Oblačnim šumama prijeti isušivanje do 2060. godine

Uragan Maria bio je ekstremniji po količini padalina nego bilo koja druga vremenska nepogoda na Portoriku

Budućnost svjetskih oblačnih šuma je vrlo mračna. Pojedine od njih suočene su s djelovanjem jakih oluja i poplava, a mnoge od njih mogle bi izgubiti i svoje jedinstvene oblake koji ih obavijaju.

Naš planet suočava se s još jednim problemom – vrlo izglednom mogućnošću gubitka cijelog ekosustava oblačnih šuma koje bi mogle bi nestati u roku od 40 godina. To su kišne šume na većim nadmorskim visinama koje se najčešće nalaze u Srednjoj i Južnoj Americi te obiluju najrjeđim i najrazličitijim primjerima flore i faune na planetu.

U opasnosti je 60-80 % oblačnih šuma

Istraživači upozoravaju da bi u sljedećih 25 godina globalno zatopljenje potaknuto sve većom upotrebom fosilnih goriva moglo osušiti 60-80 % maglovitih planinskih šuma Meksika, Portorika, Kostarike, Ekvadora i Perua, jednostavno raspršujući oblake koji ih održavaju vlažnima i bogatima biljkama, kukcima i pticama.

Promjena staništa mogla bi značiti kraj milijunima leptira monarha (Danaus plexippus) koji migriraju prema planinama Meksika, endemskoj vrsti ptica Setophaga angelae koje obitavaju samo na Portoriku te drugim vrstama koje pronalaze svoj dom u tako bogatim i vlažnim šumama u kojima su čak i stabla staništa drugim biljnim vrstama kao što su paprati, lišajevi, mahovine i drugi epifiti koji se hrane vodom i vodenom parom kroz cijelu godinu.

A koji je razlog svemu tome? Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu PLOS One, oblaci će biti raspršeni, premješteni u još veće nadmorske visine ili jednostavno otpuhani zbog stalnog povećanja količine stakleničkih plinova u atmosferi i stalnog povećanja temperatura.

Ukoliko se nastavi dosadašnji trend sagorijevanja fosilnih goriva, u potpunosti će nestati oblaci i mraz koji ekvatorijalne oblačne šume čine jedinstvenim staništem rijetkih i raznolikih vrsta. Prema proračunima američkog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva devet desetina oblačnih šuma zapadne hemisfere nestat će do 2060. godine.

Istraživači su napravili kartu oblačnih šuma diljem zapadne hemisfere s podacima skupljenim tijekom posljednjih 60 godina te su upotrijebili klimatske simulacije da bi vidjeli kako će se stanište mijenjati s vremenom. Otkrili su da bi neka područja postala još oblačnija, ali to bi povećanje bilo minimalno - možda za samo jedan posto. U većem dijelu područja količina oblaka bi se smanjila, jednako kao i stalna opskrba vlagom, a šume bi se počele znatno mijenjati.

Šuma El Yunque na Portoriku / Foto: María Rivera

Stabla se kreću prema visinama

Ovo nije prvo istraživanje koje upućuje na to da će stalno povećanje temperatura utjecati na obrasce oblaka. Znanstvenici koji su koristili drugačiji pristup istraživanju naveli su ranije ove godine da bi tropski oblici oblaka koji snižavaju ekvatorijalne temperature mogli biti ugroženi.

Drugi su istraživači koristili povijesne podatke da bi pratili stalno premještanje karakterističnih stabala u andskim šumama prema sve većim nadmorskim visinama kao odgovor na globalno povišenje temperature od 1 °C u prošlom stoljeću.

Jedan je tim istraživača upozorio da će sve veća količina olujnih vjetrova koji su se pojavili na Portoriku s uraganom Maria 2017. godine u svakom slučaju promijeniti sastav šumskih vrsta.

Razarajući vjetrovi pogubni za šumske divove na svim visinama neće biti jedini problem u šumama i području pogođenim klimatskim promjnama. Uragan Maria je tako na Portoriko samo u jednom danu ispustio nevjerojatnih 1.029 mm kiše.

Vjerojatnost ponavljanja

Drugo istraživanje od strane Američke geofizičke unije potvrdilo je da ogromne padaline koje su popratile ovaj uragan nisu samo bile najgore u posljednjih 60 godina, već je sve veća šansa njihovog ponavljanja. Kako se navodi u časopisu Geophysical Research Letters, zahvaljujući globalnom zagrijavanju koje povećava kapacitet atmosfere za apsorpciju vlage, takve poplave su sada pet puta vjerojatnije.

„Uragan Maria bio je ekstremniji po količini padalina nego bilo koja druga vremenska nepogoda na ovom otoku“, rekao je David Keellings, jedan od autora istraživanja sa Sveučilišta Alabama. „Nisam očekivao da će biti jači od bilo čega što se dogodilo u posljednjih 60 godina.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Globalno zatopljenje u kombinaciji s urbanizacijom donosi sve jače oluje

Američki znanstvenici još jednom upozoravaju da je opasnost od pojave uragana i poplava pojačana globalnim zatopljenjem, a rezultati još jedne studije objavljene u časopisu Nature pokazuju da osim navedenog, na pojačanje oluja djeluje i urbanizacija.

Klimatske promjene donose uragane s većom količinom oborina

Dok se prošlog tjedna New Orleansu približavao uragan Barry, američka javnost i mediji više su bili zaokupljeni najavom obilne kiše, a manje olujnim vjetrom koji je jedna od posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.

Migracija stabala prema zapadu uzrokovana klimatskim promjenama

Rezultati istraživanja provedenog na području istočnog dijela SAD-a pokazuju kako klimatske promjene uzrokuju pomicanje pojedinih vrsta drveća prema područjima s većim količinama oborina, u ovom slučaju – prema zapadu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER