Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Svjedočimo dramatičnom krčenju šuma u netaknutim tropskim kišnim šumama, najvećim prirodnim spremištima biomase na planetu, a mnogi od nas nisu svjesni da gubimo izuzetno važan alat za ograničavanje globalnog zatopljenja

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

S porastom globalne temperature i sve većim gubitkom šuma ostat ćemo bez našeg najmoćnijeg i najučinkovitijeg sustava pohrane atmosferskog ugljikovog dioksida, a svjetske šume više neće moći u potpunosti funkcionirati kao najbolje prirodno rješenje za borbu protiv klimatskih promjena.

Šume imaju ključnu ulogu u nastojanjima ublažavanja klimatskih promjena izazvanih ljudskim utjecajem i korištenjem fosilnih goriva. Nažalost, u zadnje vrijeme svjedočimo katastrofalnim požarima i uništavanju šuma u Sibiru, na Arktiku te u Amazoniji, a četiri nove studije dovode u pitanje daljnje normalno funkcioniranje zelenog krova našeg planeta.

Borealne šume sjeverozapadnih teritorija Kanade dom su ogromnih smreka i drugih četinjača: prekrivaju tla koja su tako bogata ugljikom da bi svaki četvorni metar mogao sadržavati i do 75 kilograma. Međutim, u požarima je tijekom dugog sušnog razdoblja 2014. godine izgorjelo više od 2,8 milijuna hektara kanadskog teritorija, a najmanje 340.000 ha sigurnog spremišta ugljika pretvoreno je u izvor velikih količina stakleničkih plinova koji su dodatno zagrijali naš planet.

Nedostatak fosfora

Veće količine ugljičnog dioksida trebale su poslužiti kao gnojivo za rast drveća u šumama koje nisu uništene vatrom i sušom, no nova studija kalifornijskih i španjolskih znanstvenika upozorava da bi šumski svijet do 2100. godine mogao dostići svoj vrhunac. Naime, nije posve jasno mogu li šume „profitirati“ od viših razina ugljikovog dioksida.

Najnovija istraživanja u Amazoniji, koja teoretski godišnje apsorbira otprilike četvrtinu svih emisija ugljičnog dioksida, pokazuju i zašto - u tlu nedostaje fosfora. Šumsko drveće bez ovog važnog elementa ne može u potpunosti iskoristiti sav dodatni ugljični dioksid kao gnojivo.

Četvrto istraživanje predstavlja pregled svih promjena prvenstveno uzrokovanih klimatskim promjenama. Požari, olujna nevremena, najezde insekata i drugi veliki prirodni poremećaji uzrok su više od deset posto propadanja šuma diljem svijeta.

  • Pogled s vrha mjernog tornja u Amazoniji s kojeg istraživači prate kritične procese u šumama kao što su fotosinteza, strujanje vode u biljkama, karakteristike lišća i njihov rast. / Foto: Joao M. Rosa, AmazonFACE

Nema nikakve dvojbe da su svjetske šume presudne za ublažavanje klimatskih promjena. Jedna od navedenih studija zagovara masovnu sadnju novog drveća kao moguće rješenje za uklanjanje ugljika, a na našem portalu već smo pisali i o teoriji prema kojoj na Zemlji ima mjesta za sadnju još 1,2 bilijuna novih stabala. Naime, na planetu postoji oko tri bilijuna stabala od kojih se godišnje uništi oko 15 milijardi! Gubici se događaju širom svijeta, ali nigdje s tako razornim posljedicama kao u biljnom svijetu tropskih kišnih šuma.

Razorni požari i velike suše sada su učestaliji u klimatski umjerenom i sjevernom pojasu Zemlje, a znanstvenici iz SAD-a i Kanade istražili su dvije stotine različitih šumskih sastojina spaljenih šuma smreka kako bi ispitali razinu ugljika u tlima. O rezultatima istraživanja su izvijestili u časopisu Nature te potvrdili kako se sa sve učestalijim požarima u atmosferu ispušta velika količina ugljikovog dioksida pohranjenog u šumama tijekom stotina tisuća godina.

„U starijim šumskim sastojinama ugljik je zaštićen gustim organskim tlima“, rekla je Xanthe Walker sa Sveučilišta Sjeverna Arizona. „Ali na mlađim sastojinama koje su uništene požarom tlo nema dovoljno vremena za ponovo nakupljanje, što ugljik čini osjetljivim na izgaranje. Ovaj bi obrazac borealne šume mogao pretvoriti u izvor velikog otpuštanja pohranjenog ugljika u atmosferu.“

Stoga istraživači u časopisu Nature Climate Change postavljaju pitanje o kapacitetu šuma da neograničeno nastavljaju apsorbirati sve veće količine ugljikovog dioksida, s obzirom na to da će im za to biti potrebno više dušika i fosfora.

  • Uragan Maria bio je ekstremniji po količini padalina nego bilo koja druga vremenska nepogoda na Portoriku / Foto: Anahi Martinez / Unsplash

Pročitajte još >>> Oblačnim šumama prijeti isušivanje do 2060. godine

Gubici se već događaju

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji i Autonomnog sveučilišta u Barceloni koristili su podatke 138 različitih eksperimenata s povišenim atmosferskim ugljikovim dioksidom nad usjevima, travnjacima, grmljem i šumama te koristili računalne modele kako bi zavirili u budućnost.

Do kraja stoljeća ovaj staklenički plin mogao bi povećati biomasu lišća za 12 % što je ekvivalent oko šest godina emisija fosilnih goriva. No, u tome će biti presudne šume Amazonije, Konga i Indonezije.

„Već svjedočimo dramatičnom krčenju šuma u netaknutim tropskim kišnim šumama, najvećim prirodnim spremištima biomase na planetu, a mnogi od nas nisu svjesni da gubimo izuzetno važan alat za ograničavanje globalnog zatopljenja“, rekao je César Terrer sa Sveučilišta Stanford.

Istraživanjem međunarodnog tima znanstvenika u časopisu Nature Geoscience navodi se kako je određeni šumski kapacitet već izgubljen. Znanstvenici su koristili računalne modele za provjeru sve većeg unosa ugljika u Amazoniji, i to uzevši u obzir konačne razine fosfora u tlu jer ranije procjene nisu bile pravilne. Nažalost, vijest nije nimalo ohrabrujuća.

  • Učinci krčenja i paljenja šuma u Amazoniji / Foto: Hans ter Steege/Naturalis Biodiversity Centre

Šume su izložene višestrukim stresnim događajima

„Realno gledajući, ovaj ekosustav star je nekoliko milijuna godina, vrlo je istrošen i zbog toga osiromašen fosforom u mnogim dijelovima Amazonije“, izjavila je Jennifer Holm, jedna od autorica studije.

Čak ako je i postojala zdrava opskrba šuma hranjivim tvarima, stresna događanja povezana s porastom temperature - ekstremne poplave, vrućine, suše i olujni vjetrovi, sigurno će uzeti svoj danak. Znanstvenici iz Europe i SAD-a su proučavali satelitske podatke kako bi stvorili sliku rasta i gubitaka šuma i otkrili su da, pored sječe šuma, takvi poremećaji čine 12 % šumskih gubitaka. A uz te gubitke nastavlja se otpuštanje ugljika, navodi se u časopisu Nature Geoscience.

„Ovogodišnji veliki požari na Arktiku su možda poremećaj koji ukazuje na  njihovu sve veću učestalost u regiji u odnosu na povijesnu normu“, rekao je Thomas Pugh sa Sveučilišta u Birminghamu koji je vodio istraživanje.

„Ako je ta pretpostavka točna, možemo očekivati da će se tijekom narednih stoljeća iz tih šuma osloboditi velike količine ugljika, a možda i cjelovite promjene šumske vegetacije“, zaključio je Thomas Pugh.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

Porast emisije ugljika iz tropskih šuma je neminovan

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER