iz tropskih šuma je neminovan

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER