Globalno zatopljenje u kombinaciji s urbanizacijom donosi sve jače oluje

Opasna kombinacija antropogenih djelovanja

Američki znanstvenici još jednom upozoravaju da je opasnost od pojave uragana i poplava pojačana globalnim zatopljenjem, a rezultati još jedne studije objavljene u časopisu Nature pokazuju da osim navedenog, na pojačanje oluja djeluje i urbanizacija.

Posljednice globalnog zatopljenja

U posljednje vrijeme javljaju se sve jače oluje, s čime su mnogi Amerikanci nažalost i osobno upoznati. Uragan Katrina bio je dosad najskuplja prirodna katastrofa koja je pogodila SAD: u kolovozu 2005. godine uragan je uništio grad New Orleans te prouzročio najmanje 1.833 ljudskih žrtvava i golemu ekonomsku štetu koja se danas procjenjuje na oko 160 milijardi dolara.

Iako je predsjednik Trump osudio znanost o klimatskim promjenama kao prevaru koju su osmislili Kinezi i najavio povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, najnovija potvrda o opasnostima koje uzrokuju klimatske promjene, točnije globalno zatopljenje, dolazi upravo iz istraživačke baze američke vlade - Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley (Berkeley Lab). Studiju, objavljenu 14. studenog u časopisu Nature, provela je Christina Patricola iz Berkeley Lab-a u suradnji s kolegom Michael F. Wehnerom.

Tijekom istraživanja, Patricola i Wehner su odabrali 15 tropskih ciklona koji su se dogodili u posljednjem desetljeću na području Atlantika, Pacifika i Indijskog oceana te su korištenjem računalnih simulacija pratili kako mijenjanje čimbenika, kao što su temperature zraka i oceana, vlaga i koncentracije stakleničkih plinova, utječe na pojavnost promatranih opasnosti. Istraživanjem je otkriveno kako se intenzitet kiše pod utjecajem globalnog zatopljenja povećao za 5-10 %, dok u ukupnim brzinama vjetrova uragana nije bilo mnogo razlike.

Ako se klima nastavi zagrijavati, prosječne globalne temperature bi se tijekom ovog stoljeća mogle povećati na katastrofalnih 3 °C iznad predindustrijskih razina ili čak više, budući da se sve većim izgaranjem fosilnih goriva emitira sve više ugljikovog dioksida u atmosferu, što utječe na porast globalnog zatopljenja. Takvim temperaturnim povišenjima, brzine vjetra mogle bi se povećati za 25 čvorova, odnosno vrlo blizu brzini od 50 kilometara na sat. Znanstvenici su također utvrdili da bi količina kiše tijekom takvih oluja mogla porasti za 15 do 35 posto.

Posljedice urgana Katrina (30.08.2005.) / Fotografija: Jocelyn Augustino / FEMA - Wikimedia Commons

Ekstremne kišne oluje postat će još ekstremnije

Osim povišenja temperatura, na pogoršanje vremenskih uvjeta djeluje i urbanizacija, odnosno rast gradova, upozoravaju znanstvenici u popratnoj studiji objavljenoj također 14. studenog u časopisu Nature. S porastom urbanizacije umnožava se rizik od poplava u prosjeku čak do 21 puta. Tako je teksaški grad Houston 2017. godine ostavljen na milost i nemilost uragana Harvey, najsnažnijeg uragana koji je pogodio Teksas u više od 50 godina i kao oluja kategorije 4 izazvao neviđene poplave.

Nedavno objavljenom studijom nastojao se kvantificirati doprinos urbanizacije na pojavu kiša i poplava, a koji bi trebao izričito biti uključen u globalne klimatske modele, čime se naglašava njegova važnost pri procjeni budućih rizika takvih ekstremnih događaja u visoko urbaniziranim obalnim područjima.

Houston svakako nije bio spreman za uragan poput Harveyja, no predviđanja za budućnost područja američkog Teksasa nisu nimalo optimistična - očekuje se da će ekstremne kišne oluje postati još ekstremnije.

Posljedice uragana Harvey - Port Arthur, Teksas (31.08.2017.) Fotografija: SC National Guard

Poruka koja se nameće jest da obalni gradovi moraju biti spremni na najgore i u skladu s time planirati mjere zaštite od takvih katastrofa. Uragani, vjetrovi i kiše će se u budućnosti dodatno intenzivirati, a gradovi će nastaviti rasti kako se i broj ljudskog stanovništva povećava.

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

Deset katastrofa koje su 2018. stajale više od milijardu dolara

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

5 do12: Poziv na buđenje svijesti o klimatskim promjenama

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

Porast temperature na Zemlji približava se opasnoj razini

Novo istraživanje pokazuje da nam je s porastom globalne temperature od 1°C više od predindustrijskih razina preostalo samo još 0,5°C od sigurnosne granice koja dijeli najranjivije skupine ljudi na Zemlji od velike patnje

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER