S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.

Nakon jednog od najtoplijih ljeta dosad, Sredozemno more pretvorilo se u svojevrsno zatvoreno tropsko more, s temperaturama kakve dosad nisu zabilježene. Podaci s plutača i satelitska mjerenja pokazuju vrijednosti koje su se još prije nekoliko godina činile nezamislivima.

Najviše temperature, najveći broj vrućih dana, najveći broj tropskih noći, dva toplinska vala s najvišim temperaturama iznad 40 °C te ekstremna suša. Prema analizi Austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria meteorološko ljeto 2026. bilo je najtoplije u povijesti mjerenja.

Povijesne vrućine, raširena suša i iznimno mnogo sunčanih sati obilježili su ljeto 2026. u Njemačkoj, koje će ostati zabilježeno kao jedno od najtoplijih od početka sustavnih mjerenja.

Dnevna prosječna globalna temperatura površine mora (SST) dosegnula je najvišu dosad zabilježenu vrijednost i premašila prethodni rekord iz ožujka 2024.

Prema prognozi iLMeteo.it, od ponedjeljka, 17. kolovoza, temperature će osjetno pasti u mnogim dijelovima Italije. Najizraženiji pad najviših dnevnih temperatura, za čak 6–8 °C u odnosu na nedjelju, očekuje se na sjeveru zemlje i u Toskani. Na jugu i otocima pad temperature bit će manji, a ondje će se i dalje zadržati pravi ljetni uvjeti.

Dok su na području Zagreba zabilježeni ekstremno sušni uvjeti, srpanj je klasificiran kao vrlo topao u većem dijelu gorske Hrvatske, na sjevernom Hrvatskom primorju, području Zadra i krajnjem jugu Dalmacije.

Sušno razdoblje na riječkom području i dalje traje, a hidrološke prilike ostaju nepovoljne. Iako je vodoopskrba trenutačno stabilna i vode za potrebe građana ima, Grad Rijeka i Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija pozivaju sve korisnike na dobrovoljno dodatno racionaliziranje potrošnje vode, a Grad Rijeka u svom sustavu uvodi i konkretne, obvezujuće mjere štednje pitke vode.

Sredozemno more dosegnulo je rekordno visoke temperature koje se na pojedinim područjima približavaju 30 °C. To znači da se uoči jeseni akumulira golema količina energije, no hoće li njezine posljedice najviše osjetiti Italija, Španjolska ili neka druga područja Europe ovisit će o razvoju vremenskih prilika.

Austrija je uz ekstremnu sušu i nove temperaturne rekorde u srpnju 2026. bila čak 2 °C toplija od prosjeka, priopćili su iz Austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.