Greenpeace upozorava na spaljivanje metana u blizini kuća u Ivanić-Gradu i Dugom Selu
Plinska industrija krši Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru
Istraživanje Greenpeacea Hrvatske i Greenpeacea Mađarske otkriva da pojedina postrojenja za fosilni plin i naftu spaljuju velike količine metana čime izgledno krše Uredbu EU o metanu koja zabranjuje rutinsko spaljivanje na baklji od 5. veljače 2026.
Koristeći se monitoringom na terenu i satelitskim podacima, Greenpeace je dokumentirao opetovano spaljivanje plina na baklji tijekom veljače i ožujka 2026. Podaci upućuju na to da zabrana rutinskog spaljivanja još nije dovela do značajnog smanjenja spaljivanja plina. Greenpeace traži od nadležnih vlada da natjeraju fosilnu industriju na prekid neodgovornog rasipanja energije u jeku energetske krize te da prestane uzrokovati zabrinutost za klimu i javno zdravlje.
Greenpeace je postavio skrivene kamere koje su tijekom veljače zabilježile situaciju svakih 90 sekundi na dvije lokacije, u Dugom Selu i Ivanić-Gradu, dokazavši učestalo spaljivanje na baklji. Aktivisti upozoravaju da posebno zabrinjava lokacija u Dugom Selu zbog blizine obiteljskih kuća. Dokazi s terena uspoređeni su sa satelitskim podacima sustava VIIRS Nightfire, koji iz svemira prati toplinske potpise izgaranja plina na baklji. Tijekom veljače i ožujka, analizom satelitskih podataka evidentiran je čak 71 slučaj spaljivanja u Hrvatskoj te 205 u Mađarskoj.
- Spaljivanje metana u Ivanić-Gradu © Greenpeace
„Nije li to još jedno licemjerje? Vlada govori o energetskoj sigurnosti, a dopušta kompanijama da rasipaju energiju i tako izbjegnu troškove usklađivanja s propisima. To je neodgovoran čin prema građanima i okolišu”, izjavila je Petra Andrić iz hrvatskog Greenpeacea.
Rutinsko spaljivanje na baklji je praksa spaljivanja plina prilikom uobičajene proizvodnje nafte i plina, umjesto da se isti hvata i koristi. Metan je snažan staklenički plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 80-ak puta većim od ugljikovog dioksida u razdoblju od 20 godina. Osim što pojačava klimatsku krizu, praksa spaljivanja na baklji lokalno stanovništvo potencijalno izlaže i toksičnim hlapljivim organskim spojevima.
Postupak spaljivanja metana na baklji često je neučinkovit, što omogućuje da značajne količine neizgorenog metana dospiju u atmosferu. Međutim, lokalno stanovništvo tom se praksom potencijalno izlaže toksičnim hlapljivim organskim spojevima poput benzena, toluena i ksilena. Istovremeno, izgaranjem nastaju ugljikov dioksid (CO₂) i dušikov dioksid (NO₂), a nepotpuno izgaranje dovodi do emisija ugljikovog monoksida (CO) i dušikovih oksida (NOx).
„Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru donesen je sa zakašnjenjem, tek krajem ožujka ove godine, ali to ne odgađa primjenu Uredbe u Hrvatskoj. Pozivamo Vladu da striktno provodi nove propise o metanu i izradi plan za napuštanje fosilnog plina do 2035. godine. Prava energetska sigurnost temelji se na domaćim obnovljivim izvorima. Hrvatska ima golem potencijal za energiju sunca i vjetra,” zaključuju u Greenpeaceu.