Apsorpcija CO₂ u Sredozemnom moru mogla bi biti povezana s djelovanjem oluja, osobito ekstratropskih ciklona, meteoroloških sustava koji donose obilne oborine, snažan vjetar i nestabilne vremenske uvjete.

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Ideja zvuči futuristički: istraživači nastoje spojiti konvencionalne materijale s bakterijama, algama i gljivama s ciljem stvaranja živih materijala koji zahvaljujući metabolizmu mikroorganizama stječu korisna svojstva — poput sposobnosti vezanja CO₂ putem fotosinteze, objašnjava Mark Tibbitt, profesor na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH Zürich).

Ekstremne suše i toplinski valovi koji sve češće pogađaju jugozapadnu Europu ozbiljno narušavaju sposobnost ekosustava da upijaju ugljikov dioksid (CO₂) – jedan od ključnih stakleničkih plinova koji potiče globalno zatopljenje.

S ciljem podizanja svijesti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju našem planetu, kao i cijelom čovječanstvu, dana 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma kada se diljem svijeta stavlja naglasak na edukaciju javnosti o koristima i važnostima šuma za opstanak svih živih bića na Zemlji.

Misija projekta EARTHONE je osigurati cjelovito razumijevanje socioekonomskih, demografskih i fizičkih čimbenika koji utječu na tokove stakleničkih plinova. Projekt koristi inovativni interdisciplinarni pristup kombiniranjem naprednih podatkovnih tehnologija s terenskim podacima iz ugroženih regija u južnoj i mediteranskoj Europi.

Europska komisija danas je objavila Izvještaj o napretku mjera u području klime za 2024. prema kojem su se neto emisije stakleničkih plinova u EU-u, potaknute impresivnim rastom energije iz obnovljivih izvora, u 2023. godini smanjile za 8,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Riječ je o najvećem godišnjem padu u posljednjih nekoliko desetljeća, uz iznimku 2020. kada je COVID-19 doveo do smanjenja emisija od 9,8 %.

Bečko sveučilište za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU nedavno je u suradnji s Tehničkim sveučilištem Kaiserslautern-Landau (Porajnje-Falačka) provelo studiju o učinkovitosti permakulture.

Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) razvijaju novu metodu za uklanjanje CO2 iz atmosfere. Metoda uključuje molekule koje postaju kisele kada su izložene svjetlu te zahtijeva mnogo manje energije od konvencionalnih tehnologija.