Nova antropogena prijetnja šumama Amazone

Ima li novi brazilski predsjednik pravo iskorištavati amazonsku kišnu šumu kako je najavio?

Plan novoizabranog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa da posiječe bogatstvo amazonske kišne šume, unio je strah i nezadovoljstvo među zaštitnike okoliša i članove autohtone indijanske zajednice. National Geographic se pita je li njihov strah opravdan.

Širenje nezadovoljstva najavom nove okolišne politike

Pobjeda Jaira Bolsonaroa na brazilskim predsjedničkim izborima prošle nedjelje pokrenula je val nezadovoljstva i pravu uzbunu te zabrinutost nad sudbinom amazonske kišne šume među autohtonim zajednicama i zaštitnicima okoliša. Aktivisti i vođe domaćih zajednica posebno su uznemireni i zabrinuti najavljenom Bolsonarovom kampanjom kojom se zalaže za smanjenje zaštite amazonske kišne šume i povredu prava autohtonog stanovništva. Ipak, neki stručnjaci navode kako postoje granice koje Bolsonaro u provođenju svojih planova ne smije prijeći, što bi moglo donijeti mirniju budućnost amazonskim predjelima.  

„Riječi novoizabranog predsjednika su me jako zabrinule“, rekao je Beto Marubo, predstavnik autohtone zajednice i zemljišta doline Javari na krajnjoj zapadnoj brazilskoj granici. „Ako dođe do onoga što je obećao, doći će do naglih promjena i kaosa na području Amazone“, dodao je Marubo.

Kruže informacije da je Bolsonarova pobjeda već potaknula osjećaj nekažnjivosti među kriminalnim skupinama koje kradu zemljišta autohtonom stanovništvu. „Mnogi stanovnici ovog područja prijavljuju nam česte invazije na njihova zemljišta, ljude koji ulaze na njihov teritorij bez obzira na pravila i bez straha od vlasti i ostalih autoriteta“, navodi Marubo za National Geographic.

Dvije savezne agencije na čelu zaštite Amazone, nacionalna indijanska fondacija FUNAI (Fundação Nacional do Índio) i Ministarstvo zaštite okoliša, široko poznata kao IBAMA (Instituto Brasileiro do Meio Ambiente e dos Recursos Naturais Renováveis), bave se pravima autohtonih zajednica i zaštitom tog područja. Eventualnim provođenjem najavljenog Bolsonarovog plana, sudbina navedenih vladinih agencija ostaje neizvjesna. No, ono što je sigurno je to da će njihovi proračuni, koji su već pod snažnim pritiskom vlade na odlasku, i dalje trpjeti pod Bolsonarovim vodstvom.

„Bolsonaro je održao vrlo snažan anti-okolišni govor, i nema sumnje da će njegova stajališta izravno utjecati na daljnju politiku“, rekao je Scott Mainwaring, brazilski stručnjak iz Kennedy škole Sveučilišta Harvard. „Ne vidim da će to što je šuma u vlasništvu stanovništva, spriječiti brazilsku vladu da zabrani sječu iste. Čini se da nova vlast neće uložiti velike napore za zaštitu Amazone.“

Upravljanje putem koalicije

No ne dijele svi ekološki stručnjaci mišljenje da je Bolsonarova pobjeda neizbježna katastrofa za budućnost Amazone. „Bitno je razlikovati retoriku Bolsonarove kampanje usmjerenu na pitanje amazonske kišne šume i sporazume kojih se on sa svojom koalicijom mora držati u kongresu“, rekao je Eduardo Viola, profesor međunarodnih odnosa Sveučilišta u Brazilu i koautor knjige Brazil and Climate Change. Viola smatra da bi bilo „praktički nemoguće“ da novi predsjednik provede u djelo sva svoja obećanja iz kampanje, kako bi naposljetku povukao Brazil iz Pariškog sporazuma o klimi. „Za razliku od SAD-a, Brazilski kongres ratificirao je Pariški sporazum gotovo jednoglasno“, istaknuo je Viola.

Upitno je hoće li se Bolsonarova vlada pridržavati odrednica Pariškog sporazuma za smanjenje deforestacije i ograničavanje emisija stakleničkih plinova. Stopa deforestacije u Brazilu znatno je porasla posljednjih pet godina. Brazil bi trebao smanjiti svoju trenutnu godišnju stopu deforestacije od oko 7.000 četvornih kilometara za dvije trećine kako bi ispunio odrednice na koje se obvezao Pariškim sporazumom.

Međutim, s obzirom na stavove novoizabranog predsjednika, do smanjenja deforestacije očito neće doći. Ipak, Viola vjeruje da će međunarodni pritisak pomoći zadržati trenutnu stopu deforestacije, spriječiti njezin daljnji rast i dodatne gubite. S druge strane, brazilski proizvođači poljoprivrednih proizvoda poput govedine i soje, svjesni su da bi negativna slika Brazila u pogledu zaštite Amazone i gorućeg problema klimatskih promjena mogla itekako nepogodno utjecati na brazilski izvoz.

Zabrinutost i strahovi domaćeg stanovništva

Stanovnici Amazone strahuju od Bolsonarovog objavljenog plana kojim kani iskorijeniti i iskoristiti prirodna bogatstva Amazone, bilo širenjem poljoprivrede na zemljišta u vlasništvu ondašnjeg stanovništva, gradnjom cesta i drugih infrastrukturnih projekata, ili dozvoljavanjem rudarskih aktivnosti na javnim površinama. Takva politika dovest će do povećanog nasilja prema zemljoposjednicima te do uništenja okoliša.

„Sve autohtone zajednice su u strahu“, izjavio je Filipe Milanez, profesor humanističkih znanosti na Sveučilištu Federal de Bahia. „Postoji rizik od brutalnih, nasilnih napada.“ Milanez strahuje da će napori autohtonog stanovništva da kontroliraju i zaštite svoju zemlju od stranaca, biti strogo praćeni i, u konačnici, zabranjeni. „Bolsonarov ekonomski projekt je uništiti Amazonu, pretvoriti je u robu za izvoz“, rekao je Milanez.

Aktivisti za ljudska prava su zabrinuti da će porast u broju nasilnih sukoba oko zemlje biti popraćen porastom ekološkog uništavanja Amazone i sprječavanjem razvoja toga područja. „Takvo razaranje okoliša bez sumnje će se širiti regijom“, navodi Diogo Cabral, odvjetnik Društva za ljudska prava Maranhense. „Bolsonaro istovremeno nastoji ugasiti politiku koja štiti branitelje ljudskih prava u Brazilu. Pod Bolsonarom, ljudski život neće imati nikakvu vrijednost“.

Ovakva surova perspektiva ostavlja brazilsko autohtono stanovništvo u strahu i slutnji.  „Znanstvena istraživanja na području Amazone i okolice pokazala su da područja gdje živi autohtono indijansko stanovništvo imaju najviše netaknutih, zaštićenih šuma“, rekao je predstavnik autohtonog stanovništva Marubo. „Razlog tome je taj što je za nas zemlja život. Naša zemlja nije na prodaju jer bez nje, nema ni života.“

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Borit ćemo se za obranu naše šume!

U videu objavljenom ove subote na Facebooku, skupina domorodaca iz brazilske države Mato Grosso na jugu Amazonije izražava svoju odlučnost da sačuva svoj način života.

Samo pet zemalja kontrolira više od 70 % preostale divljine

Sto godina ranije, samo se 15 % Zemljine površine koristilo u svrhu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a danas je više od 77 % zemljišta (isključujući Antarktiku) i 87 % oceanske površine promijenjeno izravnim učincima ljudskih aktivnosti, na što upućuje novoobjavljena globalna geografska karta „netaknutih“ ekosustava.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER