Emisije iz fosilnih izvora rastu već drugu godinu zaredom

OIE su još uvijek samo dodatak, a ne zamjena fosilnih goriva

Prema najnovijim procjenama inicijative Global Carbon Project, globalne emisije uzrokovane korištenjem fosilnih goriva rastu već drugu godinu zaredom i to prvenstveno zbog veće potražnje i potrošnje energije. Kako bi se emisije stabilizirale, a onda i smanjile, potreban je oštriji prijelaz na obnovljive izvore energije u svim dijelovima svijeta, bez obzira na rast u globalnom gospodarstvu.

2018. donosi novi porast u količini negativnih emisija

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, stotine država svijeta obvezale su se smanjiti emisije ugljika i zadržati globalno zatopljenje , odnosno porast globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

„Mislili smo, možda se i nadali, da su emisije doživjele svoj vrhunac prije nekoliko godina“, navodi Rob Jackson, profesor znanosti o sustavu Zemlje na Sveučilištu Stanford i voditelj inicijative Global Carbon Project. „Barem smo tako željeli nakon dvije godine rasta u korištenju obnovljivih izvora energije“, dodaje Jackson.

Američki istraživači prema rezultatima studije procjenjuju kako će globalne emisije ugljikovog dioksida uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva, koje čini otprilike 90 posto ukupnih antropogenih emisija, u 2018. godini dosegnuti rekordno visoku razinu od nešto više od 37 milijardi tona, što će biti povećanje od 2,7 posto u odnosu na količinu emisija zabilježenu 2017. godine. Za emisije iz ne-fosilnih izvora, kao što je deforestacija, procjenjuje se da dodaju gotovo 4,5 milijardi tona emisija ugljika na ukupan, gore naveden iznos za 2018. godinu.

„Globalni zahtjevi za energijom nadmašuju značajan rast u korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti“, rekao je Jackson. „Našoj težnji zadržavanja porasta globalne temperature ispod dva stupnja već sada izmiče vrijeme.“

Okrivimo vrijeme i veće automobile

Procjenjuje se da će u SAD-u emisije ugljikovog dioksida nakon deset godina pada u 2018. godini narasti za 2,5 posto. Krivci za ovakvo povećanje svakako su neuobičajene vremenske prilike – hladne zime na istoku SAD-a i topla ljeta u većini američkih saveznih država, kao uostalom u drugim dijelovima svijeta, koje su povećale energetske potrebe za sezonskim grijanjem i hlađenjem, no istako tako i sve veći apetiti za naftom u odnosu na niske cijene plina.

„Prelazimo sve veći broj kilometara sa sve većim automobilima, a to su svakako promjene koje nadmašuju poboljšanja u učinkovitosti goriva vozila“, rekao je Jackson. Sveukupno gledano, američko korištenje nafte moglo bi porasti za više od jedan posto ove godine u odnosu na prošlu.

Međutim, korištenje ugljena slabi diljem svijeta. Istraživanje objavljeno u Environmental Research Letters i u Earth System Science Data, pokazalo je da je potrošnja ugljena u Kanadi i SAD-u pala za 40 posto od 2005. godine.

„Tržišne sile i akcije za čišći zrak tjeraju industriju prema prirodnom plinu, vjetru i solarnoj energiji“, navodi Jackson. „Takva promjena neće samo smanjiti emisije CO2, već će i spasiti živote izložene onečišćenju zraka.“

Kako eliminirati naftu i prirodni plin?

Ipak, istraživanje je pokazalo da se diljem svijeta obnovljivih izvori i dalje koriste kao dodatak fosilnim gorivima – osobito prirodnom plinu, a ne kao njihova zamjena. „Nije dovoljan samo rast u količini energije iz obnovljivih izvora“, navodi Jackson. „Obnovljivi izvori energije trebali bi u potpunosti izgurati iz igre fosilna goriva. Do sada se to dogodilo samo ugljenu, ali ne i nafti i prirodnom plinu.“

Istraživači upozoravaju kako bi s vremenom, povećanje korištenja ugljena u područjima gdje veliki broj stanovništva nema pristup pouzdanoj električnoj energiji, moglo eventualno nadmašiti naglo smanjenje korištenja ugljena na drugim mjestima.

Zahtjevi za energijom rastu diljem svijeta: po prvi put u ovom desetljeću raste gospodarstvo svih država.

Promjene u Kini

Prema novom istraživanju, najveća promjena u emisijama ugljika ove godine u usporedbi s 2017. godinom predstavlja znatno kinesko povećanje potrošnje energije, ali i povećanje emisija. Nakon četiri godine stabilnih emisija usred pritiska za poboljšanje kvalitete zraka, kineske su emisije ove godine u značajnom porastu. Naime, u Kini se ove godine očekuje povećanje emisija od pet posto, u odnosu na povećanje od oko 3,5 posto u prošloj godini.  

Rast globalnog gospodarstva povećao je zahtjeve za proizvodnjom željeza, čelika, aluminija i cementa u Kini. U međuvremenu je nedavno usporavanje kineskog gospodarstva potaknulo državu da svoj pristup usmjeri na energetski razvoj.

Dakle, 2018. godinu obilježio je više ili manje sinkronizirani rast gospodarstva i emisija. No, to nije nužno pravilo. Tako su od 2014. do 2016. godine emisije bile relativno stabilne unatoč rastu globalnog bruto domaćeg proizvoda, zahvaljujući velikim dijelom smanjenju korištenja ugljena u SAD-u i Kini, poboljšanju energetske učinkovitosti i širenju obnovljivih izvora energije diljem svijeta.

„Ostvarivanje gospodarskog rasta uz istovremeno manje negativne emisije je bez sumnje moguće“, rekla je Corinne Le Quéré, klimatska znanstvenica na Sveučilištu East Anglia i jedna od autorica istraživanja.

Primjerice, tijekom proteklog desetljeća, najmanje 19 država, uključujući Dansku, Švicarsku i SAD, smanjilo je svoje emisije ugljikovog dioksida iz fosilnih izvora uz istovremeno zabilježen gospodarski rast.

U 2019. godini, osim pada u globalnom gospodarstvu, istraživači predviđaju i daljnji rast emisija ugljikovog dioksida. „Trebamo stabilizirati emisije te ih pod hitno dovesti do nulte razine“, naglasio je Jackson.

Barbara Kalebić | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Europska unija i dalje među prva tri svjetska emitera CO2

Organizacija Global Carbon Project (GCP) je povodom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu objavila izvještaj o najvećim svjetskim emiterima CO2 u 2018. godini. Europska unija nakon Kine i SAD-a i dalje najviše doprinosi emisijama ugljkovog dioksida.

Postizanje ciljeva Pariškog sporazuma zahtijeva brži rast čiste energije

Ako tržište električne energije i dalje nastaviti ovisiti o elektranama na ugljen, koje se tereti za trećinu CO2 emisija, ili o plinskim elektranama, neće se moći ispuniti dugoročni klimatski ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER